ʻOkú ke kau ki he Timí!
ʻOkú ke maʻu ha meʻa fakaofo ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.
ʻOku ʻikai ke u fuʻu sai ʻi he pasiketipoló. Ka naʻe ʻi ai ha ʻuhinga naʻe kei fakaafeʻi ai pē au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ke u vaʻingá. Lolotonga ha foʻi vaʻinga ʻe taha, naʻá ku fakaʻamu ke ʻoua naʻa teitei aʻu mai e foʻi pulú kiate au. Ka naʻe aʻu mai e foʻi pulú peá u loto ke fai ha fakahū. ʻI he tētē atu ʻa e foʻi pulú ki he koló, naʻá ku ʻiloʻi fakapapau ʻe hala ia. Naʻe tau e foʻi pulú ʻi he fuʻu papá ʻo tō hifo ai ki he koló ʻo hū.
Naʻe hū ʻeku foʻi fakahuú!
Naʻe fiefia hoku ngaahi kaungāmeʻá ka naʻe ʻikai ke u tui ki he meʻa naʻe hokó. Naʻe ʻikai ke u toe fai ha meʻa lahi ange ai ʻi he foʻi vaʻinga ko iá, ka naʻe ongo fakafiefia ke kau ki ha timi mo tokoni ʻi ha kiʻi founga siʻisiʻi.
Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga mo tolonga ange ʻi he kau atu ki ha timi pasiketipoló, kulupu hiva pe kulupu faivá, timi ngāué, pe ko ha faʻahinga timi peé, ko ʻete kau ko ia ki he timi ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki Heʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.
ʻOkú ke fifili nai pe te ke lava ʻo fai ha meʻa lahi ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá? Kapau te ke lava ia, ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ke manatuʻi.
ʻOku Fiemaʻu Koe
ʻOku malava pē ʻe he ʻOtuá ke fai ʻEne ngāué (vakai, 2 Nīfai 27:20–21), ka ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué. ʻOku fakakau ai mo koe!
Kapau ʻe faifaiangé peá ke ongoʻi taʻefeʻunga, manatuʻi ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke tuʻu pē mei he tafaʻakí. ʻOkú Ne fiemaʻu koe ke ke kau kakato ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo ʻEne timí pea kau fiefia atu ki Heʻene ngāué.
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa. …
Ko ia, kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 4:2–3).
Kapau te ke loto ki ai, ʻe toʻo ʻe he ʻOtuá ho ngaahi talēniti mo e ivi makehé ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Mahalo he ʻikai te ke lava ʻo sio ki ai he taimí ni, ka ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ke fai ke tokoni ai ke ʻunuakiʻi ʻEne ngāue maʻongoʻongá kimuʻa.
Manatuʻi ʻa e Ongo Fekau Lalahí
ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e tauhi ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. Kuo pau ke tau toe ʻofa ʻiate Ia ʻaki e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 59:5). Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ko e maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi fekaú kotoa ko e:
“Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa” mo e “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37, 39).
ʻOku fakamālohia ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻa ʻetau fakaʻamu mo e malava ke tauhi kiate Iá. ʻOkú ne fakatupulaki foki ʻetau malava ke ʻofa mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻe lava ke ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku mou feohí ʻokú ke ʻofa moʻoni mo tokangaʻi kinautolu, te ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke tāpuekina mo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.
Ako—Pea Lea Hake!
Kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí, naʻe fakahaaʻi ʻe he taʻokete ʻo Siosefa Sāmita ko Hailamé ʻa ʻene loto ke ngāué. Naʻá ne fehuʻi kia Siosefa pe ko e hā te ne lava ʻo fai ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā maʻa Hailame. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē:
“ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 11:21).
Ko ha lēsoni lelei ʻeni mo ha sīpinga maʻatautolu kotoa. ʻUluakí, ako e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻai ia ki ho lotó, pea te ke lava leva ʻo lea mo vahevahe ia. He ʻikai te ke teitei ʻilo ʻa e lelei ʻe maʻu ʻi hoʻo leá. Te ke lava ʻo tokoni ke ʻomi ʻa e maama mo e moʻoni ʻa e ʻOtuá ki he niʻihi “ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 123:12).
Tauhi ha Fakakaukau ʻOku Taʻengatá
Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻá e kotoa ʻo ʻEne fānaú. Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue ko iá ʻoku fai ia ʻi he ngaahi temipale he funga ʻo e māmaní, ʻo aʻu ki he niʻihi naʻa nau moʻui pea “pekia ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo [ki he] ongoongoleleí, ʻa ia naʻa nau mei tali iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 137:7).
Mahalo te ke fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha ʻaonga ʻo e meʻa ʻokú ke fai he taimi ní, ka te ke lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻaki hono fakahoko e papitaisó maʻanautolu ʻi he temipalé. ʻE tokoni hoʻo ʻalu mo moihū ʻi he temipalé ʻi hoʻo moʻuí kotoa ke ke maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá—ke fakakaukau fakasilesitiale—pea ʻomi ʻa e fiefiá mo e mālohi fakalaumālié maʻau mo e niʻihi kehé ʻi heni pea ʻi he moʻui ka hoko maí.
ʻI he fakakaukau taʻengata ko ʻení, te ke ʻilo ai ʻokú ke kau ʻi he timí—timi ikuna ʻa e ʻOtuá—pea ʻoku ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ke ke fakahoko ai. ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ai ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.
Kau mai pea vakai ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate koé.