“Na Matailoilo ka a Yali,” iTokani, Janueri 2025, 44–45.
Na Matailoilo ka a Yali
E dua na italanoa dina mai Bolivia.
Sa imatai ni siga ni vuli. A marau dina o Andres! Sa kalasi dua tiko ena gauna oqo. E gone levu o koya!
Ia ni yaco yani ki koronivuli, e rairai levu ka vakarerevaki, vua e dua mada ga na gone levu. A taura matua na ligai Na.
“Ena sega ni dua na leqa.” A matadredredre o Na. “Vakabula vua na nomu qasenivuli. Dau yalovinaka vei ira na nomu lewe ni kalasi. Kakua ni guilecava mo qarauna na nomu matailoilo.”
Ena dua na macawa sa oti, a taura kina o Andrés na imatai ni nona matailoilo. Erau dau vakananumi koya na nona itubutubu me dau qarauna vinaka.
E vakamoce ka yaloyalo mai o Mami “Kalougata tiko na siga nikua!
Ia a sega ni siga totoka vei Andrés. A yaco e dua na ka rerevaki!
A cici yani vei Mami ni oti na vuli. “Sa yali na noqu matailoilo!” a kailavaka. “Au vakararai ena veivanua kecega, ia au sega ni kunea rawa!”
“Oilei!” E lomaleqa na irairai kei Mami. Masuta na Tamada Vakalomalagi me veivuke.
“O nanuma beka ni na yaga?” a taroga.
“Meda tovolea mada ka raica. E dau rogoca na Tamada Vakalomalagi na noda masu,” e kaya o Mami.
Rau a masu o Andrés kei Mami. Erau kerea na Tamada Vakalomalagi me vukei Andrés me kunea na nona matailoilo.
Ena siga e tarava e koronivuli, e se rarawa tiko ga o Andrés. Sa qai lako mai vua e dua na gonetagane.
“Au vakabauta ni oqo e nomu.” A dodoka mai na gonetagane e dua na matailoilo. “Au kunea ena yasa ni rara ni soka.”
A taura na matailoilo o Andrés. E nona. A sega ni vakabauta o koya.
Ni oti na vuli, a cici yani vei Mami ka mokoti koya.
“O sa kunea na nomu matailoilo!” a kaya. “Sa dodonu mo marautaka ena nomu sa taura tale.”
“E vakakina!” E kaya o Andrés. “Ia au sa marau vakalevu cake sara ena vuku ni veika au sa vulica.”
“Na cava o ya?”
A matadredredre sara vakalevu o Andrés. “Na masu e cakacaka!”
Droini mai vei Susanna Teodoro