2025
Ko e Hoko ʻa e Tauʻatāina ke Filí ko ha Meʻa Fakamamahi
Fēpueli 2025


Ko e Hoko ʻa e Tauʻatāina ke Filí ko ha Meʻa Fakamamahi

Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi fili ʻa e kakai kehé ke tataki kinautolu ke nau mamaʻo mei he fiefia ʻo e ongoongoleleí?

ʻū laʻivaʻe

Tā fakatātaaʻi ʻe Gabrielle Cracolici

ʻOkú ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili. ʻOku maʻu ia ʻe hoʻo kaungāmeʻa lelei tahá. Naʻa mo ho kāinga he tafaʻaki hoʻo faʻeé ʻoku nau maʻu ia! Ko ha meʻaʻofa ia mei he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānau kotoa ʻi he māmaní. Ko ia ʻokú ke fehuʻi leva ko e hā ʻa e meʻaʻofa ko ʻení? Ko e tauʻatāina ke filí, ʻa e malava ke fili pea ngāué.

ʻOku tau tupulaki ʻi heʻetau malava ʻo fai ha ngaahi filí, pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito kiate kitautolu ke tau lava ʻo foki ʻo nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní. Ka ʻoku toe ʻi ai foki ha konga fakamamahi mo faingataʻa ʻo e meʻafoakí ni: ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke “tuku ke fili ʻe he tangata taki taha maʻana” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 37:4), pea ʻoku ʻikai ke tonu mo ola lelei maʻu pē ʻa e ngaahi fili ʻa e kakaí.

ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he kakai ʻokú ke ʻofa aí ha ngaahi fili fakamamahi, tautautefito ki he ngaahi fili ʻokú ne taki ke nau hē mamaʻo meia Sīsū Kalaisí, ʻoku fuʻu fakamamahi. ʻOku fakamamahi ke mamata ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai ʻokú ne fai ha ngaahi meʻa ʻokú ke ʻiloʻi pau ʻe iku ke nau mamahi ai. Mahalo te ke fifili pe naʻe ʻi ai nai ha meʻa naʻe totonu ke ke fai ke tokoni ai. Mahalo te ke ongoʻi ʻita pe loto-mamahi ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí ʻi he founga ne nau fakaʻaongaʻi aí. Mahalo te ke ongoʻi foki ʻoku ʻi ai ho kaunga ki he fili naʻa nau fakahokó.

Kapau kuó ke ongoʻi peheni ʻi ha taimi, hokohoko atu pē hoʻo laukongá. Tuku ke tau fakamahinoʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi.

Ko e Ngāue ʻa e Fakamoʻuí

Ko e ʻuluaki meʻa ke manatuʻí kuo ʻosi ʻi ai ha Fakamoʻui maʻá e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí. Kuo ʻosi fuesia ʻe Sīsū Kalaisi “ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata, mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau” (2 Nīfai 9:21). ʻOkú Ne ʻofa ʻi he kau mēmipa ho fāmilí mo e kaungāmeʻá, ʻiloʻi honau lotó, pea he ʻikai ke Ne teitei liʻaki kinautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi foki ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai kinautolú.

Neongo ʻoku ʻikai ko ho fatongiá ke fai ʻa e meʻa ʻa ia ko e Fakamoʻuí pē te Ne lava ʻo faí, ka te ke lava ʻo tokoni kiate Ia ke tānaki ʻEne fanga sipi molé. Ka ko e hā e meʻa te ke lava ʻo faí? Pea ko e hā e meʻa ʻoku ʻikai totonu ke ke faí? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

ʻIKAI ko Ho Fatongia

  • ʻOua te ke fuesia e ngaahi fili ʻa e kakai kehé. ʻOku fuesia ʻe he toko taha kotoa pē ʻa ʻenau ngaahi filí. ʻOku LELEI pē ke ongoʻi loto-mamahi ʻi he ngaahi fili ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai ko ho fatongia ia ke liliu ke fakaleleiʻi kinatolu.

  • ʻOua ʻe loto-fakamaau. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ko e ʻOtuá ʻa hotau fakamaau aofangatukú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:11). Fetongi ʻaki ʻa e fakamaau taʻe-māʻoniʻoní e fakamolemolé mo e ʻofá kae ʻikai ko hano fakahalaiaʻi ha taha.

  • ʻOua ʻe faʻa toutou lea ʻaki ʻa e meʻa tatau. Mahalo he ʻikai ke tokoni hono tala ki ha taha naʻa nau fai ha fili ʻoku kovi ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke taʻefiemālie ai ʻiate kinautolú. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku ueʻi koe ke ke fakamoʻoni ki he moʻoní, fakapapauʻi ʻokú ke fai ia ʻi he ʻofa.

  • ʻOua naʻá ke fakaangaʻi pē koe. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku tau fakaʻitaʻi ai ha taha naʻa mo e taimi ʻoku tau feinga ai ke fai ha tokoní. Kapau ʻe hoko ia, ʻoua naʻá ke fakaangaʻi fefeka koe. Ka ke kole fakamolemole, fai ha fetuʻutaki ʻi he angavaivai, pea ʻahiʻahiʻi ha meʻa foʻou.

Ko Ho Fatongiá

  • Alanima atu ʻi he ʻofa. Neongo he ʻikai ke ke tui tatau mo e ngaahi fili kotoa ʻoku fai ʻe ha taha, ka te ke kei lava pē ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu hoʻo ʻofá. Te ke lava fēfē ʻo fetuʻutaki mo kinautolu ʻi ha ngaahi founga lelei kehe? Sio ki he meʻa ʻokú mo faitatau aí!

  • Lotu. Ko e meʻa mālohi ʻa e lotú, tautautefito ki he taimi ʻokú ke lotua ai ha mēmipa ho fāmilí pe ha kaungāmeʻa ʻaki hono hingoá. Kole ki he ʻOtuá ke tāpuakiʻi kinautolu pea tāpuakiʻi mo koe ke ke ʻiloʻi ʻa e founga ki hono fai ha tokoní. Pea faʻa kātaki ʻi Heʻene taimí mo e ngaahi talí.

  • Fanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava ʻo maʻu ha fakahā pau (mo ha fakafiemālie!) ki ho tūkungá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Nofo ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe lava ke maʻu ai ʻa e Laumālié.

  • Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. Hokohoko atu hono fakahoko mo tauhi hoʻo ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻI hoʻo ofi ange kiate Iá, ko e faingofua ange ia hono maʻu ha tataki fakalaumālie ki he founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. Te ke lava ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha maama.

Pea aʻu ki he taimi ʻoku mamahi ai ha taha ʻi heʻene tauʻatāina ke filí, te ke kei lava pē ʻo maʻu mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa mo tokanga ki aí ha fakamoʻui mo ha ʻamanaki lelei. Faʻa kātaki, sio ki he Fakamoʻuí, pea hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi totonu hoʻo tauʻatāina ke filí.