2025
ʻI he Taimi ʻOku ʻIkai Fakahoko ai e Ngaahi Holi Māʻoniʻoní
Fēpueli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻI he Taimi ʻOku ʻIkai Fakahoko ai e Ngaahi Holi Māʻoniʻoní

ʻE lava ke faingataʻa ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai tali ai e ngaahi holi māʻoniʻoni hotau lotó. Ko ha fanga kiʻi meʻa ʻeni te ke lava ʻo fakahoko ke ke laka ai ki muʻa.

ko ha tangata ʻoku tangutu ʻi ha sea ʻo lotu

ʻOku fiemaʻu ʻe ha kaungāmeʻa ha fāmili fiefia mo taʻengata, ka kuo fakamamaʻo ʻene fānaú kotoa mei he Siasí. ʻOku fiemaʻu ʻe ha taha kehe ha mali fakasilesitiale ka ʻoku teʻeki pē ke ne maʻu ʻa e tokotaha totonú. ʻOku fiemaʻu ʻe he ngaahi kaungameʻa kehé ha fānau ka ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu fānau. ʻOku ou fie tauʻatāina mei he fokoutua fakaeʻatamaí, ka ʻoku ou faingataʻaʻia neongo e ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku feingá, faleʻí, mo e lotú.

ʻE lava pē ke fakalotosiʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻu lahi tahá. ʻE toe faingataʻa ange ke lau ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he folofolá ʻoku pehē, “Hangē ko e meʻa ʻoku [mou] holi ke [mou] maʻu meiate aú ʻe pehē ʻa hono fai kiate [kimoutolú]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:8; vakai foki, 11:8) pea ongoʻi ʻoku ʻikai maʻu ʻa e ngaahi holi ko iá.

Ko e hā leva te tau lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakahoko ai ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní? Ko ha ngaahi akonaki fakaepalōfita ʻeni ʻe niʻihi ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu:

  1. Akoako fakahoko ʻa e faʻa kātakí. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he faʻa tatali mo e kātaki. ʻOku ʻuhinga ia ki haʻatau vilitaki ʻi hono fai ha meʻa pea fai e meʻa kotoa te tau lavá—ʻa e ngāué, ʻamanaki leleí, mo ngāue ʻaki e tuí; fua e faingataʻá ʻi he loto-toʻa, ʻo aʻu pē ki he tuai ʻene hoko ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó.”

  2. Tui ʻe tali ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi lotú ʻi Heʻene taimí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e tuí ʻoku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví, pea kau ai mo ha faingataʻaʻia kae ʻoua kuo fakahā mai Hono toʻukupú kiate kitautolu. ʻE lava ke faingataʻa ʻeni ʻi hotau māmani fakaonopōní ʻa ia kuo tui ai ha tokolahi ko e meʻa lelei taha ʻi he moʻuí ke fakaʻehiʻehi mei he faingataʻa kotoa pē pea ʻikai totonu ke hohaʻa ki ha faʻahinga meʻa. Ka he ʻikai teitei tataki kitautolu ʻe he tui ko iá ‘ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí’ [ʻEfesō 4:13].”

  3. Lotua ha fakahinohino. “Ko e lotú ko e ngāue ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e finangalo ʻo e Tamaí mo e loto ʻo e tamasiʻí.” Te tau lava foki ʻo lotua ke mahino ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻatautolú. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai nai ha kiʻi sitepu siʻisiʻi te tau lava ʻo lotua ke tataki kitautolu ki heʻetau holi lahi angé? Pe ʻoku ʻi ai nai ha holi kehe ʻe lava ke mahuʻinga ange ke tau tulifua ki ai he taimí ni? Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e meʻa ke fai ko ha sitepu hokó, te tau lava ʻo lotua ke ʻilo e meʻa ke lotuá.

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻe fakahoko e ngaahi holi māʻoniʻoni kotoa pē hotau lotó. Falala ki Heʻene taimí ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea te Ne tāpuakiʻi koe ʻi hoʻo faʻa kātakí.