Faamoemoe ma le Fesoasoani e ala i le A’otauina
O loo faamanuiaina e le Ekalesia le faitau afe o talavou ma talavou nofofua matutua e ala i ana taumafaiga faaleaoaoga i Aferika i Sisifo ma isi atunuu.
I le faamanuiaina ai i se faiaoga o le inisitituti na fesoasoani ia te ia e aoao le gagana Farani ma saunia ai mo se misiona, na uunaia ai e Epikopo Darmande Legbanon (agavale) ia tagata talavou i Aferika i Sisifo e pei o Alexis Ahouayito (taumatau), o loo auauna atu nei i se misiona i Zambia, ina ia faaaoga polokalama e pei o le Manuia i le Aoga. Fai mai o ia o le Manuia i le Aoga o le a faateleina ai o latou avanoa.
Ina ua auai Darmande Legbanon i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa le mafai ona ia faitau, tusitusi, pe tautala foi i le gagana Farani, le gagana aloaia o Benin. Ae faatasi ai ma le fesoasoani mai lona peresitene o le siteki, sa ia aoaoina ai le gagana Farani i le inisitituti e ala i le faitauina o le Tusi a Mamona ma faaauau ai ona auauna atu i se misiona e tautatala i le gagana Farani. I le taimi nei, ua ia anaina se pisinisi uelo faamanuiaina, faufautua i faa-aperenitisi, ma auauna o se epikopo i lana uarota.
Talu ai ona sa ia mauaina tomai o le gagana ma le olaga e ala i le Ekalesia, ua uunaia ai nei e Epikopo Legbanon ia tagata talavou i Aferika i Sisifo e mulimuli i ona tulagavae. O se taumafaiga faaleaoaoga e lua vaega—“Manuia i le Aoga” mo le autalavou e 11 tausaga i le 18 ma le “Nofoaga e Faapotopoto Ai” mo talavou nofofua matutua—o loo fesoasoani i tagata talavou e agai i luma faaleaoaoga, faaleagaga, ma le faaleagafesootai. E faamaopoopoina e ala i Au Peresitene o Eria ma taitai i le lotoifale, o nei taumafaiga e lua ua faamanuiaina ai le faitau afe o tagata i Aferika i Sisifo ma isi vaega o le lalolagi.
O talavou nofofua matutua mai le Siteki a Tema Ghana o loo faaalia o latou tomai i le vasega o le gasesega o meaai mo taitai o le malo ma nuu i se konafesi i le Nofoaga e Faapotopoto ai i Accra.
“Manuia i le Aoga,” Manuia i le Olaga
O le polokalama pe a mae’a le aoga o le Manuia i le Aoga e fesoasoani i le autalavou e agai ai i luma i le aoga, saunia mo aoaoga maualuluga atu, ma ia ola tutoatasi. E oo mai i le taimi nei, ua faatinoina i ni nai atunuu o Aferika i Sisifo, lea e auai ai le toatele o tamaiti aoga o le polokalama e tusa ma le 30,000. E faagaoioia foi i Mekisiko, Haiti, Papua Niu Kini, Vanuatu, ma le eria i sautesisifo o le Iunaite Setete.
Faatasi ai ma le Manuia i le Aoga, “ua matou faailo atu i … le autalavou a le Ekalesia: ‘E taua le a’otauina. Matou te popole ia te outou, ma matou te popole i le aoaoina,’” o le saunoaga lea a Elder Clark G. Gilbert, Komesina o Aoga a le Ekalesia. Fai mai o ia ma isi taitai o le Manuia i le Aoga o se auala mamana lea e fesoasoani ai i le tupulaga faiae e faateleina lo latou gafatia faaleaoaoga ma le faaleagaga.
O taitai i seminare ma inisitituti o tapuaiga i le lotoifale e faagaoioia le polokalama, ma e filifili e taitai o siteki ma itu po o le fea o punaoa o le a sili ona aoga i o latou eria taitoatasi. O lesona ma gaoioiga e faavae i tulaga faatonuina o mataupu aoaoina i le lalolagi atoa o aoaoga. O lesona e faaopoopo atu i mataupu masani ma fesoasoani i tamaiti aoga e tumau ai i le aoga. O faiaoga volenitia mai siteki i le lotoifale e aoao atu vasega o le faitau, tusitusi, matematika, ma tomai o le olaga i fale o le ekalesia i le lotoifale.
Ua faailoa e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le manuia o le Manuia i le Aoga i le “elemene faaleagaga” ua tuufaatasia ma le faaaketamia. “O loo tatou vaaia i le tele o nofoaga i Aferika togi a [na tamaiti aoga] i suega faalemalo, o le mea moni, ua matua faateteleina lava i lena vaaiga faaopoopo laitiiti lea e faaopoopo atu i se auala taua tele mea o loo latou maua i le aoga.”
O le isi sini o le fesoasoani lea i tagata talavou e tulitulimatagau aoaoga maualuluga atu, e pei o le BYU–Pathway i le Lalolagi Atoa po o aoaoga faalematatā.
E faamamafaina i vasega o le Manuia i le Aoga le:
-
Faamoemoe ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma le liua i Lana talalelei toefuataiina.
-
O le taua o le avea ma tagata aoao i le olaga atoa.
-
O le talafeagai ma le taua o mataupu aoaoina.
-
Auai ma saofagā i se aafiaga o le aoaoina tuufaatasi.
A o faaleleia atili e tamaiti aoga o latou tomai faaleaoaoga, galuega, ma le olaga, latou te faateleina foi lo latou faamoemoe i le lumanai ma atiina ae o latou gafatia mo aoaoga maualuluga atu ma galuega.
“Ou te Sauniuni i Aso Uma”
A o auai i le Manuia i le Aoga, sa aoaoina ai e Alexis Ahouayito, o le Ripapelika o Benin, Aferika i Sisifo, ni tomai na fesoasoani ia te ia e saunia ai mo se misiona. Sa ia faitauina le Tusi a Mamona i aso uma, suesue, ma tatalo ina ia faatasi le Agaga Paia ma ia. Sa ia aoaoina i le polokalama “le auala e aoao atu ai ma le Agaga ma le auala e aoao atu ai ma le pule.” O le taimi nei o ia o Elder Ahouayito, o loo auauna atu o se faifeautalai e tautatala faa-Peretania i le Misiona a Zambia Lusaka.
Sa uunaia o ia e lona faufautua, o Epikopo Legbanon, e auai i le Manuia i le Aoga a o ia aoga ma faigaluega i le fale faigaluega uelo a le epikopo.
Fai mai se isi tamaitiiti aoga, o Kodjo Dick Amenyovo, “O amioga e faaali mai e o matou taitai ia i matou—o le auala latou te talanoa mai ai ia i matou ma le auala latou te aoaoina ai i matou—e uunaia ai i matou e aoao ma o i misiona.”
Ina ua amata ona galulue nisi o ana tamaiti aoga mo ia, sa fai mai Epikopo Legbanon, o nisi sa leai ni tomai i le gagana Farani lea sa le’i i ai muamua ia te ia.
“Ae o le taimi nei ua faigofie atu ia i latou ona faitau ma tusitusi, fai vaega faamatematika, ma faia le tele o isi mea,” e aofia ai le sauniuni e avea ma faifeautalai faamanuiaina. O le Manuia i le Aoga e tele “mea lelei o i ai, ma ua fesoasoani i a’u tamaiti aoga faaaperenitisi.”
O Se Polokalama Musuia
“Ou te iloa e manatu tele lo tatou Tama Faalelagi ia i matou o tagata talavou. E faaopoopo atu i le seminare, ua i ai foi lenei polokalama,” o le tala lea a Marie Aimée Judith Ake o le Siteki a Abidjan Côte d’Ivoire Niangon i Saute.
Na te faamalo atu i le Manuia i le Aoga mo le fesoasoani ia te ia ia maua le lototele.
“Ou te le o toe maasiasi e tautala i luma o a’u uo i le vasega, ma ua ou le toe maasiasi e talanoa e uiga i la’u ekalesia. Ou te lagonaina foi le manaomia ona auauna atu i se misiona tala’i,” o lana tala lea.
O le faafetai i le polokalama ua tuufaatasia ai aoaoga faaleagaga ma faalelalolagi, na faaopoopo mai ai Marie, “Ou te iloa o lenei polokalama ua musuia e lo’u Tama Faalelagi, ma e mo lo matou lava lelei.”
O Lawson Kingnadja Mintotibe o loo aoaoina tamaiti aoga i Lomé, Togo, i le auala e faamanuiaina ai i le aoga.
Faapotopotoina, Saunia, Avea Ai
O le talalelei a Iesu Keriso o loo aumaia ai le faamoemoe ma le avanoa i le faitau afe o talavou nofofua matutua a o latou o mai faatasi i Nofoaga e Faapotopoto ai.
O talavou matutua o “le lumanai o aiga ma atunuu,” o le tala lea a Elder Alfred Kyungu, Peresitene o le Eria i Aferika i Sisifo. Faatasi ai ma lena vaaiga faamoemoeina, ua faatuina ai e taitai o le Ekalesia, talavou nofofua matutua, ma faifeautalai matutua i le Eria o Aferika i Sisifo ia Nofoaga e Faapotopoto ai e fesoasoani ai i talavou nofofua matutua e saili ma tumau ai i le ala o le feagaiga, agavaa mo galuega, ma faaipoipo i le malumalu.
“O se Nofoaga e Faapotopoto ai o se nofoaga lea e mafai ona latou saunia ai e avea ma taitai i le Ekalesia ma i o latou aiga, ma avea ai ma tagata e manaomia ma finagalo le Alii ia avea ai i latou,” o le tala lea a Shirlene Wade, o loo auauna atu o se faifeautalai talavou nofofua matutua i le Eria o Aferika i Sisifo faatasi ma lona toalua o Alan.
O se Nofoaga e Faapotopoto ai, e masani lava ona faia i se fale o le lotu po o le inisitituti, e ofi ai talavou nofofua matutua ma a latou uo a o latou faapotopoto faatasi mo gaoioiga malie, faaleaoaoga, ma faaleagaga—e faatasi i le vaiaso pe ono foi i le vaiaso, e faalagolago i manaoga ma mea e fiafia i ai. E mafai e talavou nofofua matutua ona tuputupu ae latalata atili i le Alii, olioli i fegalegaleaiga maloloina, aoao se tomai potomasani, ma atiina ae le ola tutoatasi. Latou te auai ma aoaoina:
-
Aoaoga faalelotu ma aoaoga faaletalalelei e aofia ai le inisitituti.
-
Avanoa faaleaoaoga, e aofia ai aoaoga faatekinolosi ma aoaoga faalematatā ma le BYU–Pathway i le Lalolagi Atoa.
-
Auaunaga ma gaoioiga faaleagafesootai.
-
Gaoioiga mo le malumalu ma talafaasolopito o aiga.
-
Sauniuniga mo faifeautalai ma le aapa atu i nuu.
Lagonaina o le Alofa o le Atua
O Zachery ma Rebecca Poulter, o e na auauna atu o ni faifeautalai talavou nofofua matutua mai le 2022 i le 2024, na vaai patino lava i le auala e faamanuiaina ai e le Nofoaga e Faapotopoto ai talavou nofofua matutua i Aferika i Sisifo. Na faatupulaia le faamaite mai se polokalama faataitai i le silia ma le 180 Nofoaga e Faapotopoto ai i le faaiuga o le 2024 i Benin, Ghana, Ivory Coast, Laipiria, Nigeria, Senegal, Sierra Leone, ma Togo.
“O le talalelei a Iesu Keriso e aumaia ai le faamoemoe,” o le tala lea a Repeka, “ma o loo aumaia ai le faamoemoe e ala i le Nofoaga e Faapotopoto ai talavou nofofua matutua.”
I le faamaonia ai e Au Peresitene o Eria, o se Nofoaga e Faapotopoto ai e taitaia e se komiti a le siteki o talavou nofofua matutua e vaaia e se peresitene o le siteki po o le itu.
“E fono sui o le komiti o le YSA a le siteki ma lo latou peresitene o le siteki po o le itu e fuafua manaoga o talavou nofofua matutua i la latou siteki, ona latou maua lea o punaoa e fetaui ma na manaoga,” o le tala lea a Zachery.
Fai mai Elder Adeyinka A. Ojediran, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene o le Eria i Aferika Sisifo, “E fesoasoani le komiti a talavou nofofua matutua i talavou nofofua matutua e lagona le alofa o le Atua a o latou valaaulia ma lagolagoina i latou i le ala o le feagaiga.” E taulai atu taitai i le:
-
Fesoasoani i talavou nofofua matutua e ola i le talalelei ma maua sauniga faaola.
-
Faamalosia i latou faaleagaga, faaleatamai, faaagafesootai, ma le faaletino.
-
Alofa, faasoa atu, ma valaaulia isi e o mai ia Keriso.
-
Tuufaatasia o aiga i itu uma e lua o le veli e ala i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga.
Ua aoaoina e talavou nofofua matutua tomai o le taoina o meaai i le Nofoaga e Faapotopoto ai o le Siteki a Kumasi Ghana Bantama.
Vasega ma le Lototele
O vasega e ofoina atu e ala i se Nofoaga e Faapotopoto ai e mafai ona eseese mai le faia o fasimoli e oo i le faia o seevae, taoina o meaai e oo i le oti ulu, faamaumauina faakomepiuta i le faiga o lavalava, ma le mamanuina o ata e oo i le faia o ni pisinisi.
“O se Nofoaga e Faapotopoto ai e mafai ona tuuina atu ai i talavou nofofua matutua ni aoaoga mo se taimi puupuu ina ia mafai ai i totonu o le lua pe tolu masina ona latou galulue moni,” o le tala lea a Repeka. “Ma e aumaia ai ia i latou le lototele e vaai ai i se mea e pei o le BYU–Pathwway po o isi ituaiga o aoaoga e sili atu ona avea ma se sini mo se taimi umi.”
Atonu e mafai ona fono ai itu laiti i na’o Aso Toonai, pe tusa ma le 15 i le 20 talavou nofofua matutua e na o ni nai vasega eseese e auai ai. E ofoina atu e siteki tetele ni vasega se 25 i le 30 i vaiaso taitasi, ma e silia ma le 100 talavou nofofua matutua e auai ai.
E le gata i le aoaoina o tomai ma matatā, e aai faatasi talavou nofofua matutua, taaalo i taaloga, faaaoga le initoneti, faia afiafi faaleaiga, ma auai i sauniga a le Ekalesia. Ma o tagata auai o e e aumai a latou uo e masani ona lagonaina le olioli i le vaai atu i na uo ua papatisoina.
Papatisoga, Galuega, ma Faaipoipoga
“I le na o le lua tausaga, ua silia ma le 8,000 papatisoga i Aferika i Sisifo ona o le valaauliaina e talavou nofofua matutua o uo i lo latou Nofoaga e Faapotopoto ai,” o le tala lea a Alan Wade. “I na lava tausaga e lua, sa silia ma le 11,000 galuega na faamautuina ma na amata ai le silia ma le 6,000 pisinisi. Ma ua silia ma le 1,500 faaipoipoga ua faia. E pei lava ua na ona faatoa tatou vaaia le amataga o faamanuiaga i le toatele o talavou nofofua matutua ua filifili e faatuatua ma mulimuli i le ala o le talalelei.”
O se mea maoae e uiga i le Nofoaga e Faapotopoto ai, na faaopoopo mai ai le au Poulters, ua le na o se isi polokalama po o se faalapotopotoga e tuuina atu fesoasoaniga i Aferika. Nai lo lena, na fai mai ai Repeka, “o se Nofoaga e Faapotopoto ai e fesoasoani i talavou nofofua matutua e fefautuaai ma o latou taitai ma galulue faatasi ina ia maua aoaoga latou te manaomia ina ia mafai ona latou manuia.”
O le mea e suia ai loto o tagata e le o se mea e maua fua, o le faaopoopo mai lea a Zachery, ae o le ola tutoatasi e ausia e ala i mataupu faavae o le talalelei.