2025
Founga ʻe 4 ʻOku ou Ikunaʻi ai Hoku Ngaahi Vaivaí ʻo fakafou ʻia Kalaisi
Fēpueli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Founga ʻe 4 ʻOku ou Ikunaʻi ai Hoku Ngaahi Vaivaí ʻo fakafou ʻia Kalaisi

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi Pokotā, Kolomupia.

ʻOku ou fāifeinga ke ikunaʻi hoku ngaahi vaivaí ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí.

ko ha fakatātā ʻo ha fefine ʻoku kaka ʻi ha ngaahi sitepu

Naʻá ku faʻa fakakaukau kuo pau ke u fakaleleiʻi kotoa hoku ngaahi vaivaí ʻi he taimi tatau.

ʻI he taimi naʻá ku ngāue fakafaifekau aí, naʻá ku fefaʻuhi moʻoni mo e fakakaukau ko ʻení. Naʻá ku talanoa mo ʻeku palesiteni fakamisioná fekauʻaki mo ʻeku ngaahi ongó.

Naʻá ne fakamanatu mai ha moʻoni he ʻikai toe ngalo ʻiate au. ʻOku tau lau fakataha ʻi he ʻEta 12:27: “ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhi ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Naʻe tokoni ʻa e potufolofola ko ʻení ke mahino kiate au te u lava ʻo liliu. Naʻá ku fakakaukau ke u kamata ʻaki ha meʻa pē ʻe taha pea ʻoange ha taimi ki he ʻEikí ke liliu ai hoku ngaahi vaivaí ke hoko ko ha ngaahi mālohinga.

Ko e Ngaahi Meʻa ʻOkú Ne Tokoniʻi Au ke Hokohoko Atu ʻEku Feingá

Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi faingataʻaʻia lahi taha kimuʻa peá u ngāue fakafaifekaú ko e mamata ʻi he ponokalafí, pea naʻá ku fakapapauʻi he ʻikai ke u toe foki ki he sio ponokalafí hili ʻeku foki ki ʻapí. Ka ko e meʻapangó, naʻá ku toe fakavaivai ki he ʻahiʻahi ko iá.

Naʻá ku ongoʻi halaia. Te u tokoto ʻāʻā pē ʻi he poʻulí, ʻo fakakaukau ki he ngaahi fehalaaki kotoa ne u faí. Ka ʻi he kotoa ʻo e mamahí, ʻi heʻeku lotua ha tokoni mo ha fakamolemolé, naʻá ku ongoʻi maʻu pē hono fakamanatu mai ʻe he Laumālié ha foʻi moʻoni faingofua: ʻi he Fakamoʻuí, ʻe lava ke hoko hoku vaivaí ko ha ngaahi mālohinga. Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke fakamatalaʻi au ʻe hoku ngaahi vaivaí.

ʻI he hokohoko atu ʻeku tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoní, kuó u ako ai ha lēsoni mahuʻinga ʻe fā ʻoku tokoni ke hokohoko atu ʻeku feingá:

  1. ʻI heʻetau ʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí, te tau lava ʻo ongoʻi nonga.

ʻOku tokoniʻi au ʻe hono ako ʻo e folofolá ke u ʻofa lahi ange ʻia Sīsū Kalaisi. Pea ʻoku tokoni maʻu pē hono ako e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí fekauʻaki mo e fakatomalá pea mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke mahino kiate au ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he fononga he māmaní he ʻikai ke Ne lava ʻo fakamoʻui pe mahino kiate Ia. Te tau lava ʻo ʻunuʻunu ofi kiate Ia ʻi he kotoa ʻo ʻetau founga faifakamoʻuí mo ʻetau feinga ke fakalakalaká.

  1. ʻOua naʻá ke manavasiʻi ke talanoa ki hoʻo pīsopé fekauʻaki mo ho vaivaí.

Manatuʻi, ʻoku vaheʻi ʻetau kau pīsopé pea nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe lava ʻo tokoni ke fakaloloto ʻetau fehokotaki mo e Fakamoʻuí mo maʻu ʻEne Fakaleleí. Te nau lava ʻo tokoni ke fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá mo kumi ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻu ke ikunaʻi ʻaki hotau ngaahi vaivaí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he kakai lalahi kei talavoú “ko e fakatomalá ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu ha kamata foʻoú; … ʻOku ʻosi feʻunga pē e faingataʻa ʻo e moʻuí taʻe kau ai hano fata holo ha ngaahi fehalaaki—he ʻaho kakato, ʻahó kotoa, pō kakato, pō kotoa pē. Tukuange atu kinautolu. … Naʻe foaki ʻe Kalaisi ʻEne moʻuí tonu kae lava ke ke tauʻatāina ke fai ia.”

  1. Fekumi ki ha mataotao fakapalōfesinale kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tokoni lahi ange.

ʻI heʻeku ʻaʻahi ki ha toketā ki he ʻatamaí, naʻá ku maʻu ai ha tokoni fakafaitoʻo mo ha ngaahi meʻangāue ke tokoni ke u fakatupulaki ha tōʻonga moʻui ʻoku lelei angé. Naʻá ku ongoʻi naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke fakaʻaiʻai au pea maʻu mo e mālohi ke fai ha ngaahi meʻa naʻá ku pehē naʻe fuʻu faingataʻa.

  1. Fakaʻaongaʻi haʻo taimi ʻi he ngaahi potu toputapú.

ʻOku tokoni ʻeku ʻalu ki he ʻinisititiutí, moihū ʻi he temipalé, mo e ʻalu ki he lotú ke u tokanga taha ki he Fakamoʻuí mo e meʻa te Ne lava ʻo fai maʻakú. ʻI hoʻo tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, te ke fakaloloto ai hoʻo fehokotaki mo e Fakamoʻuí mo Hono mālohi faifakamoʻuí mo e poupoú.

ʻOku Mafao Mai e Toʻukupu ʻAloʻofa ʻo e Fakamoʻuí Kiate Kitautolu Takitaha

ʻI he akonaki ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo hono fakahoko ha ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí, naʻá ne akoʻi, “ʻE ʻalu pē taimí, mo ʻetau ongoʻi ʻa e mole atu ʻo e mafatukituki ʻetau mamahí, pea ‘toʻo atu ʻa e ongoʻi halaiá mei hotau lotó’ [ʻAlamā 24:10] pea ʻomai ʻa e ʻfiemālie ʻo e konisēnisí’ [Mōsaia 4:3].”

Neongo ʻoku ou kei ako pē ke mapuleʻi hoku ngaahi vaivaí, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi fāifeinga fakaʻahó. Ko ia ʻoku ou tokanga taha ai ki he fakatomala fakaʻahó, tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, pea laka ki muʻa.

ʻOku ʻi he Fakamoʻuí ʻa ʻeku ʻamanaki leleí mo e tuí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e taimi te u ikunaʻi kakato ai hoku vaivai ʻi he ponokalafí, ka ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou ʻiloʻí kapau te u feinga ke tafoki mei ai pea fakatomala ʻi he taimi ʻoku ou faingataʻaʻia aí, he ʻikai taʻofi meiate au ha faʻahinga tāpuaki. Hangē ko e akonaki ʻa Brother Peletilī R. Uilikoki, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú: “ʻOku ʻikai haohaoa ʻa e moʻui tāú. Ko e moʻui tāú ko e faitotonu mo e feinga.”

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau tokoní mo e fiemālieʻangá. ʻOku tau mahuʻinga kiate Kinaua. ʻOkú Na ʻafioʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahí, pea ʻoku mafao mai Hona toʻukupu ʻaloʻofá kiate kitautolu takitaha. ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie kuó u maʻu ke akoʻi mo ʻofaʻi ai au ʻe he ʻOtuá mo Hono ʻAló.

Tuku ke tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo mamahí. Maʻu ʻEne fakatonutonú mo e fakahinohinó. Pea manatuʻi ʻokú Ne ʻofa haohaoa ʻiate kitautolu.

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e fakamolemolé ʻo fakafou ʻiate Ia.