2025
Le Auala e Mafai ai e Sootaga Lagolago ona Fesoasoani i le Soifua Maloloina Faalemafaufau
Aokuso 2025


“Le Auala e Mafai ai e Sootaga Lagolago ona Fesoasoani i le Soifua Maloloina Faalemafaufau,” Liahona, Aok. 2025.

Le Auala e Mafai ai e Sootaga Lagolago Ona Fesoasoani i le Soifua Maloloina Faalemafaufau

O i latou o e musuia le faamoemoe, faalogo, ma tuuina atu fautuaga lelei e mafai ona avea ma se malosiaga e fesoasoani ia te oe e faafoeina ai ou luitau.

ata o se tamaitai o loo i ai se ao i luga a’e o lona ulu

Ata na tusia e David Green

Atuatuvale. Popolevale. Popole. Faafiaatoatoa. Faanoanoaga. E mafai ona tumu le olaga i tauiviga faalemafaufau ma faalelagona o le soifua maloloina lea e mafai ona faigata ai ona lagona le fiafia ma le filemu.

E tele punaoa o loo avanoa mo oe pe a e tauivi ma le soifua maloloina faalemafaufau po o faalelagona. E pei ona talanoaina i mataupu muamua e lua o lenei faasologa, e mafai ona e faaaogaina punaoa a le Ekalesia ma le tagata lava ia e faaleleia ai lou soifua maloloina faalemafaufau. E mafai ona e tatalo i le Tama Faalelagi mo le mana faamalolo, ma le faafouina o le Faaola e fesoasoani ia te oe. Ma atonu e te mauaina ni tagata lagolago i totonu o lou aiga, uo, ma tagata o le uarota po o le paranesi e mafai ona fesoasoani.

O Carolina Perego, o se fomai o le Tautua mo Aiga i Chile, ua faatusatusaina sootaga lagolago e pei o nei i se talita e puipuia ai i tatou i taimi faigata: “O sootaga, punaoa o fesootaiga, ma upega fesootai lagolago e taua tele i lo tatou soifua maloloina faalemafaufau ma le soifua manuia faalelagona. O le i ai o ni tagata faatuatuaina, o ni tagata taua o e lagolagoina i tatou i taimi o puapuaga po o faigata, e mafai ona maua ai le saogalemu, mautinoa, mautu o lagona.”

Aapa Atu mo le Lagolago

O sootaga e fausia e ala i mea “laiti ma faatauvaa” (Alema 37:6). E manaomia le taimi ma taumafaiga ina ia felatai atu ai i se tasi. O le taulamua e taumafai e fesootai ma isi e ono fesoasoani tele ia te oe nai lo le mea e te mafaufau i ai. “A o tatou atiina ae ni sootaga alofa ma isi, e faamalosia lo tatou soifua maloloina faaletino, faalelagona, ma faaleagaga.”

Tatou te manaomia uma lava ni sootaga aua e latou te fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faaesea. “E manao le fili e faaesea i tatou mai isi ma manao ia tatou lagona le aveesea o faamanuiaga e maua mai i sootaga.” O le faaesea o oe e mafai ona atili ai ona e lagona le tuuatoatasi. O le siomia o oe lava ia ma e e pele o se auala sili lea e tetee atu ai i le faaesea ma maua ai lapataiga, fautuaga, po o le faamaoniga.

Peitai, pe a e tauivi, e faigatā ona e aapa atu mo lenei lagolagosua. Fai mai Nicole De Klerk, o se fomai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Aferika i Saute, “O se tasi o mea e sili ona faigata e uiga i luitau o le soifua maloloina faalemafaufau, o le tagata e oo i ai e masani ona lagonaina ua tuua na o i latou, eseese, le alofaina, faaletonu, ese, o se avega mamafa.” O le fesootai atu i se tasi e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai o loo i ai le faamoemoe ma e le iu lou taua i le silafaga a le Atua.

ata o se isi tamaitai o loo fesoasoani e aveese le ao i luga o le ulu o le tamaitai

Fesoasoani mai Lau Uarota po o le Paranesi

O le isi punavai o fesoasoani e mafai ona e liliu atu i ai o lau uarota po o le paranesi. Na faamatala e Susan Neiva, o se fomai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Potukale, le auala e mafai ai e taitai o le lotoifale ona fesoasoani: “I epikopo e faalogologo ma le agaalofa ma e mafai ona ofoina atu isi punaoa po o faailoaga i faufautua faapolofesa po o fomai pe a manaomia.” Faatasi ai ma manaoga faifai pea, e mafai e lou epikopo po o le peresitene o le paranesi ona fautuaina atu e te feiloai ma isi taitai o uarota po o paranesi, e pei o se sui o le au peresitene o le korama a toeaina po o le au peresitene o le Aualofa. Ua valaauina nei taitai e auauna atu i tagata o le uarota ma e mafai ona musuia ia iloa le auala e fesoasoani ai.

Ua fautuaina mai foi e Sister Neiva le mauaina o asiasiga mai uso po o tuafafine o auaunaga. “O nei asiasiga e maua ai avanoa mo le mafutaga, faalogo, ma fesoasoaniga aoga, lea e mafai ona aoga mo i latou o loo feagai ma luitau o le soifua maloloina faalemafaufau.” O le auauna atu o se auala e mafai ai e tagata o le ekalesia ona faaali atu le alofa o le Faaola ia te oe, pe afai e te taliaina a latou taumafaiga. Afai e te le mauaina soo asiasiga mai i ou uso o auaunaga po o tuafafine, aapa atu ma fesili atu mo la latou lagolago.

O le Mana Faamalolo o le Aao o le Faaola

E ui o sootaga lagolago e mafai ona avea ma se faamanuiaga, ae o sootaga luitauina e mafai ona avea ma se punavai o tauiviga, e aofia ai ma se toalua, tamaitiiti, po o se tagata faigaluega, mo se faataitaiga. O sootaga faigata ma fefinauai e mafai ona saofaga i ma’i faalemafaufau ma feeseeseaiga faalelagona.

Atonu e le o taimi uma e faaauupegaina ai tagata o lou olaga e fesoasoani i ou luitau o le soifua maloloina faalemafaufau, ae e saunia lava le Faaola i taimi uma e fesoasoani atu. Sa aoao mai Elder Juan Pablo Villar o le Fitugafulu, “O le a i ai pea Ona aao iina mo i tatou, tusa lava pe le mafai ona tatou vaai i ai pe tagotago foi i ai muamua, ona sa filifilia o Ia e lo tatou Tama Faalelagi e avea ma o tatou Faaola, o le Togiola o tagata uma.”

E alofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe e tusa lava po o a tofotofoga e te feagai. E faaloaloa atu pea o La’ua aao. E mafai ona e talanoa faatasi ma le Tama Faalelagi e ala i le tatalo. E mafai ona Ia talanoa atu ia te oe e ala i tusitusiga paia, e ala i le Agaga Paia, i uunaiga a isi, ma i isi auala e fesoasoani ai e aumai le filemu i lou olaga. Mafaufau e aapa atu i se tasi i le polokalama lagolago o loo siomia ai oe e fesoasoani e faamalosia oe i taimi o ou manaoga.