“Ko ha Feituʻu Nonga,” Ko e Kaumeʻá, ʻOkatopa 2025, 36–37.
Ko ha Feituʻu Nonga
Naʻe hohaʻa ʻaupito ʻa Kēvini! Naʻe ʻikai ke ngali ko ha ʻaho lelei ia ke ʻalu ai ki he temipalé.
Ko ha talanoa moʻoni mei USA.
Naʻe lulululu ʻa Kēvini mo e pīsopé peá ne hū ki tuʻa mei he ʻōfisí. Naʻá ne sio hifo ki he kiʻi kaati naʻá ne pukepuké. Ko ʻene lekomeni temipale pē ia ʻaʻana!
Naʻe talitali mai ʻa Teti kiate ia ʻi he holó. “Te ta lava fakakū ʻo ʻalu ki he temipalé?” Naʻe fehuʻi ange ʻe Kēvini.
Naʻe malimali ange ʻa Teti. “Te ta lava ʻo fokotuʻu ha ʻapoinimeni ʻi heʻeta aʻu pē ki ʻapí.”
Naʻe fokotuʻu ʻe Kēvini mo Teti ha ʻapoinimeni ke fakahoko ai ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá. Ka ʻi he hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻapoinimení, naʻe puke ʻa Kēvini, ko ia naʻá na toe fakataimi-tēpileʻi leva. Pea naʻe pau leva ke na toe fakataimi-tēpileʻi koeʻuhí naʻe ʻi ai ha fononga fakatuʻupakē ʻa Teti ʻi he ngāué.
Naʻe kamata ke fifili ʻa Kēvini pe te ne toe ʻalu nai ki he temipalé.
ʻI he hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻapoinimeni hono tolú, naʻe mateuteu ʻa Kēvini! Naʻá ne palani mo Teti ke na mavahe ki he temipalé ʻi he ʻosi pē ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí.
Naʻe malimali ʻa Kēvini ʻi heʻene teuteu ki he akó. Ka naʻe mole atu ʻene ongoʻi fiefiá ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe heʻene faiako fiká ha kiʻi siví. Naʻe ʻikai ke lelei ʻa e siví. Pea pehē foki ki he toenga ʻo e ʻaho akó. Pea ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Mami ke ʻave ia mei he akó, naʻe langa hono ʻulú.
“Manatuʻi ʻokú ke tokangaʻi ʻa ʻapi ʻi ha kiʻi taimi siʻi lolotonga ʻeku ʻalu ʻo fai ha kiʻi ngāue vave?” Ko e fehuʻi atu ia ʻa Mamí.
Naʻe mata mamahi ʻa Kēvini. Naʻe ʻikai ke ne manatuʻi.
ʻI he mavahe atu pē ʻa Mamí, naʻe kamata fakakikihi ʻa e ngaahi tehina ʻo Kēviní. ʻI he taimi naʻe feinga ai ʻa Kēvini ke tokoniʻi kinaua ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, naʻá na ʻita kiate ia. ʻE toe kovi ange nai ʻa e ʻahó ni?
ʻIo! ʻI he taimi pē ko iá, naʻe huaʻi ʻe hono tuofefine siʻisiʻí ʻa e huʻakaú ʻi he faliki ʻo peitó. ʻI hono mopi ʻe Kēvini ʻa e peitó, naʻe tā vave hono mafú, pea naʻe mahaʻihaʻi hono ngaahi uouá.
Naʻe foki mai ʻene faʻeé ʻi heʻene fakafoki ʻa e mopí. “Naʻe toe huaʻi ho tuofefiné [ʻa e huʻakaú]?”
Naʻe kamokamo pē ʻa Kēvini mo ueʻi hono ongo umá, mo feinga ke fiemālie. “Ko ha ʻaho kovi ʻeni.”
“Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mamí.
“Kuo fuʻu fakamafasia pē. ʻOku ʻikai hangē eni ia ko ha ʻaho lelei ke ʻalu ai ki he temipalé.”
Naʻe pehē ange ʻe Mami, “Te tau lava ʻo fili ha ʻaho kehe.”
Naʻe toe ongoʻi kovi ange ʻa Kēvini ʻi heʻene fakakaukau ke toe fakataimi-tēpileʻí. Naʻá ne pehē ange, “ʻIkai. ʻOku ou fie ʻalu. ʻOku ʻikai pē ke u fuʻu ongoʻi nonga.”
Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻE talitali lelei koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻi Hono falé ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke ongoʻi nonga pe ʻikai. Pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo e Melinó. Taimi lahi te ke lava ʻo maʻu ha nonga ʻi he temipalé neongo kapau kuó ke maʻu ha ʻaho fakamafasia.”
Naʻe māpuhoi ʻa Kēvini. “Te u ʻahiʻahi fakahoko ia.”
Lolotonga ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí mo e fakaʻuli ki he temipalé, naʻá ne kei fakakaukau pē ki he ngaahi meʻa fakamafasia kotoa pē naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ne kei ongoʻi mafasia pē ʻi he taimi naʻá ne aʻu ai mo Teti ki he temipalé. Ka ʻi he hū atu pē ʻa Kēvini ʻi he matapaá, naʻá ne kiʻi fiemālie.
Naʻe maʻa mo lōngonoa ʻa e temipalé ʻi loto. Naʻe tui vala hinehina ʻa e tokotaha kotoa pē mo lea leʻosiʻi. ʻI he fetongi ʻa Kēvini ki ha ʻovalolo hinehina ʻi he loki fetongí, naʻá ne fakatokangaʻi naʻá ne ngaʻunu māmālie ange mo lea leʻosiʻi ange foki. ʻI he hoko hono taimi ke fakahoko ai ʻa e papitaisó, naʻá ne ongoʻi fiemālie ange.
Naʻe papitaiso ʻe Teti ʻa Kēvini maʻa ha kakai ʻe toko fā kuo ʻosi pekia. Naʻe kamata ke tupulaki ʻa e nongá mo e fiefiá ʻi loto ʻia Kēvini. Naʻe ʻikai koeʻuhí pē ko ʻene ʻi ha feituʻu nonga pehē, ka koeʻuhí foki he naʻá ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.
ʻI he fakaʻuli foki ki ʻapí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Kēvini naʻe ʻikai ke ne toe hohaʻa. Pea naʻá ne toe malimali! Naʻe ʻi ai pē haʻane foʻi fehuʻi ʻe taha maʻa Teti.
“Ko e fē taimi ʻe lava ke u foki ai ki he temipalé?”
Naʻe kata ʻa Teti. “Vavé ni pē.”
ʻŪ tā fakatātā ʻa Alyssa Tallent