“Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Fuakavá,” Ko e Kaumeʻá, ʻOkatopa 2025, 2–3.
Mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí
Ngaahi Lofá mo e Ngaahi Fuakavá
Toʻo mei he “Ko e Muimui ʻia Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2024, 23–26.
Naʻe fakapuna lofa ha kiʻi tamasiʻi mo ʻene tamaí ʻi ha ʻaho havili. ʻI he puna māʻolunga ange ʻa e lofá, naʻe fusi ʻe he lofá ʻa e afo naʻe pukepuke ʻe he kiʻi tamasiʻí. Naʻe pehē ʻe he kiʻi tamasiʻí ʻoku totonu ke na kosiʻi ʻa e afó ke māʻolunga ange ʻa e puna ʻa e lofá.
Naʻe tali ʻikai ange ʻene tamai potó. Naʻá ne pehē ko e afó ʻokú ne pukepuke ʻa e lofá. Kapau te ta tukuange ʻa e afó, he ʻikai māʻolunga ange ʻa e puna ʻa e lofá. ʻE puhi ia ʻe he ngaahi havilí ʻo tō ki he kelekelé.
ʻOku hangē ʻa e afó ko e ngaahi fuakavá, pe ngaahi palōmesí, ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fuakava ko iá ʻaki hono tauhi ʻa e ngaahi fekaú mo muimui ki Heʻena palani maʻatautolú. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tāpuaki kuó Na talaʻofa maí ke tau maʻu ha tuʻunga māʻolunga ʻo e tupulaki fakalaumālié pea iku ki he hakeakiʻí.
Tā ʻa e Ngaahi Afo ʻo e Lofá
ʻOku fakafehokotaki kitautolu ʻe he ngaahi fuakavá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Lau ʻa e potufolofola takitaha ke ako fekauʻaki mo ha fuakava kehe. Hili iá pea tā ha laine mei he folofolá ki he fakatātā ʻoku hoa mo iá ke faʻu ʻaki ha afo maʻá e lofa takitaha!
ʻŪ tā fakatātā ʻa Melissa Manwill Kashiwagi