Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki Hoʻo Moʻuí
ʻOkú ke Hohaʻa ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí? Ko e ʻUhinga ʻEni ʻOku ʻIkai Fiemaʻu ai Ke Ke Hohaʻá
Te tau lava ʻo teuteu mo hanganaki atu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fiefia.
ʻI heʻetau hoko ko e kau taautaha kei talavoú, ko e konga lahi ʻo hotau kahaʻú ʻoku kei toka mei muʻa. Pea ko e meʻa ʻe ala hokó, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pe ʻe fōtunga fēfē.
Ko e faʻahinga ngāue fēfē te u iku ki aí? ʻE fēfē hoku fāmili ʻi he kahaʻú? Te u nofó ʻi fē? Ko e hā ʻa e meʻa foʻou te u aʻusiá? Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te u fehangahangai mo ia?
ʻOku ou tui te tau lava ʻo loto taha kotoa ko e fakakaukau ki he kahaʻú ʻoku kau fakatouʻosi ai ʻa e manavasiʻí mo e fiefiá, tailiilí mo e fakatetuʻá. ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he fakakaukau ko ia ko ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi manatu lelei tahá ʻoku teʻeki ai hokó. ʻOku ʻomai ʻe he fakakaukau ko iá ha meʻa lahi ke u fakatetuʻa ki ai!
Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻi he kahaʻú ʻokú ne ʻai maʻu pē ke u kiʻi manavasiʻi ange ai ʻi he toengá—ko e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.
Ko e ʻAho Lahi mo Fakamanavaheé
ʻOku mou meaʻi ʻa e meʻa ʻoku ou lau ki aí. ʻA e kotoa ʻo e ngaahi fakaʻilonga fakamanavahē ʻo e ngaahi kuonga ʻoku tau fanongo aí. Ko e “ʻaho lahi mo fakamanavahē”? Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16;tānaki atu hono fakamamafaʻí). Kau palōfita loi mo kākaá, “ʻa e ngaahi tau mo e ongoongo ʻo e tau,” “ngaahi honge, mo e mahaki [fakamamahi], mo e [ngaahi] mofuike” (Mātiu 24:6–7). Ko hono “holoki hifo ʻa e ngaahi moʻungá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49:23), “leʻo ʻo e ngaahi peau ʻo e tahí ʻoku pā mai ʻo laka atu ʻi honau ngaahi ngataʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:90), pea ʻe ngangana ʻa e ngaahi fetuʻú pea fakapoʻuli ʻa e laʻaá (vakai, Mātiu 24:3–7, 29).
Pea ʻoku ongo fakailifia kotoa ia. Ko e ngaahi tūkunga moʻoni koā ia ʻe toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki aí?
Ko e taimi ʻoku ou lōmekina ai ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí, ʻoku ou faʻa tafoki ki he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ki ha nonga mo ha fakamahino. Pea ko e meʻa kuó u ʻiló, neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa taʻe-ʻiloa ʻi Heʻene liuaki maí, ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe taha ʻoku pau:
Kapau ʻoku fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai moʻoni toe fiemaʻu ia ke tau ilifia.
Ko ia, ʻoua te tau fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakamanavahē kotoa ʻoku fekauʻaki mo e liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí, ka tau fakakaukau ki he founga te tau lava ʻo teuteu ai ki he ʻaho ko iá.
Ko e teuteu ki Heʻene Hāʻele Maí
Foki hoʻo fakakaukaú ki ho ʻuluaki ʻaho ʻi he ʻunivēsití pe ʻi ha ngāue foʻou. ʻOkú ke manatuʻi hoʻo tailiili mo manavasiʻí? Ko au, ʻoku ou manatuʻi ʻa e ʻuuni kotoa ʻo e ngaahi meʻa taʻe-ʻiloá ki ha manavasiʻi lahi faú.
Neongo ʻoku ʻomai ʻe he fakakaukau ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí ha ngaahi ongo tatau, ka kuo ʻosi akoʻi kitautolu ʻi he founga te tau lava ai ʻo teuteú. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe ʻEletā Sitīveni D. Samuei ʻo e Kau Fitungofulú, ʻi ha konifelenisi lahi ki muí ni mai, ʻe tokoni ʻetau ngāue ʻi he Siasí mo fakahoko hotau ngaahi uiuiʻí ke tau mateuteu ai ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí:
“Ko ʻetau kau ko ia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau teuteuʻi ai kitautolu mo e niʻihi kehé ki he liuaki mai ʻa Kalaisí. ʻOku fakahā mai ʻe he talaʻofa ʻa e ʻEikí ko e ngaahi uiuiʻi, ngāue fakaetauhi, moihū ʻi he temipalé, muimui ki he ngaahi ueʻí mo e ngaahi founga kehe ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku nau teuteuʻi kitautolu ke tau feʻiloaki mo e Fakamoʻuí. …
“ʻI heʻetau feinga fakamātoato ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau hoko ai ʻo tatau ange mo Iá. Ko e teuteu lelei taha ia ki he momeniti toputapu te tau takitaha tūʻulutui ai mo tala ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”
Kuo fakalotolahiʻi maʻu pē au ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau hoko ʻo hangē ange ko Kalaisí koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻiloʻi lelei ange Ia ʻi Heʻene toe hāʻele maí (vakai, 1 Sione 3:2).
ʻOku tau ako ʻi he folofolá ko e “manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí” ʻa ia ʻoku “foaki kiate kinautolu kotoa pē ko e kau muimui moʻoni [kia] … Sīsū Kalaisí.” Pea koeʻuhí ʻoku tau malava ke lotu mo maʻu ʻa e faʻahinga ʻofa ko ʻení, “ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhi ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá” (Molonai 7:47, 48).
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku fakatupulekina ʻe he moihū maʻu pē ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻa hotau iví ʻi he angamaʻá mo e manavaʻofá fakatouʻosi. … ʻE tokoni hono fakalahi hotau taimi ʻi he temipalé ke tau teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻaho pe taimi ʻo ʻEne hāʻele maí. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ueʻi au ʻe he ʻEikí ke u naʻinaʻi kiate kitautolu ke tau teuteu ki he ‘ʻaho lahi mo fakamanavahē ko iá’ [Malakai 4:5].”
Ko e ʻAho Lahi Ko Iá
ʻOku mahino, ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ko iá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ongo ʻoku tau maʻu ki aí. Ka ʻoku ʻikai moʻoni ke u tui ʻe fakamanavahē ʻa e ʻaho ko iá kiate kitautolu, ʻiate kitautolu, ʻoku hanganaki atu ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.
ʻI he ʻaho ko iá, te tau fanongo ki Hono leʻó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:21–22).
Te tau mamata kiate Ia ʻi Hono tuʻunga moʻoní, ʻoku fonu ʻi he nāunau pea “ʻe fufuuʻi ai ʻe he laʻaá ʻa hono matá koeʻuhi ko ʻene mā, pea ʻe taʻofi ʻe he māhiná ʻa ʻene uló” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:49).
Te tau manatuʻi ʻa e founga naʻá Ne fakahaofi mo huhuʻi ai kitautolu “ʻi heʻene ʻofá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:53).
Ko e kau faivelengá te nau “fakatōmapeʻe hifo ʻi ai pea ʻe hilifaki ki honau ʻulú ʻa e kalauni ʻo e nāunau” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:32).
Te tau “fonu ʻi he ngaahi hiva ʻo e fiefia taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:33).
ʻE “malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:37).
Ko e Kāingalotu faivelenga ko ia kuo pekiá te nau toe tuʻu hake ʻo hiva fakafetaʻi, “ʻi he ʻaho mo e pō” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:56).
Te Ne “tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí, pea pule ki he kakano kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:25).
ʻOku ʻikai ke u lava ʻo mafakakaukaua ha ʻaho ʻe toe maʻongoʻonga ange ai!
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e faleʻi lelei taha [kiate kinautolu ʻoku ilifiá], maʻau, pea mo aú ko e muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ke fakamisiteli pe fihi ʻEne ngaahi fakahinohinó. ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi akonakí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē pe hohaʻa.”
Ko ia, ka ʻi ai ha taimi te ke toe ongoʻi ilifia pe hohaʻa pe taʻemanonga ai fekauʻaki mo ha meʻa ʻe ala hoko ʻi he lolotonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí—pe ngaahi meʻa kimuʻa aí—manatuʻi pē ʻe ʻaonga ange ʻa e lahí ʻi he fakamanavaheé, kiate kinautolu ʻoku feinga ke tatau mo Iá.
“Ko hai ʻokú ne lava ke kātakiʻi ʻa e ʻaho ʻo ʻene hāʻele maí”? (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:24).
ʻI heʻetau falala ki a Sīsū Kalaisí, te tau lava ai.