2025
Ko e Fanongo ki he Leʻo ʻo e ʻOtuá—Ko Hono Maʻu ha Fakahā Fakatāutahá
Fēpueli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé

Ko e Fanongo ki he Leʻo ʻo e ʻOtuá—Ko Hono Maʻu ha Fakahā Fakatāutahá

Vakai ki he meʻa kuo akoʻi ʻe he kau palōfita moʻuí, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo hono maʻu ha fakahā fakatāutahá.

Sīsū Kalaisi

Faifakamoʻui Angavaivaí, tā fakatātaaʻi ʻe Greg Olsen

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola [mai ai kiate kitautolu] ʻa e Laumālié ka ko e taimí ni.” ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke, “ʻfakatupulaki [ʻetau] malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá.”

Ka te tau fakahoko fēfē iá? Ko e hā ha ngaahi sitepu te tau lava ʻo fai ke tau fanongo lelei ange ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí?

Kuo lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e fakahaá pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo nau toe vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, pea kau ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni:

ʻOku Tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Tau ʻIlo ʻa e Moʻoní

Palesiteni Henry B. Eyring

“Hili hono papitaiso kitautolú, ʻoku talaʻofa mai [ʻa e Fakamoʻuí] ke foaki mai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tataki mo fakafiemālieʻi kitautolu, pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Te tau ongoʻi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo e nonga, ʻofa, mo e fiefia, pea te tau maʻu ʻa e holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Te tau feinga ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí ke fakahōifua ki he ʻEikí.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Facebook, June. 24, 2023facebook.com/henry.b.eyring.

ʻOku Fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha Ngaahi Founga Lahi

ʻEletā Quentin L. Cook

“Ko e taha ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻeke ʻe ha kakai tokolahi ʻi he māmaní pe ʻoku ʻafioʻi mo fanongo moʻoni mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu. Ko e ongoongo fakafiefiá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fanongo mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú—ka ʻoku ʻatā ʻa e fakahā fakatāutahá kiate kitautolu takitaha ʻi heʻetau fekumi ʻi he faʻa lotu ki he finangalo ʻo e ʻEikí ki heʻetau moʻuí. …

ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá ʻoku lava ke fetuʻutaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne lea atu ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne ueʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku moʻua ki ai ho ʻatamaí. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne fakamaama ai ho ʻatamaí. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne ʻai ke fonu ho lotó ʻi he fiefia.

“ʻOku hounga kiate au ʻa e ngaahi tali ʻi he mītia fakasōsialé ki heʻeku tohi ki he founga ʻo ʻeku maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá. Naʻe tohi ʻe ha taha ʻa e fiemaʻu ke tau loto-fakatōkilalo mo tali ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻú. Pea ʻoku fiemaʻu leva ke tau tokanga ki he ueʻi fakalaumālié kae ʻikai ko e māmaní.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: ‘ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke fifili pe ko e hā ʻoku moʻoní. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke fifili pe ko hai te ke falala moʻoni ki aí. ʻI he fakahā fakatāutahá, te ke lava ai ʻo maʻu hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí.’

“ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻe lava ke tau maʻu takitaha ha fakahinohino ʻi he fakahā, ʻo ka tau ngāue ʻi he loto-fakatōkilalo ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí. Ko e lahi taha ʻo ʻetau ngaahi fakahinohinó ʻoku maʻu ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻe niʻihi pea ʻi ha ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi, ʻoku maʻu hangatonu ia mei he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni fakapatonu atu ʻoku moʻoni ʻeni. Ko e fakahinohino ki he Siasí, fakakātoa, ʻoku haʻu ia ki he Palesiteni pē mo e palōfita ʻo e Siasí.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Nov. 19, 2023, facebook.com/quentin.lcook.

ʻOku Fiemaʻu ki he Fakahaá ʻa e Tokangá

ʻEletā Dale G. Renlund

“ʻI heʻeku moʻui fakapalōfesinalé, naʻá ku ngāue ko ha toketā mafu. ʻI he taimi naʻá ku fakaʻaongaʻi ai ha meʻa-fakaongó—ko ha meʻangāue ke fanongo ki he tā ʻo e mafu ʻo ha taha mahaki—naʻá ku fakapapauʻi ʻoku lōngonoa ʻa e lokí; naʻá ku tāmateʻi ha faʻahinga letiō pē pe televīsone naʻe moʻui. Naʻá ku tāpuniʻi ʻa e matapā ki he holó pea kole ki he kau ʻaʻahí pe ko ha kau mahaki kehe ke ʻoua te nau toe lea. Naʻá ku tokanga taha ki he meʻa naʻá ku fanongo ki aí pea fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ki ha ngaahi hohaʻa kehé.

ʻOku fiemaʻu ki he fakahaá ha tokanga mo hano fakasiʻisiʻi tatau ʻo e ngaahi fakahohaʻá. Ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá, ʻoku fiemaʻu ke tau mavahe mei he longoaʻa fakaemāmaní. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha fakahā ʻi he taimi ʻoku tau ʻita, hohaʻa, pe loto-foʻi, pe naʻa mo ʻetau tokanga pē ki ha meʻa kehé. Ka ʻoku tau fokotuʻu ha ʻātakai ʻokú ne ohi mai ʻa e ongó mo hono ʻiloʻi ʻa e Laumālié.

Ko e ako ko ia ke fekumi mo falala ki he Laumālié ko ha taukei ia ʻo e moʻuí, kae ʻikai ko ha founga fakataimi pē ke ikunaʻi ha faingataʻa. ʻI heʻetau fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní, te Ne hoko ko ha hoangāue falalaʻanga mo ʻofeina.”

ʻEletā Dale G. Renlund, Facebook, June 24, 2023, facebook.com/DaleGRenlund.

ʻOku Fakafaingofuaʻi ʻe he Tokangá, ʻUhingá, mo e Tuí ʻa e Maʻu Fakahaá

ʻEletā Dale G. Renlund

“Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tō ki ha tauhele ʻo e tui ki he ngaahi fakakaukau fehangahangai halá.

“Hangē ko ʻení, ʻe lava ke tau tui ko e vakaiʻí pe ʻuhingá pē ʻa e ongo founga totonu ke ako ai ʻa e moʻoní. Pe te tau tui ʻoku hanga ʻe he vakaiʻí pe fakaʻuhingá ʻo holoki ʻa e tuí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai haʻanau fatongia ʻi he moʻui fakalotú. Ko ha fakakaukau fehangahangai hala ʻeni koeʻuhí he ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e vakaiʻí, ʻuhingá pea mo e tuí. He ʻikai hanga ʻe he tui ʻtaʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué’ ʻo fakatupulaki ia. ʻE toki tupulaki pē ʻa e tuí ʻi he vakaí mo e fakaʻuhingaʻí, fakataha mo ha ngāue fakalaumālie kehe. ʻIkai ngata aí, ʻoku faʻa fiemaʻu ke tomuʻa hoko ʻa e vakaí, fakaʻuhingaʻí mo e tuí ʻo ʻikai ki hono maʻu pē ʻa e fakahā fakatāutahá ka ke mahino kiate kitautolu ʻa e fakahā ko iá.

ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he vakaiʻí, fakaʻuhingá, mo e tuí ʻa e fakahaá pea nau fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ha takaua falalaʻanga mo ʻofeina. ʻE hoko ʻa e ngaahi ʻelemēniti ko ʻení ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi hono maʻu ha ʻivi fakalaumālie ʻi heʻetau moʻuí,’ ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau ‘laka ki muʻa ʻi he lotolotonga … ʻo e ilifiá mo e taʻepaú.’”

ʻEletā Dale G. Renlund, Facebook, Aug. 22, 2023, facebook.com/DaleGRenlund.

He ʻikai lava ke fetongi ʻe he polokalama AI ʻa e Fakahaá

ʻEletā Gerrit W. Gong

“ʻI he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kuo tokoni ʻa e ngaahi tekinolosia tuʻu-ki-muʻá ki Heʻene ngāué ʻo fakaaʻu ki he funga ʻo e māmaní.

“ʻI ha fakataha … mo e kau ngāue ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻa mau aleaʻi ʻa e hokohoko atu ʻo e ngaahi fakalakalaka, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahinohino ki he ʻilo fakamīsiní (AI).

“Naʻá ku fokotuʻu ange ke mau fuatautau, fakapotupotutatau, pea fokotuʻu ki he tuʻunga moʻoní ʻemau siviʻi e ngaahi faingamālié mo e fakatokangá, ke ʻoua naʻa fakavaʻivaʻinga pe fakalahi.

“Kiate aú, neongo ʻe vave hano ʻomi ʻe he polokalama AI ha fakamatala, ka he ʻikai ke ne lava ʻo fetongi ʻa e fakahaá pe fakatupu ha moʻoni mei he ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ʻi he Siasí ha fatongia ke fakapapauʻi ʻe lava ke fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni mo e totonu ʻo e meʻa kotoa ʻokú ta lea ʻaki mo vahevahé, ʻi heʻeta foungá mo e ngāué fakatouʻosi.

“Ko hono fakakātoá, ʻoku ou fakatuʻamelie ki heʻetau malava ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto mo lelei ʻa e ngaahi tekinolosia ko ʻení, kau ai ʻa e taimi ʻoku tau feinga ai ke maluʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi kaungāmeʻá mei he ngaahi kākā olopoto mo loí.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, Mar. 14, 2024, facebook.com/gerritw.gong.

ʻOku ʻAfioʻi Koe ʻe he ʻOtuá, Ho Tūkungá, Ho Lotó

Palesiteni Kamila N. Sionisoni

“Naʻe haʻu ha fefine kimuí ni mai ʻi haʻaku fatongia lea ʻo talamai naʻá ne toutou lau ʻeku piokālafí.

“Naʻá ku puputuʻu, peá u ʻeke ange, ʻKo e hā hono ʻuhingá?’

“Naʻá ne talamai naʻe ʻi ai ʻene fānau iiki ʻe toko fā ʻi ʻapi pea naʻá ne ongoʻi halaia ʻi heʻene hoko ko ha faʻē ngāué. Naʻá ne maʻu ha nonga ʻi heʻene lau ʻi hoku piokālafí ne u ngāue ʻi tuʻa mei ʻapí.

“Naʻa ku sio ki hono fofongá pea u fehuʻi ange,

“ʻOkú ke ʻilo e founga ke maʻu ai e fakahā fakatāutahá?’

Naʻá ne pehē, ʻʻIo.’

“Naʻá ku talaange leva, ʻKo e taimi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ai ʻe ha taha ha meʻa ʻoku fakamamahi pe ʻai ke ke veiveiua ʻi he meʻa ʻokú ke faí, fakamanatu pē kiate koe: ʻOku ou ʻilo e founga ke maʻu ai ha fakahā fakataautaha maʻaku pea mo hoku fāmilí.’

“ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho tūkungá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho lotó. Falala ki he ʻEikí, ako ke fanongo ki Hono leʻó, pea laka atu ki muʻa ʻi he loto-falala mo e fiemālie. ʻOkú Ne fiemaʻu koe ʻi Heʻene ngāué.”

Palesiteni Camille N. Johnson, Facebook, July 15, 2023, facebook.com/RSGeneralPresident.

Tokanga Taha ki he Ngaahi Lea mo e ʻOfa ʻa Hotau Fakamoʻuí

Sisitā Tracy Y. Browning

“Feʻiloaki mo ʻAnasitāsia, ko e taha hoku ngaahi kaungāmeʻa Palaimeli foʻou tahá. Lolotonga ha fakataha lotu ʻa e Palaimelí kimuí ni ʻi Tālasi, Tekisisi, naʻe ako ai ʻe he fānau Palaimelí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, hivaʻi ha ngaahi hiva, fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, mo vahevahe honau ngaahi talēnití.

“Lolotonga e fakatahá, naʻá ku tataki ha ʻekitivitī ke tokoniʻi kinautolu ke nau ako fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke folofola mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú. Naʻá ku ngūngū pē ha foʻi hiva ʻa e fānaú pea naʻe mateʻi mai ʻe he fānaú ʻa e foʻi hiva naʻá ku ngūnguú. Naʻá ku fehuʻi ange leva ki he fānaú pe ko e hā ʻa e meʻa naʻa nau fai naʻe tokoni ke nau ʻiloʻi ai ʻa e foʻi hivá.

Naʻe taʻataʻalo loto-vēkeveke ʻe ha kiʻi taʻahine ʻe taha ko ʻAnasitāsia, hono nimá ke vahevahe ʻene kiʻi fakakaukau nounou mo fakamātoató.

“Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha leʻo nonga ʻa e founga naʻá ne sio mo fanongo tokanga mai ai kiate au ʻi heʻeku ngūngūnguʻi ʻa e foʻi hiva Palaimelí, peá ne toki ʻiloʻi ʻa e foʻi hivá mo manatuʻi e ngaahi leá ʻi heʻene fakakaukaú.

“ʻI he taimi ʻoku tau fāifeinga ai ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻoku mahuʻinga ʻa ia ʻoku tau fakafanongo ki aí. Tukutaha ho matá mo e telingá ʻi he ngaahi lea mo e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí.

“ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku ou fakamoʻoni naʻe moʻoni ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAnasitāsiá. ʻI he taimi ʻoku tau hanga ai ki hotau Fakamoʻuí—ʻi he taimi ʻoku tau fakafanongo lelei ai ki Hono leʻó—te tau lava ʻo maʻu ha fakahinohino fakalangi ʻoku haʻu ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó. Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní mo fakatupulaki ʻetau falala kia Sīsū Kalaisí. ʻOku mahuʻinga e feituʻu ʻoku tau huʻu ki aí. Ko ia, tau ʻsio ki he ʻOtuá pea moʻui’ (ʻAlamā 37:47). Maʻu ha moʻui fonu ʻi he tuí mo e fakahaá. Ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he nongá, fiefiá mo e ʻamanaki leleí. Ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

“ʻOku fēfē hoʻo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí?”

Sisitā Tracy Y. Browning, Facebook, June 8, 2023, facebook.com/Primary2ndCounselor.