YA Fakauiké
ʻOku Mahulu Hake ʻa e ʻAho Lelei Taha ʻi he Hisitōliá ʻi Hotau Ngaahi ʻAho Kovi Tahá Kotoa
ʻEpeleli 2026 YA Fakauiké


Mei he YA Fakauiké

ʻOku Mahulu Hake ʻa e ʻAho Lelei Taha ʻi he Hisitōliá ʻi Hotau Ngaahi ʻAho Kovi Tahá Kotoa

Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha foʻi momeniti pē ia ʻi he hisitōliá—ka ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻaho maʻaku ki he ʻamanaki leleí.

maama ʻoku ulo mai ki he ngeʻesi Fonualoto ʻi he Ngoué

Kuó ke ʻosi aʻusia nai ha momeniti naʻe matuʻaki hoko ai ha liliu moʻui—ʻa e faʻahinga ko ia ʻokú ne veuveuki ʻa e meʻa kotoa peé? Kuó u foua ia ʻe au, pea naʻe ʻikai ha meʻa te u lava ʻo fai ke taʻofi ia.

Naʻa mau toki tangutu pē mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻi he sea ʻi he lotofalé, ʻo tatali fakalongolongo pē. Naʻe fakaʻohovale ʻa e hangē kuo lomekina au ʻe he ongoʻi siva ʻo e ʻamanakí.

Naʻe fehangahangai ʻa e fakamatala ʻeku tamaí ki heʻene fili ke vete-malí mo e meʻa kotoa pē naʻá ku pehē naʻá ku ʻiló. Naʻá ku fakakaukau ko ha fāmili fiefia kimautolu. Naʻá ku pehē ʻe au naʻe totonu ke hanga ʻe he ako folofolá mo e lotu fakafāmili fakaʻahó ʻo fakafāʻūtahaʻi kimautolu.

Talu mei he taimi ko iá, naʻe lahi ʻa e meʻa naʻe liliú. Naʻe kamata ke fakamamahi ʻeku ngaahi manatu fiefia ki heʻeku kei siʻí. Naʻe toe mali ua fakatouʻosi ʻeku ongomātuʻá. Naʻe kamata ke fakafahafahaʻi hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané.

Naʻá ku fifili pe ko e hā ʻa e meʻa kuo hoko ki heʻeku moʻuí.

Ko e ʻAho ʻOku Tau Tukupā ke Muimui ai ʻia Kalaisí

Naʻe ʻikai ʻaupito ke totonu ia—ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku hanga ai ʻe he fili ʻe ha taha kehe ʻo veuveuki ʻeku moʻuí?

Pe ʻoku ʻikai pehē ia? Naʻe hangē ʻa e vete-mali ʻeku ongomātuʻá ko e ʻaho mahuʻinga taha ia ʻo ʻeku moʻuí, ʻi ha kiʻi vahaʻataimi. Ka naʻe hanga ʻe ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ʻai ke u toe fakakaukau ki he meʻá ni.

Naʻá ne akoʻi ʻo pehē, “Ko e ʻaho mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko e ʻaho ko ia naʻe ikunaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtuá, ʻa e maté mo e angahala ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.”

Naʻá ne tānaki atu leva ʻo pehē ko e ʻaho mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí ko e ʻaho ko ia ʻoku tau tukupā ai ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí—ko ha ʻaho ʻokú ne ʻamanaki ʻe “toutou hoko … ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí.”

Ko ia ai, neongo naʻe liliu ʻe he vete-mali ʻeku ongomātuʻá ʻa ʻeku moʻuí, ka naʻe liliu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e huʻunga ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá. Pea ʻoku ʻikai ko ia pē; naʻá ku ako ʻoku tuʻunga ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Toetuʻú, ʻe lava ke liliu ʻe Kalaisi ʻa e huʻunga ʻo ʻeku moʻuí—ʻi he ʻaho kotoa pē.

Ko Hono Toe Fakafoki ʻo e ʻAmanaki Leleí

ʻI heʻeku foua ʻa e moʻuí hili ʻa e vete-mali ʻeku ongomātuʻá, naʻá ku ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa e maʻuʻanga tokoni taupotu taha ʻo e nongá mo e ʻamanaki leleí.

Naʻe ui ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa Kalaisi “ko e taulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó” (Hepelū 9:11). Naʻe fai ʻe he kau taulaʻeiki ʻi muʻa ʻiate Iá ha ngaahi feilaulau ʻaki ʻa e monumanú ko e fakataipe ʻo hono kalusefai Ia ʻi he kahaʻú. Naʻe foaki leva ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne moʻuí ko e feilaulau fakalelei taʻe-fakangatangatá—ʻo huhuʻi taʻengata ai kitautolu mei he angahalá mo e maté pea tataki kitautolu ki he ʻamanaki lelei ʻo e toetuʻú mo e moʻui taʻengatá. Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe hoko mai ha ngaahi meʻa lelei kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí.

Naʻe hoko ʻa e fakapapauʻi ko iá—ke tokamālie ange hoku kahaʻú ʻi hoku tūkunga lolotongá—ke u maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei naʻá ku fiemaʻu ke hoko atú. Kiate aú, ko e Toetuʻú ko hano fakamanatua ia ʻo e ʻamanaki leleí.

Ko e ʻaho naʻe kalusefai ai ʻa Kalaisí, naʻe hangē naʻe pulí ʻa e ʻamanaki leleí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou pehē ko e Falaite fakapoʻuli taha ia talu mei he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“ʻE takitaha ʻi ai pē hotau ngaahi ʻaho Falaite—ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻoku hangē ka movete ai ʻa māmaní pea movetevete hono ngaahi kongokongá ʻiate kitautolu. …

“Ka ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo e Toko Taha naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté—ʻe hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté.”

Naʻe hoko mai ʻa e ʻuluaki Sāpate Toetuʻu ko iá, ʻo kapusi ai kimui ʻa e fakapoʻuli ʻo e ngaahi ʻaho kimuʻá. Naʻe fakafoki mai ʻe he Toetuʻu ʻa Kalaisí ʻa e ʻamanaki leleí ki Heʻene kau ākongá ʻi he kuonga kotoa pē. Te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e ʻamanaki lelei ko ʻení ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Fakamoʻui ʻa e Meʻa Naʻe Maumaú

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku moʻui [ʻa Sīsū Kalaisi]—ʻo ʻikai ʻi he kuohilí pē, ka ʻi he lolotongá ni; ʻo ʻikai maʻa ha niʻihi pē, kae maʻá e taha kotoa. Naʻá Ne hāʻele mai ke fakamoʻui ʻa e loto-mafesí, fakatauʻatāinaʻi ʻa e pōpulá, fakaʻā ʻa e kuí, mo vete ange kinautolu kuo laveá. Ko kitautolu kotoa ia. ʻOku fakahoko ʻEne talaʻofa huhuʻí, neongo pe ko e hā hotau kuohilí, hotau lolotongá, pe ko ʻetau hohaʻa ki hotau kahaʻú.”

ʻOku moʻoni ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo Kalaisí. Naʻe teʻeki ai ke u toe talanoa ki heʻeku tamaí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku feinga ke fakangaloki ʻa e meʻa naʻá ne faí. Naʻá ku tautapa ki he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ke tokoniʻi au ke tuku ʻeku loto-ʻitá. Naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke mahino ʻa e meʻa ke faí, pea naʻe faifai pē peá u lava ʻo fakamolemoleʻi ia. Neongo ʻokú ma kei feinga ke fakaakeake homa vā fetuʻutakí, ka kuo fakatoka mai ha moʻui foʻou.

Ko e Toetuʻú ko ha fakamanatu ia ʻoku fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ʻa hono ikunaʻi ʻe he ʻamanaki leleí ʻa e siva ʻa e ʻamanakí, ʻe ikunaʻi ʻe he moʻuí ʻa e maté, pea ʻe ikunaʻi ʻe he māmá ʻa e fakapoʻulí. Ko e fili ko ia ke muimui ʻiate Iá ko e fili ia ʻokú ne fakafuo ʻeku moʻuí—kae ʻikai ko ha fili naʻe fai ʻe ha taha kehe.

ʻE ʻi ai pē taimi te tau fehangahangai kotoa ai mo ha ngaahi momeniti ʻokú ne liliu ʻa e moʻuí. Ko e masani ʻo e ongoongoleleí ko e ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e ngaahi ʻaho ko iá. Ko e ʻaho mahuʻinga tahá kuo ʻosi hoko ia, pea te tau lava ʻo moʻui ai ʻi he ʻaho takitaha.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Kuo faleʻi ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻa e ngaahi fāmilí ke nau fai ʻa e lotu fakafāmilí mo e ako folofolá, mo talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie maʻongoʻonga. Ka ʻoku kei maʻu pē ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻa e tauʻatāina ke filí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē: “ʻOku mālohi fau e tuí pea ʻoku faʻa hoko ai ha ngaahi mana. Neongo e lahi e tui ʻoku tau maʻú, … he ʻikai ke ne lava ʻo maumauʻi e tauʻatāina ke fili ʻa ha taha” (ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, “Fungavaka Faá, Matapā Fakaʻosí,” Liahona, Nōvema 2016, 16).

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Vakai ki he Tangatá!,” Liahona, Mē 2018, 110.

  3. Joseph B. Wirthlin, “Sunday Will Come,” Liahona, Nov. 2006, 30.

  4. Gerrit W. Gong, “Hosana mo Haleluʻia—Ko e Sīsū Kalaisi Moʻuí: Ko e ʻElito ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Toetuʻú,” Liahona, Mē 2020, 53.