ʻOkú ke fakamoleki ha taimi lahi fau ke nofo toko taha?
Naʻá ku pehē te u maʻu ʻa e nongá ʻi heʻeku fakamāvahevaheʻi au mei he niʻihi kehé.
ʻOku ou saiʻiake u nofo toko taha. Neongo ko ha tokotaha feohi au, ka ʻoku tokoni ʻa e taimi ʻoku ou toko taha aí ke ʻuhingamālie ʻa hoku ʻahó mo ʻeku ngaahi ongo fakaelotó.
Ka ko e taimi ʻoku kovi ai hoku ʻahó, ʻoku ou faʻa fakamāvahevaheʻi au ʻaki haʻaku kaka ki hoku funga mohengá, pūlou hoku kafú, mo pae heʻeku telefoní. ʻOkú ne toʻo ʻeku fakakaukaú mei he ngaahi meʻa ʻoku nau fakahohaʻasi aú.
Ka kuó u fakatokangaʻi ko e lahi ange ʻeku fai ʻení, ko e faingataʻa ange ia ke tukú. Pea ko e taimi ʻoku ou toutou fakamāvahevaheʻi ai aú, ʻoku meimei ke u ongoʻi palopalemaʻia ange mei he taimi ki muʻá.
Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei heni, ʻa hono tolofia ʻe he tōʻonga ko ʻení ʻeku moʻui fakalaumālié ʻo ne ʻai au ke u ongoʻi motuhia kakato mei he Tamai Hēvaní. Naʻá ne toe ʻai foki ʻeku moʻui lelei fakaʻatamaí ke kovi ange. Naʻá ku loto ke taʻofi ʻa e tōʻonga ko ʻeni ʻo e fakamāvahevahé, ko ia ne u pehē leva ke u ako ki he meʻa ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e taʻelatá. Naʻá ku fie ʻilo ki he founga ke fakaleleiʻi ai ʻeku moʻui lelei fakaʻatamaí mo fakalaumālié fakatouʻosi.
Ko ha ngaahi meʻa siʻi ʻeni ʻe niʻihi kuó u ʻilo.
Ko e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fehokotaki Leleí
Lolotonga ʻeku ako lahi ange ki he taʻelatá, naʻá ku maʻu ha fakatotolo naʻe nofotaha ki he meʻa ʻoku fakaiku ki he fiefia tuʻuloá. Naʻe ʻilo ʻe he kau fakatotoló, ʻe lava ʻe he maʻu ha fehokotaki vāofi mo fiefiá ʻo fakaleleiʻi e tuʻunga lelei ʻo ʻetau moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻai heʻetau tali ʻa e feohi mo e kakaí ke tau fiefia mo moʻui fuoloa ange.
Naʻe fakamanatu mai ʻe he laukonga ʻi he fakatotolo ko ʻení ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e niʻihi kehé ʻi Heʻene ngāue ʻi māmaní. Ko e ngaahi fehokotaki takitaha naʻá Ne fakahoko ʻi he ngāué naʻe moʻoni mo mahuʻinga. Ko e sīpinga haohaoa Ia ʻo e fehokotaki lelei tahá.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻIeni S. ʻĀteni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e natula angavaivai mo angaʻofa ʻo e Fakamoʻuí: “Ko e manavaʻofá ko ha ʻulungaanga faka-Kalaisi ia. Ko e ola ia ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé pea ʻoku ʻikai hano fakangatangata. Ko Sīsuú, ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻa e sīpinga haohaoa ia ʻo e manavaʻofá.”
Naʻe ueʻi au ʻe he kupuʻi lea ko ʻení ke u muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi moʻoni ʻa e niʻihi kehé. Tatau ai pē pe ʻi he ngāué, ʻi he akó, pe feohi mo hoku fāmilí, naʻá ku fakakaukau ke u vakai ki tuʻa ʻi heʻeku fonongaʻia hoku ʻahó. Naʻá ku fehuʻi loto pē pe ʻoku ʻi ai nai ha taha te u lava ʻo tokoniʻi, ha taha te u lava ʻo hoko ko ha kaungāmeʻa ki ai, pe ko ha taha pē ʻokú ne fiemaʻu ha kiʻi ʻofa lahi ange.
Ko e lahi ange ʻeku tokoniʻi e niʻihi kehé, ko e lelei ange ia ʻeku ongoʻi fakalaumālié.
Ko e Fē ha Taimi ʻOku Hoko ai ʻa e Taimi Toko Tahá ko ha Fakakaukau Leleí?
ʻE lava pē ke lelei ha nofo toko taha ke kiʻi mālōlō mo vakavakaiʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú, ʻo tautautefito ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakalaulauloto mo fakafanongo ki he Laumālié. Ka, kapau ʻoku tau nofo toko taha maʻu pē , ʻe lava ʻo fakaiku ʻeni ki ha fakahōhōloto, pea ʻe ala mole ai meiate kitautolu ha ngaahi faingamālie ke fehokotaki.
ʻI heʻeku feinga ko ia ke ʻiloʻi ʻa e founga ke potupotutatau ai hoku taimi nofo toko tahá mo e taimi mo e niʻihi kehé, naʻá ku ako ʻa e folofolá mo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí mo lotua ha ngaahi tali.
Ko e Fakamoʻuí, naʻe faʻa “ʻalu ia mei ai ki he toafá, ʻo lotu ai” (Luke 5:16). ʻOku ngali naʻá Ne fiemaʻu ha taimi toko taha ke fefolofolai ai mo ʻEne Tamaí. Te tau lava foki, ʻo hangē ko Kalaisí, ʻo fakaʻaongaʻi ha taimi toko taha ke toe fehokotaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí.
Ko e ʻAi ke Potupotutataú
Kapau ʻokú ke fifili pe ʻokuú ke fakamoleki ha taimi lahi fau tokotaha pē, fealeaʻaki mo e Tamai Hēvaní. Tokanga ki hoʻo ngaahi fiemaʻu fakasōsialé mo fakaelotó. Ko e taimi pē ʻokú ke ongoʻi taʻelata aí, kumi tokoni! ʻOua naʻá ke toe fakamoleki ha taimi toko taha lahi ange. Akoako ʻai ke potupotutatau ho taimí mo fakatokangaʻi haʻo ngaahi fakahehema ke fakamāvahevaheʻi pē koe.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:
“ʻOku ʻikai ha taha ʻoku fuʻu mālohi fau te ne taʻe-ongoʻi ongosia pe loto mamahi pe ʻiloʻi ʻe fiemaʻu ke tokangaʻi ai iá. …
“… Kuo pau ke ke maʻu ha lolo ʻi he tangikeé kimuʻa peá ke toki lava ʻo foaki ia ki he niʻihi kehé.”
ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní hotau ngaahi tūkungá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí, ko ʻetau ngaahi fakaʻamú, mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOkú Ne toe ʻafioʻi foki hotau ʻulungāngá—pea mahalo ʻe fiemaʻu ʻe hatau niʻihi ha taimi toko taha lahi ange ke liliu ai mei māmani, ʻi he toengá. Pea ʻoku sai pē ia!
Kapau te tau falala kiate Ia ke ne tataki kitautolu, ʻe lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha taimi toko tahá mo e taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé.