Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3–17
Ngaahi Koloa Fufuú
ʻI hoʻo ako lahi ʻa e folofolá ʻi he māhina ko ʻení, te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi lēsoni mo ha ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi.
Tā fakatātaaʻi ʻe Emily Jones
Mahalo kuó ke fanongo ʻoku ʻi ai ha kehekehe ʻi he laukongá mo hono ako ʻo e folofolá. ʻI hoʻo akó, ʻokú ke tokanga, femoʻuekina, fieʻilo, faʻa lotu, pea fakaongoongo ki he Laumālié. ʻOkú ke fakafehokotaki mo ako e ngaahi lēsoni fakatāutahá mo e ngaahi moʻoni taʻengatá.
Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo ha ngaahi lēsoni mo ha ngaahi moʻoni naʻa tau ako ʻi heʻetau ako e ngaahi folofola ʻoku hā ʻi he palani ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au ʻo e māhina ní. Ko e hā ʻa e faʻahinga koloa te ke lava ʻo maʻú?
Naʻe mole ʻa e ʻū lauʻi pēsí, ka naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí.
Naʻe kamata ʻaki ʻe he ʻū lauʻi peleti koulá ʻa hono fakanounouʻi ʻe Molomona e tohi ʻa Līhaí. Naʻe mahuʻinga hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e peesi ʻe 116—ka naʻe fakamoleki ʻe Māteni Hālisi ia ʻa e ʻū lauʻi pēsí.
Meʻa ní naʻe ʻikai lava ke toe liliu ia ʻe Siosefa? ʻIo, ka naʻe maʻu ʻe he ngaahi fili ʻo Siosefá ʻa e ʻū lauʻi peesi naʻe molé pea te nau fekumi ki he ngaahi faikehekehe ʻi he ongo liliu leá (pe faʻu ha ngaahi faikehekehe) ke fakafepakiʻi ʻaki ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:29–32).
Meʻamālié, he naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí. ʻI he ngaahi senituli kimuʻá, naʻá Ne fekau kia Nīfai ke ne ngaohi ha ʻū lauʻi peleti hono ua ʻo hiki ai ha ngaahi meʻa lahi ʻo e fakamatala tatau ko iá kae fakatefito lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié (vakai, 2 Nīfai 5:29–33). Naʻe ueʻi fakalaumālie leva ʻe he ʻEikí ʻa Molomona ke fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ange ko ʻení fakataha mo e fakanounouʻi ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–7).
Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻoku tau kei maʻu pē ha lekooti ʻo e ngaahi meʻa hangē ko e mata meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻAkau ʻo e Moʻuí mo e folau ʻa hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe toe fakafoki mai ai ʻa e konga naʻe molé. Lolotonga iá, ʻoku tau maʻu kotoa ha ʻuhinga lahi ange ke ako mo ʻofa ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú, ʻo fakakaukau ki he ngāue kotoa naʻe fai ʻe he ʻEikí ke fakapapauʻi ʻoku tau maʻu iá.
Naʻe kau ʻa ʻŌliva Kautele ki he timí pea naʻá ne aʻusia ha ngaahi meʻa fakangalongataʻa.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6; 13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75
Fakakaukau pē ko ʻŌliva Kautele koe, ko ha faiako taʻu 22 kuo feʻiloaki mo e fāmili ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí pea ʻilo ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻoku fai ʻe hona foha ko Siosefá—peá ke kau atu ki ai!
Hili ha taimi nounou, ʻokú ke tohi e liliu tala-kae-tohi ʻe Siosefá ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha aʻusia fakaofo ia! ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe ʻŌliva, “Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻe ʻikai ngalo ʻi ha taimí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71, futinouti), ʻoku pau pē ko ha fakamatala fakaʻakiʻakimui ia.
Lolotonga hono liliu mo taipeʻi ʻe Siosefa mo ʻŌliva e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻi ai haʻana ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e papitaisó. Te ke lava ʻo ʻilo ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻá na ʻave ai ʻena ngaahi fehuʻí ki he ʻEikí, ʻo iku ai ki ha ngaahi aʻusia toputapu ange he ʻikai ke teitei ngalo ʻi ha tangata.
ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha kakai ki heʻetau moʻuí ke tokoniʻi kitautolu—pea ke tau tokoniʻi kinautolu.
Ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga ʻeni: ʻOku fiemaʻu maʻu pē ʻi he lavameʻá ha tokoni mei he kakai kehé.
ʻOku tuku ʻe he Tamai Hēvaní ha kakai ʻi hotau ngaahi halá te nau lava ʻo tāpuekina ʻetau moʻuí (pea te tau lava ʻo tāpuekina ʻenau moʻuí). ʻOku fakatou hoko ʻeni ki he ngaahi meʻa fakalaumālié mo fakatuʻasinó. Naʻe feʻiloaki ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele koeʻuhí naʻe ʻosi fetaulaki ʻa ʻŌliva, ko ha faiako, mo e ongomātuʻa ʻa Siosefá ʻi ha taimi lolotonga ʻene ngāué. Naʻe ʻosi kaungāmeʻa ʻa ʻŌliva mo e fāmili Uitemaá, ʻa ia naʻe ʻikai fuoloa kuó ne ului pea kamata ke ne fai ha ngāue naʻe ʻikai ke mei lava ʻe Siosefa ʻo fai toko taha pē.
Naʻe lava ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi koeʻuhí ko e “kau mai” ʻa e kakaí ni ʻo nau fetokoniʻakí. ʻOkú ke pehē naʻe tupukoso pē nai ʻenau fetaulakí? ʻIkai!
ʻI hoʻo kole tokoni ki he Tamai Hēvaní, fakafanongo ki ha faingamālie ʻe lava ke fanafana atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e hingoa ʻo ha taha ʻi hoʻo moʻuí te ne lava ʻo fai atu ʻa e tokoni ʻokú ke fiemaʻú.
Pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e foʻi paʻanga maka ko iá: Ko e halafononga ʻo hai kuo fokotuʻu koe ki aí? Ko e lotu ʻa hai te ke lava ʻo hoko ko ha tali ki aí?