Fakaʻilekitulōnika Pē
Ko Hono Maʻu ha Loto-Toʻa ke Faileleí
ʻE iku maʻu pē hono tūtuuʻi ʻo e leleí mo e angaʻofá ki ha tūkui kolo lelei mo fiefia ange.
Ko e hā ʻoku ou manavasiʻi ai ke fai leleí? Naʻa mo hoku lotoʻi uōtí?
Kiate aú, ko hono ʻuhingá ko e ongoʻi tailiilí. Fēfē kapau ʻoku ou fakahohaʻasi e kakaí ʻi heʻeku feinga ke ngāue fakaetauhi kiate kinautolú? Fēfē kapau ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e tokotaha kotoa pē pea ʻikai fie hoko kinautolu ko haʻaku kaungāmeʻa?
Pea koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou tōnounou, ʻoku ou faʻa feinga he taimi ʻe niʻihi ke fakaʻaongaʻi ʻa e manavasiʻí ke fakaʻaiʻai au ke u toe lelei ange. ʻOku ou pehē loto pē, “ʻOku ʻikai ko ha ākonga lelei koe. ʻOkú ke siokita.”
ʻOku ʻikai ha ofo, ʻi he ʻikai tokoni ʻa e founga ko ʻení ki hono fakaʻaiʻai au ke u faileleí.
Sio ki he ʻOtuá ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē
Te tau lava fēfē ʻo maʻu ʻa e loto-toʻa ke faileleí?
ʻOku akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:33, “ʻOua ʻe manavahē ke failelei, ʻe hoku ongo foha, he ko e meʻa ko ia ʻokú mo tūtuuʻí, ko e meʻa pē ia te mo utú; ko ia, kapau te mo tūtuuʻi ʻa e lelei te mo utu foki ʻa e lelei ko hoʻomo totongi.”
ʻOku ou saiʻia ʻi he potufolofolá ni. ʻOku tokoni ke fakangaloki au pea ke u fakatokangaʻi neongo he ʻikai iku ʻa e feinga kotoa pē ke alanima atu ʻo fetuʻutaki mo ha taha kehé ki ha kaungāmeʻa mamae foʻou, ka ko hono tūtuuʻi ʻo e leleí mo e angaʻofá ʻe iku ia ki ha tūkui kolo lelei mo fiefia ange. ʻOkú ne tokoniʻi au ke tuku ʻeku ilifiá kae “sio pē [ki he ʻEikí] ʻi he fakakaukau kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36).
ʻOku Tekeʻi Atu ʻa e Manavaheé ʻe he ʻOfa Haohaoá
ʻI he taimi ʻoku tau manavasiʻi ai pea tau fiemaʻu ha fakaʻaiʻai ke tau faileleí, te tau lava ʻo muimui ki he faleʻi ko ʻeni meia ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kapau te tau ilifia pe tailiili, … ʻoku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ilifia ko ʻení ʻaki e ngaahi faitoʻo fakalangi ʻo e ilifiá: ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí he ʻoku ‘tekeʻi ʻa e manavaheé ʻe he ʻofa haohaoá.’ [1 Sione 4:18].”
Kapau ʻokú ke fiemaʻu ʻa e mālohi ke ikunaʻi hoʻo ilifiá pea mo alanima atu kiate kinautolu ʻoku mou feohí, fakahā ki he Tamai Hēvaní. Kole kiate Ia ke fakahaaʻi atu ʻEne ʻofa haohaoá. Koeʻuhí ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻofa ko iá ke ke ʻaʻeva ʻi he “falala moʻoni ko ha kau muimui kitautolu ʻa hotau Fakamoʻui ʻofá.”