Maʻá e Ngaahi Faʻē ʻa e Longaʻi Fānaú
Founga Hono Tokoniʻi Au ʻe he Tafa ʻo e Telinga Hoku Fohá ke u Tanumaki ʻEne Fehokotaki mo e ʻOtuá
Naʻá ku ongoʻi hono akoʻi au ʻe hoku Fakamoʻuí ke u ʻiloʻi ʻokú Ne puleʻi mo tokangaʻi ʻeku kiʻi tamasiʻí.
Ko e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai Nīfaí ʻi he hili ʻo ʻEne Toetuʻú, “naʻá ne fekau ke ʻomi ʻenau fānau īkí.
“… Pea naʻe tuʻu ʻatā ʻa e kakaí kae ʻoua kuo ʻomi ʻa kinautolu kotoa pē kiate ia” (3 Nīfai 17:11–12; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).
ʻI he ʻaho ní, ʻoku founga fēfē ʻetau “tuʻu ʻatā” kae ʻomai ʻetau fānau īkí kiate Iá? Tuku ke u vahevahe atu ha talanoa naʻe tokoni ke mahino kiate au ʻa e founga te u lava ʻo fai ai ʻeni ʻi onopōní.
ʻI heʻene kei pēpē mo kei tōtuʻú, naʻe lahi ha ngaahi tafa ki hoku foha siʻisiʻi tahá, ke fakahū ha ngaahi tiupi ke fakatafe mai ʻa e huhuʻa mei hono ongo telingá. ʻI he hoko hono taʻu faá, naʻe ʻi ai hano telinga ʻe taha naʻe ʻikai ke fuʻu sai, pea fakafefeka ʻa e huhuʻá ai. ʻE fakapapauʻi ʻi ha tafa fakaʻosi ʻe taha pe ʻe tuli kakato ʻa e telinga ko iá.
ʻI heʻema ʻiloʻi naʻá ma fiemaʻu ha tokoni fakalangí, naʻá ku kamata leva mo hoku husepānití ke fakataumuʻa lahi ange ʻema akoʻi ʻema kiʻi tamasiʻí ki he mālohi ʻo e ʻOtuá kuo foaki ʻi he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí, lotú, mo e tuí, ʻi he lolotonga ʻema fekumi faivelenga ki he mālohi ko iá, maʻaná. Ko e tafá naʻe lahi ange ia ʻi he toengá. ʻI heʻene ofo haké, naʻe tangi mo mākamio ʻi he mamahí, naʻe ʻikai ke loto ke u pukepuke ia—pe teitei ala ange—ki ai. Naʻá ku ongoʻi lōmekina moʻoni! Ka naʻe ʻikai fuoloa kuó ne sai, pea mau foki ki ʻapi ke tatali ai ʻo sio pē ʻe sai moʻoni.
Naʻe lau uike, ʻa e lotu ʻa ʻema kiʻi tamasiʻí, ʻi heʻene lotu kotoa pē ke sai hono telingá. Naʻe toutou lotu homau kiʻi fāmilí, ka ko e taimi kotoa pē naʻe lotu aí, naʻe hangē naʻá ku ongoʻi ha nonga lahi angé. Naʻe fakaʻau ʻo ne falala lahi ange ke kole ha tāpuaki mei heʻene Tamai Hēvaní.
Naʻá ku ongoʻi hono akoʻi au ʻe hoku Fakamoʻuí ke u ʻiloʻi ko Ia ʻokú Ne puleʻi mo tokangaʻi hoku kiʻi fohá. Kae mahuʻinga angé, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe kamata ke mahino mo ia ki hoku fohá. Naʻe hangē naʻá ne ʻiloʻi, neongo ʻene kei taʻu siʻí, naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá. Naʻe lava ke u fakatokangaʻi naʻá ne ongoʻi ha fehokotaki fakafoʻituitui. Naʻá ku ongoʻi nonga. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e olá, ʻe ʻiate ia ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo fakamālohia ia—mo homau kiʻi fāmilí—ke mau matatali ha meʻa pē naʻe fiemaʻu meiate ia.
Ko Hono Tataki Kinautolu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí
Naʻe fakaava ʻe he aʻusia ko ʻení ha ongo ʻilo mahuʻinga ʻe ua.
ʻUluakí, naʻe fiemaʻu ke u falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo Hona poto mo e ʻofa ki hoku fohá.
ʻOku fepaki kotoa ʻeni ia mo e tapa kotoa ʻo hoku mafu fakafaʻeé ke ʻikai maluʻi, fakaleleiʻi, mo fakahaofi ʻeku fānaú mei honau ngaahi faingataʻaʻiá. Ka ko e taimi ʻe niʻihi, ko hono ʻofaʻi mo tataki kinautolu ki heʻenau Tamai Hēvaní mo honau Fakamoʻuí ʻi he lolotonga ʻenau fepaki mo honau ngaahi faingataʻaʻiá, ko e meʻa ia te ne ala tāpuakiʻi lahi taha kinautolú.
ʻOku ʻi ai ʻenau Tamai Hēvani ʻofa ʻoku ʻi ai ʻEne palani haohaoa. Pea ko e taimi ʻe niʻihi, ʻokú Ne hanga ai ʻi Hono potó mo ʻEne ʻofá ʻo fakaʻatā ʻetau fānaú ke nau ongoʻi ʻa e mamahí, faingataʻaʻiá, mo e taʻelatá, ʻi heʻenau folaua ʻa e aʻusia ʻo e moʻui fakamatelié pea hoko ʻo tatau mo Iá. Naʻá ku fakatokangaʻi kapau te u toʻo ʻa e ngaahi faingataʻá, mahalo te u taʻofi ai ha ngaahi faingamālie ʻe niʻihi ke tupulaki ʻi he ngāue nāunauʻia ʻa e Tamai Hēvaní.
Uá, naʻá ku fakatokangaʻi ko ha tāpuaki fakafiefia ke tokoni ʻo lehilehiʻi ʻa e fehokotaki ʻa ʻetau fānaú kia Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní kimuʻa pea nau taʻu motuʻa feʻunga ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo Kinauá.
Fakatupulaki ʻa e Tuí
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko hotau fatongiá leva ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá mo e kau faiakó ke ʻoua naʻa tau fakatupu ha tōnounou fakalaumālie ʻi honau ngaahi laumālié, ka ke tau fakatupulaki ʻa e tui fakalaumālie ko ia ne nau ʻosi fakatupulaki ʻi he maama fakalaumālié.”
Te tau lava ʻo fakatupulaki ʻenau tuí ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua, kau ai hano akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe tolu ki heʻetau fānaú:
Lotu ke ʻIloʻi ʻOku ʻi Ai ʻa e ʻOtuá
ʻI hono akoʻi ko ia ʻetau fānaú ke nau fakamālōʻia mo kole ʻa e ngaahi tāpuakí, te tau lava ʻo fakakaukauʻi ʻa e faleʻi faingofua ʻa Palesiteni Sūsana Poota, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí ke “lotu ke ʻiloʻi … ʻTamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai?’”
ʻI heʻetau tokoni ko ia ke lilingi atu heʻetau fānaú honau lotó mo fakafanongo ki he meʻa ʻoku nau ongoʻí pea mo e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki honau ʻatamaí, te nau “lava ʻo ʻiloʻi ʻiate [kinautolu pē] ʻokú Ne ʻi ai pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate [kinautolu].”
Pea te tau lava leva ʻo tokoni ke fakafehokotaki ʻetau fānaú kiate Ia ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu tokoni ai ke ako ha meʻa foʻoú. ʻE lava ke hoko hono fakatafoki honau loto kei siʻí kiate Iá ko ha sīpinga ʻoku tupulaki fakanatula.
Fakatokangaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
Ko e taimi ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻoku ongoʻi ʻe ha fānau ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke tau ʻeke ange, “Ko e hā ʻokú ke ongoʻí? ʻOkú ke pehē ʻoku haʻu ʻa e ngaahi ongo ko iá mei fē? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke ʻiló?” Fakafokifā pē, kuo akoʻi koe ia ʻe hoʻo kiʻi fānaú fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻAi ke Mahino ʻa e Toputapu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá
Naʻa mo e taimi ʻoku fuʻu kei iiki ai ʻa e fānaú ke laukongá, te nau kei lava pē ʻo ako ʻi hoʻo tā-sīpingá, ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku toputapu pea ʻoku tau monūʻia ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki Heʻene ngaahi folofolá.
Kuó u ʻosi mamata ki hano kuku ʻe ha fānau taʻu tolu ʻa e folofolá mo fakaʻilongaʻi fiefia ʻa e ngaahi vēsí mo “lau” ʻenau tohi pē ʻanautolú. Tatau ai pē pe ʻoku mafuli tūʻulu ki lalo ʻa e folofolá, ka naʻa nau kei ako ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá, ke fiefia ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá!
Ko Hono Tataki Kinautolu ke Nau Ongoʻi ʻOkú Ne ʻi Aí
Te ke ala fakahoko ange ki hoʻo fānaú ha fehuʻi ʻoku ou manako ke fai ki he fānau Palaimelí: “ʻOku tāpuekina fēfeeʻi koe tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi?” ʻE ala fakaʻohovale kiate koe ʻenau ngaahi talí.
ʻE lava ke ako ʻa e fānaú ke falala kiate Ia ke maʻu ha fakafiemālie, ivi, mo ha ʻilo. Te tau lava ʻo “tuʻu ʻatā” ka nau lava ʻo mamata, ongoʻi, pea mo ʻilo Hono mālohí mo ʻEne ʻi heʻenau moʻuí.
Naʻe tāpuekina ʻema tamasiʻí ʻo ne moʻui kakato mo toe lava ke fanongo, pea ʻoku ou kei ako pē ʻa e founga ke tokoniʻi ai hoku fohá ke fehokotaki mo Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní.
ʻI he fanga kiʻi founga iiki mo faingofuá, naʻe kamata ai ke ulo ngingila hono loto fakalaumālié.