Thomas S. Monson
Sa avea Thomas S. Monson ma Peresitene lona 16 o le Ekalesia mai ia Fepuari 2008 seia oo ina maliu ia Ianuari 2018. Sa soifua mai o ia ia Gladys Condie Monson ma G. Spencer Monson i le 1927 ma sa soifua a’e i le Aai o Sate Leki, faatasi ai ma le toatele o ona aiga lautele sa nonofo ai i le vaiaai lava lea. O lona tamaitiiti sa aofia ai taumafanafana i Provo Canyon i saute o Sate Leki, lea na totoina ai ia te ia se alofa loloto mo le natura ma gaoioiga i fafo. Ina ua mae’a ona faauu mai le aoga maualuga i le 1944, i le lotolotoi o talātusa o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa feagai Thomas ma ni faaiuga taua tele. Sa manao o ia ia maua sona valaauga mo le militeli pe a atoa lona 18, o lea ina ua maea lona tausaga muamua i le kolisi i le Iunivesite o Iuta, sa lesitala o ia i le Fitafita Faaleoleo a le Iunaite Setete. E ui ina sa faamuta le taua a o lei leva lona lesitalaga, o lana tautua faamiliteli i San Diego, Kalefonia, na faamaonia ai le suiga o le olaga. I lona toe foi atu i le Aai o Sate Leki i le 1946, na toe faaauau ai ana suesuega, ma maua ai lona tikeri i mea tau maketi, i le lua tausaga mulimuli ane.
O Thomas S. Monson i lana toniga o le Neivi a o faamautu i San Diego, Kalefonia, 1945.
I le taimi o ona tausaga i le kolisi ma le militeli, sa feiloai ai Thomas ma tafafao faamasani ma Frances Johnson. Sa faaipoipo i la’ua i le 1948. Sa taufai faigaluega i la’ua, o Thomas o se pule o faasalalauga faapitoa a le Deseret News a o Frances o se failautusi e faia totogi i se matagaluega o le faleoloa o J. C. Penney. E ui ina sa na o le 22 tausaga lona matua ma ua faatoa 19 masina talu ona faaipoipo, ae sa maua e Thomas se valaauga e avea ma epikopo o le Uarota Ono-Fitu a Sate Leki, lea sa aofia ai le silia ma le afe tagata auai, o le toatele sa ola i le mativa pe sa manaomia foi se tausiga faapitoa. O lana galuega i le lima-tausaga o se epikopo sa tulimatai faapitoa lava i le toatele o fafine ua oti a latou tane i le uarota, ia sa ia atina’e ai se popolega i lona soifuaga atoa.
I le 1959, na valaauina ai Thomas e pulefaamalumalu i le Misiona a Kanata. Faatasi ai ma le la fanau talavou e toalua, o Tommy ma Ann, sa tuua ai e le au Monson lo latou fale fou i se pitonuu o le Aai o Sate Leki mo le laumua o le misiona i Toronto. E ono masina talu ona latou taunuu, ae faafiafiaina Thomas ma Frances i le la tama lona tolu, o Clark. Sa toefaaolaola e le au Monson le galuega faafaifeautalai i le eria, aemaise e ala i le atina’eina o le galulue faatasi o tagata o le Ekalesia i le lotoifale ma faifeautalai, sa galulue ai i le taimi o le la nofoaiga e toeitiiti atoa le tolu tausaga. O le fatuina o le uluai siteki i Kanata sasae i le 1960 na faatelea’ia ai se faatelega o falelotu i le lotoifale, ia na lagolagoina e le au Monson ma sa i ai taimi sa faatulagaina ma taulamua i le taitaiga.
O Thomas S. Monson i le potopotoga i le konafesi aoao o loo faatalitali le fofogaina mai o lona valaauga i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, 4 Oketopa, 1963.
I le 1963, i le 36 o ona tausaga, sa valaauina ai Thomas S. Monson e galue i le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O lana misiona faaaposetolo na ogatusa lava ma se siita’i maoae o le auai ma le mamao faavaomalo ua oo i ai le Ekalesia. Sa tele naua le femalagaai o Elder Monson e fesoasoani i potopotoga faavaomalo, aoao tagata o le ekalesia ma faifeautalai, faatulaga iunite fou, faapaia falelotu, ma faatino polokalama. I le va o le 1968 ma le 1990, o ona tofiga i faagaoioiga o le Ekalesia i Europa na aofia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai sa nonofo i le Ripapilika Temokarasi Siamani, o se setete-o le atunuu ua tavavaeese mai Europa sisifo e ala i le faasaina mamafa o tuaoi ia sa masani ona ta’ua o le “Pupuni U’amea.” Sa faapupula atu e Elder Monson se tautinoga ofoofogia i le Au Paia o Aso e Gata Ai i Siamani Sasae i le taimi o le Taua Malulu, sa tele ina faatautaia ai tulaga faigata faaupufai o faataatiaga faalefaafanua, o lea sa mafai ai ona ia auauna patino. Mai le 1968 i le 1985, sa taitaifono ai Elder Monson i le Komiti Fesoasoani e Suesue le Tusi Paia, na mulimuli ane toefaaigoa o le Komiti e Lolomiina Tusitusiga Paia, ma sa faaaoga ai lana faautautaga poto faapolofesa i le lolomiina ma faasalalau, e gaosi ai se lomiga fou maioio o le Tusi Paia, Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. O le taimi uma na totoe o lana misiona i le mavae ai o le 1985, sa faamatalaina i lona auauna ai faatolu o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, i lalo o Peresitene Ezra Taft Benson, Howard W. Hunter, ma Gordon B. Hinckley.
I le mavae ai o le maliu o Peresitene Hinckley i le 2008, sa faauuina ia Peresitene Monson ma vaetofia e avea ma Peresitene o le Ekalesia. I le amataga o le seneturi 21, sa faaauau pea ona oo atu le faitauaofai o le Ekalesia i le salafa o le kelope, ma aumaia ai avanoa ma luitau fou ia faaogatusa le saosaoa faatasi ma suiga faavaomalo. Sa taitai e Peresitene Monson le Ekalesia e ala i le faatupulaia tele o le aapa atu ma le galulue faatasi ma isi taitai faalelotu. I le 2008, sa ia taulamua i le faaopoopoina o le “tausiga mo e matitiva ma lē tagolima” i le misiona a le Ekalesia. I le 2012, sa ia fofogaina mai ai le faama’ite o le “Faanatinati le Galuega o le Faaolataga” la na faalautele atili ai le galuega soofaatasi faafaifeautalai ma gaoioiga i le lotoifale, o atina’ega o faasalalauga faaleagafesootai, ma galuega faatino o auaunaga. Pe tusa o le taimi foi lea, sa ia taitaiina ai se suiga tele o le aiaiga faavae: ua mafai ona fautuaina atu alii mo le galuega faafaifeautalai i le 18 tausaga le matutua nai lo le 19, a o tamaitai e mafai ona fautuaina atu mo le galuega faafaifeautalai e amata i le 19 tausaga le matutua nai lo le 21. Sa matuai faatoateleina le aofai o faifeautalai, na siitia mai le 59,000 i se maualuga o le 88,000 i totonu o le lua tausaga o le faasilasilaga. Sa faamamafaina foi e Peresitene Monson le fauina o malumalu ma le auai ai. I le taimi o lana nofoaiga, sa ia fofogaina mai ai malumalu fou e 45, o se faatelega maoae mai le 124 malumalu na faagaoioia i le taimi na avea ai ma Peresitene i le 2008.
Lima tausaga talu ona i ai i le au peresitene, na tausia ai e Peresitene Monson lona faletua, o Frances, a o faataotolia i le falema’i ona ua pulapula lagoto lona soifua. O Frances, o le “faatusa o le alofa, agalelei ma le faamalosiauga” mo le aiga o Monson, na maliu i le 85 tausaga o lona soifua. E ui i tapulaa faaletino ona ua āfu lona soifua, ae sa faaauau pea e Peresitene Monson ona i ai pea i konafesi aoao ma fonotaga faaleautaitai mo le isi lima tausaga. Ina ua maliu o ia i le aso 2 Ianuari, 2018, i le 90 o ona tausaga, sa iloga ona patipatia Peresitene Monson o se faifeau, taitai, failauga, ma se tamā alofagia. O le na suitulaga ia te ia, o Peresitene Russell M. Nelson, sa ia viia Peresitene Monson i lona tuua o se “talatuu o le tupuolaola”: i tausaga tuufaatasi e 54 o le auaunaga talu mai lona faauuina o se Aposetolo, sa molimauina e Peresitene Monson le tupuolaola o le Ekalesia mai le 2.1 miliona tagata auai i le toeitiiti atoa le 16 miliona, mai le 5,700 faifeautalai i le silia ma le 70,000, mai le 12 malumalu i le 159. “Ae i nei mea uma,” na saunoa Peresitene Nelson, “sa taulai atu pea Peresitene Monson i tagata taitoatasi. Sa ia faamanatu mai ia i tatou ni faaupuga e pei o le “Auina atu se tusi i le uo ua e tuulafoaiina,” “Fusi atu i lau tama,” “Ia faatele ona e fai atu, ‘ou te alofa ia te oe’” “Ia faaalia e le aunoa lou agaga faafetai,” ma “Aua nei sili atu le taua o se faafitauli e foia nai lo se tagata ina ia alofaina.”
Mo nisi faamatalaga e uiga i le soifuaga o Thomas S. Monson, tagai i le vitio Prophets of the Restoration i luga o le history.ChurchofJesusChrist.org poo luga o le polokalama o le Gospel Library.
Autu Fesootai: Fauina o Malumalu, Taua Malulu, Tuputupua’e o le Galuega Faafaifeautalai, Tuputupua’e o le Ekalesia, Epikopo