Aua Nei Misia le Faigalotu Lenei
Tauiviga ma Faatusatusaga
E ala i le mafaufau loloto ma le alofa mama o Keriso, e mafai ona tatou faatoilaloina le faaosoosoga e faatusatusa.
Mai se saunoaga i le faigalotu na tuuina atu i tamaiti aoga i le Iunivesite o Polika Iaga i Provo, Iuta, ISA, i le aso 7 o Me, 2019. Mo le saunoaga atoa, asiasi i le speeches.byu.edu.
O le faanaunauga e faatusatusa o se mea ou te mafaufau i ai i taimi uma aua ou te faia i taimi uma. Ae e o o lava i lena faamatalaga e fai si taufaasese. O le fai mai, “Ou te faia i taimi uma,” e pei o le fai atu, “Ou te manava i taimi uma.” E tupu e aunoa ma lo’u mafaufau i ai. E toetoe lava a lagona le mafaufau—toetoe lava afaalenatura. O le ala lea ua fai ma faasoesa. Ua tatou iloa mai le Mosaea 3 pe a tuua i tatou i lo tatou tulaga “faalenatura”, tatou te tauivi e “gauai atu i uunaiga a le Agaga Paia” (fuaiupu 19).
O le a la le mea o le a uunaia ai i tatou e le Agaga Paia e fai?
Muamua, e tatau ona tatou iloa le faafitauli. Sei ou otootoina atu e ala i le faaali atu o le auala sa masani ona ou vaai faalemafaufau ai i le tala faatusi paia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7. O lenei vaega o loo toe faamatalaina ai le auala na faaalia ai e Ioane lona manao faamaoni ia maua le “mana e pulea ai le oti, ina ia [mafai ona ia] ola ma aumai agaga ia [Keriso]” seia toe afio mai Iesu (Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:2; tagai foi Ioane 21:20–23). Ua tatou aoao i le vaega e 7 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o Peteru, i le isi itu, sa manao ina ia mafai ona ia “vave sau i [le Alii] i [Lona] malo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:4).
O le auala lenei na ou vaai faalemafaufau ai i le mea na tupu. Sa alu atu Peteru i le Faaola ma fai si le mautonu ma fesili filemu, “O le a le moomooga moni o Ioane?” Ua iloa e Peteru sa manao Ioane e nofo i le lalolagi seia oo i le Afio Faalua Mai e talai atu le talalelei. E mafai ona ou vaai atu ia Peteru o loo ataata malosi ma faapea mai, “Oka. E matagofie lena mea.” Ae i lona mafaufau o loo ia mafaufau moni lava, “Ahhh! Matuai ou valea tele!. Aisea na ou le fesili ai mo lena mea? Aisea na ou lemafaufauai i lena mea? E sili atu le amiotonu o Ioane nai lo a’u. E le gata i lea, o ia o se tagata tamo’e saoasaoa nai lo a’u! Aisea e tatau ai ona ou vavevave i taimi uma ma oso muamua i mea uma?”
I lenei faitauga, e mafai e se tasi ona manatu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:5 o le a faitauina faapenei: “Ou te fai atu ia te oe, Peteru, [o lou manao e sau vave i lo’u malo] o se manao lelei; ae o la’u pele [o Ioane] ua manao ia mafai ona ia faia ni mea e tele, po o se galuega e sili atu i totonu o tagata nai lo le mea [ua e faia,oe le paie].” Na ou iloa o le mea moni e le’i faitauina le fuaiupu i lena auala. O le auala moni lenei e faitauina ai: “Peteru e, ou te fai atu ia te oe, o le manao lelei lenei; ae ua manao la’u pele ia mafai ona ia faia ni mea e tele, po o se galuega sili atu i totonu o tagata nai lo mea naiafaia muamua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:5; faaopoopo le faamamafa).
Ou te lagonaina lenei mea ma le malosi o le upumoni: o lo tatou Atua atoatoa, alofa e le faia ituaiga o faatusatusaga faalava sa ou vaai faalemafaufau i ai i lenei vaaiga. I lenei fuaiupu na faatusatusa ai e Iesu Ioane ma Ioane sa i ai muamua—Ioane ma Ioane toeaina. Na ia faatusatusa Peteru ma Peteru tuai, ma Peteru muamua. Ma na te Ia faatusatusā a’u ma a’u matua.
Ua tatou iloa mea uma e uiga i nei mea, a ea? Ae afai tatou te iloa nei upumoni, afai tatou te lagona ai le mautinoa, aisea la e faigata ai ona manatuaina? O le a se mea e mafai ona tatou faia?
O le Faagasologa o le Iloaina
Mo se tasi mea, e mafai ona tatou magafagafa. Muamua, se’i o tatou vaavaai atu i lo tatou faanaunauga e faatusatusa. Ma o nisi nei o mea tatou te matauina.
Matou te lagona o le faatusatusaina e mafai ona oo atu ai i le tele o ituaiga faafitauli. I le tasi itu, e mafai ona faatupuina ai le faasausili. E mafai ona faatupuina le faamaualuga. E mafai ona faatupuina ai le inoino ma le vaai maualalo. E mafai ona faatupuina ai le faamalieina o le tagata lava ia i le tulaga ua i ai ma le le toe fia i ai. I le isi itu, e mafai ona faatupuina ai le faanoanoa. E mafai ona faatupuina ai le leai o se faamoemoe. E mafai ona faatupuina ai lagona o le leai o se aogā ma le maasiasi. O se meafaigaluega malosi tele mo le agasala ma le faanoanoa!
E mafai ona tatou mulimuli i le auala a Nifae. E mafai ona tatou faapea, “Aisea ea ou te tuu atu ai i faaosoosoga, ua maua ai e lē ua leaga se nofoaga i totonu o loʼu loto e faaumatia ai loʼu filemu ma faapuapuagatia ai loʼu agaga? (2 Nifae 4:27).
E mafai ona tatou matauina le sese o nei faatusatusaga e masani ona i ai—o lona uiga, e masani ona faavae i luga o mea sese ma luga o manatu sese, e mafua, ona o faiga a isi ma o i tatoulava faiga. E taua le matauina o lena mea, e aoga le faafetaia’ia, ma e aoga le faamanatu pea ia i tatou lava.
Ua Tele Naua Fesuiaiga
O le fegalegaleaiga a Korioa ma Alema e maua ai le tele o gauai atu i lesona ma lauga a le Ekalesia. Ae ou te manatu o se tasi o faamatalaga a Korioa e le lava le gauai atu i ai mo le faamaonia o lona sese. Na fai atu Korioa, “o lea e faamanuiaina tagata taitoatasi e tusa ma lona lava atamai, ma e manumalo tagata taitoatasi e tusa ma lona lava malosi” (Alema 30:17). O lena faamatalaga e le moni, ma a tatou faamaoni ia i tatou lava, tatou te iloa e le moni.
O le uiga o la’u tala, e leai se tasi e mafai ona fai mai, “Na ou manuia ona o lo’u atamai,” po o le “Na ou manumalo ona o lo’u malosi.” Matou te iloa o le mea moni, e tele naua fesuiaiga o lo’o aafia ai. O fea tatou te fananau mai ai, le taimi tatou te fananau mai ai, o tatou ituaiga, o tatou itupa, o aoga o loo avanoa mo i tatou, o le tulaga faaleaoaoga o o tatou matua, o faailoga o kenera e pei o le maualuga ma le mamafa o maso, o le taimiga o la tatou talosaga ma le lisi o tagata talosaga mo se polokalama po o se galuega—e tele naua mea e le mafai ona tatou pulea. O nei mea uma e aafia ai le tulaga tatou te maua ai leavanoae “manuia” pe “manumalo ai.” Ma mo lena mataupu, o a foliga vaaia o le “manuia” po o le “manumalo”?
E mafai ona tatou iloa le mafuaaga e le talafeagai ai faatusatusaga—ia i tatou po o isi? Ua tele naua fesuiaiga.
O nei mea uma e fai atu ai e tatau ona tatou agaalofa atili itagata umaaua tatou te le iloa po o a avega o loo latou tauaveina po o avega o le olaga o loo mamafa ia i latou. Ma e tatau ona tatou lotomaulalo atili pe a tatou manuia.
Faaitiiti e uiga ia i Tatou Lava
E toafa la’u fanau lelei—Parley, Marshall, Truman, ma Ashley—ma ua ou aoaoina le tele o lesona mai ia i latou. O se ata o lo o manino i lo’u mafaufau i aso nei e pei ona sa i ai i le taimi na tupu ai, i le silia ma le 15 tausaga talu ai, o se taaloga i tuafale o le sapo ma la’u fanau tama matutua e toalua, o Parley ma Marshall. O Parley e lima pe ono tausaga le matua; Masalo e tolu tausaga o Marshall. Sa ou togiina le polo ia i laua taitoatasi ma auaua’i. Sa sapoina e Parley le polo toetoe lava o taimi uma. O Marshall, e le tele.
E mafai ona ou iloa atu o Marshall o lo o taulai atu, matamata i le polo—ona misi lea i taimi uma. E tusa lava po o le a le auala na ou togiina ai le polo, e foliga mai e masani lava ona lavea lona ulu a o alu sa’o i le va o ona lima, lea na tapunia mo le polo na o le tasi le pa’ō vave pe tuai tele. O le mea e laki ai, o se polo vaivai, ma feulagofie. Ae o le mea lenei o le a le galo lava ia te a’u: Sa fiafia Marshall, oso i luga ma lalo, ma alaga i le fiafia i taimi uma e sapo ai e Parley. E mafai lava ona ou faalogoina lona leo itiiti o alaga, “Manaia le sapo, Par!” po o le “Seki a, Par!” Ona ia misia lea o le isi togi na oo atu ia te ia. Ae i se isi itu, e le’i faavaivaia ai lona naunautai mo le manuia o Parley. Na ia iloa o lana tauvaga e le o se tauvaga ma Parley. Sa mafai ona ia maua le olioli i le manuia o Parley. E faapefea ona tatou toe tapu’e lena lagona o le fiafia e pei o se tamaitiiti mo le manuia o isi?
Pe a mama o tatou mafuaaga, pe a tatou galulue ma se loto mama, ma pe ana o le paulava lo tatou faamoemoega o le faamanuia atu i isi, o le a aveesea faatusatusaga faamaualuga. E leai se aafiaga i o tatou mafaufauga. Pe a faatumulia i tatou i le alofa mama, o le a avea i tatou e faapei o le Faaola. Aisea na matua masani ai faamoemoega mama ia te Ia? Aua, a faafaigofie, sa Iasilafiapo o ai o Ia ma Na te silafia oe ma Na te silafia au. O lena mea ua suia ai mea uma.
Afai tatou te fesili ifo ia i tatou lava pe na faatusaina e Iesu o Ia lava ia i latou na siomia o Ia pe na maua le mafanafana i le mea sa tu ai o Ia “i luga o apefai o … manuia” ma po o ai sa i lalo ifo o Ia, o le fesili e vave ona avea ma mea valea. Tatou te manatua o le Faaola lenei o lē ua faamoemoe e faia i tatou—i le gagana o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88—ia “tutusa ma ia”! (fuaiupu 107). E leai se lotoleaga, leai se tauvaga. Afai e onoono mai le faaosoosoga e faatusatusa, Na te “lei gauai atu i ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:22). Ma e mafai ona tatou faapei o Ia.
O Mea e Sili ona Taua
O le a e mauaina ni imeli po o ni meli faaleo po o ni feau tusitusia—atonu e oo atu lava i le aso nei—e faailoa atu ai ia te oe ua faafaigaluegaina se isi tagata mo se galuega, ua filifilia se isi tagata mo le ‘au, e le o manao se tasi i se tafaoga faamasani lona lua, ua valaauina se isi tagata e avea ma peresitene o le Aualofa, ma isi mea faapena. Aeaua leavea lena mea o se faailoga o lou taua. O le le fiafia e maini, ae e mafai foi ona matagofie, e ui lava i le tiga, ma fotua’i ai. “E galulue faatasi mea uma e lelei ai i latou e ua alofa atu i le Atua” (Roma 8:28 Ae aua nei faatagaina le faaosoosoga e faatusatusa e tuuina atu ai i nei faanoanoaga le mana faataumaoi. O nei faatusatusaga o ni mea taufaasese; latou te lemafai—fuaina lelei le mea e sili ona taua. Pe a oo mai le le fiafia, tatou te manava loloa; Tatou te manatua le meae sili onataua.
Ou te manatua lo’u matuai faagaeetia lava i le taimi muamua na ou faalogo ai i se tasi o sii mai le saunoaga a Peresitene Tavita O. MaKei e uiga i le vaai faalemafaufau i la tatou faatalanoaga i le lumanai ma le Alii. Sa faamamafa mai e Peresitene MaKei o le a le fesili mai le Alii e uiga i a tatou galuega, ae na o lo tatou amiosa’o. O le a Ia le fesili mai mo a tatou aotelega o valaauga o le Ekalesia, na o lo tatou naunau e auauna atu i isi. O mea nei o mea e sili ona taua.
Sei o tatou saili uma se fa’ata. Tatou vaai ia i tatou lava. Sei o tatou toe fai faatasi, “O la’u tauvaga e le o se tauvaga ma se isi tagata; O la’u tauvaga o lo’o tauva ma a’u lava. O le tausinioga e faasaga i le agasala, ae le o le tasi i le isi.” Ona tatau lea ona tatou tatalo ma le malosi atoa o le loto ina ia faatumulia i le alofa mama o Keriso (tagai i le Moronae 7:48), ia te Ia o le “pogai ma le faaiu o lo tatou faatuatua” (Eperu 12:2; tagai foi i le Moronae 6:4). E tatau ona tatou mumusu e faatagaina pepelo e “faalavelave i [tatou] olioli” (Alema 30:22) i upumoni e loloto ma sili atu ona faatalitonuina nai lo mea sese o faatusatusaga. Ona tatau lea ona tatou savavali i fafo o le faitotoa, faagalo i tatou lava, ma amata ona taulai atu i isi.