Seminare
Iloilo Lou Aoaoina 9: Ieremia–Ioelu


“Iloilo Lou A’oa’oina 9: Ieremia–Ioelu,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Iloilo Lou A’oa’oina 9: Ieremia–Ioelu,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Iloilo Lou A’oa’oina 9: Lesona 148

Iloilo Lou A’oa’oina 9

IeremiaIoelu

A young woman sits at a table and talks with a young man, who is holding a Book of Mormon open.

O le manatunatu ai ma le iloiloina o lo tatou a’oa’oina fa’aleagaga, e mafai ona fesoasoani iā i tatou e fa’alatalata atili atu ai i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso.O lenei lesona ua fa’amoemoe e fesoasoani i tagata a’oga e tomanatu ai i sini na latou fa’atūina, ma le tuputupu a’e na latou mauaina i taimi o a latou suesuega o le Ieremia–Ioelu.

Sauniuniga a le tagata ao’ga: Vala’aulia tagata a’oga ia o mai saunia e fa’asoa se fuaitau o tusitusiga paia e ’anoa ia i latou mai a latou su’esu’ega o le Feagaiga Tuai.Fai atu iā i latou e mafaufau pe fa’apefea ona fesoasoani lena fuaitau iā i latou e mulimuli ai iā Iesu Keriso.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

O le suesuega a lau vasega o le Ieremia–Ioelu, atonu na taula’i atu i taunu’uga eseese nai lo na o mea o lo o iloiloina i lenei lesona.Afai o lea, fetu’una’i gaoioiga e iloilo ai le tuputupu a’e na maua e tagata a’oga mai taunu’uga na taula’i atu iai i lau vasega.

I lenei lesona, o le a maua ai e tagata a’oga le avanoa e iloilo ai lo latou alualu i luma i vaega nei:

  1. Fa’amatalaina o valoaga e fa’atatau i le Toefuata’iga o le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai.(Manatua: O lenei gaoioiga e fa’avae i a’oa’oga mai le Lesona 118: “Isaia 29”; Lesona 140: “Esekielu 37”; ma le Lesona 143: “Tanielu 2.”)

  2. Lagonaina o le mana o la latou misiona paia.(Manatua: O lenei gaoioiga e fa’avae i a’oa’oga mai le Lesona 130: “Ieremia 1.”)

  3. Auai ai i le fa’apotopotoina o Isaraelu.(Manatua: O lenei gaoioiga e fa’avae i a’oa’oga mai le Lesona 132: “Ieremia 16.”)

aikona o le seminare A’o tali mai tagata a’oga i fesili ma fai mai manatu i lenei lesona, mafaufau i ni auala e fesoasoani ai i tagata a’oga e saili, iloa, ma fa’atino fa’aaliga patino.O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le fesili iā te oe lava ia, “O le ā se mea e mafai ona ou fesili atu ai iā i latou?” po o le “O le ā se isi mea e mafai ona ou vala’aulia i latou e fai?”O le fesili atu ai i ituaiga fesili nei, e mafai ona vala’aulia ai musumusuga mai le Agaga Paia e fesoasoani i tagata a’oga e fa’atino fa’aaliga patino latou te maua.

(Mo a’oa’oga fa’aopoopo i fesili tulitatao lea e vala’aulia ai fa’aaliga patino, taga’i i le “Fesoasoani i tagata a’oa’o e saili, iloa, ma fa’atino fa’aaliga patino,” i le Tomai o le Atina’ega o Faia’oga).

Avea atili e pei o le Fa’aola

E mafai ona e fesoasoani i tagata a’oga e sauni e iloilo lo latou a’oa’oina, e ala i le talanoaina o le auala e masani ona tatou a’oa’o ai e ala i le fa’aa’oa’o i isi.Mo se fa’ataitaiga, e a’oa’oina e fanau laiti amioga masani e ala i fa’ataitaiga.E te ono mana’o e fa’asoa atu lesona na e a’oa’oina mai i lou taufaataitai ai i se tasi.

  • O ai se isi sa e taumafai e fa’ataitai?O ā ni mea na e a’oa’oina mai i lou faataitaiina o i latou?

Mafaufau e fa’aali atu se ata o le Fa’aola a’o talanoaina fesili nei:Ae lei amatalia le talanoaga a le vasega, e ono aoga mo tagata a’oga le taimi e tomanatu ai i nei fesili po o le taliina i totonu o a latou api tala’aga o suesuega.

Actor portraying Jesus Christ at a well  in Samaria.
  • O ā ni auala na e taumafai ai e faaaoao i le Fa’aola?

  • O ā mea ua e a’oa’oina i le seminare po o au suesuega patino ia e fesoasoani iā te oe e faaaoao ai i le Fa’aola?

O le vaega o totoe o lenei lesona o le a tu’uina atu ai i tagata a’oga le avanoa e toe iloilo nisi o mea na latou a’oa’oina i le seminare.Vala’aulia tagata a’oga e fa’aauau ona tomanatu i auala e mafai ai ona fesoasoani mea ua latou a’oa’oina e mulimuli ai i le fa’ataitaiga a le Fa’aola e avea ai e pei o Ia.

Fa’amatala atu valoaga e fa’atatau i le Toefuata’iga o le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai

O lenei vaega o le lesona e fa’amoemoe e fesoasoani i tagata a’oga i le fa’amatalaina o valoaga e uiga i le Toefuata’iga o le talalelei a Iesu Keriso.Pe a mana’omia, fesoasoani i tagata a’oga e toe iloilo fuaitau o le atamai i aoaoga faavae o le Feagaiga Tuai Isaia 29:13–14; Esekielu 37:15–17; ma le Tanielu 2:44–45.Ina ia toe iloilo fuaitau, e mafai e tagata aoga ona filifili se tasi o mau fa’asino ma fai le mea lenei:

  1. Faitau le fuaitau o le mau o le atamai i aoaoga faavae.

  2. Toe iloilo mea ua latou fa’ailogaina pe na tusiina i a latou tusitusiga paia po o api tala’aga o suesuega e uiga i le fuaitau o mau.

  3. Toe iloilo le fasifuaitau autū o le atamai i a’oa’oga fa’avae mo mau fa’asino i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae (2023).

A uma ona iloilo e tagata a’oga nei valoaga o le Toefuata’iga i le Feagaiga Tuai, mafaufau e fa’atulaga i latou i paga.

Vaai faalemafaufau o outou o ni soa faifeautalai o lo o sauni e a’oa’o atu se lesona e uiga i le Toefuata’iga o le talalelei a Iesu Keriso.Galulue fa’atasi e fatu se fuafuaga faigofie o le lesona o mea o le a e a’oa’o atu. I le avea ai o se vaega o lau fuafuaga o le lesona:

  • Faitau ma fa’amatala se tasi pe sili atu o fuaitau o mau o le atamai i a’oa’oga fa’avae o le Feagaiga Tuai, e uiga i le Toefuata’iga o le talalelei a le Fa’aola.

  • Lisi se lua pe tolu o mafua’aga e mana’omia ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi i aso nei.

  • Fa’asoa atu ou lagona e uiga i le Toefuata’iga o le talalelei a le Fa’aola i aso e gata ai.

A uma se taimi talafeagai e tapena ai, vala’aulia soa e a’oa’o atu isi soa. Pe e ono mafai ona e vala’aulia o ni nai soa e fa’asoa mai a latou tali i le vasega.Mafaufau e fa’asoa atu lau molimau o le Toefuata’iga o le talalelei a Iesu Keriso ma auala ua na fa’amanuiaina ai lou olaga.

Lagona le mana o lau misiona paia.

Vala’aulia tagata a’oga e mafafau loloto i o latou a’afiaga talu ai nei e fa’aali ai e silafia i latou e le Atua ma tu’u atu iā i latou matafaioi patino e fa’atino i le olaga nei.Mo i latou ua uma ona maua a latou fa’amanuiaga fa’apeteriaka, atonu e te uunaia i latou e mafaufau i upu ma fasifuaitau i o latou fa’amanuiaga fa’apeteriaka e fa’aalia ai lenei mea.

Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e manatua mea na latou a’oa’oina muamua e uiga i o latou fa’amoemoega paia, mafaufau e vala’aulia i latou e faia le mea lenei ma se paga:

Toe iloilo fuaitau o mau nei ina ia manatua mea ua e a’oa’oina e uiga i le malamalama o le Ali’i iā te oe ma lou fa’amoemoega paia:

O se tasi o auala e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga e fua le tuputupu a’e ma suiga i o latou naunautaiga, o le fa’aaliina atu lea o uunaiga nei sa latou fa’aaogaina i le amataga o le Lesona 130: “Ieremia 1.”Vala’aulia tagata a’oga e toe tepa i tua i a latou fa’amaumauga i a latou api tala’aga o suesuega mai lena lesona e va’ai pe faapefea o latou lagona na iai i lena taimi.

E te ono fai atu foi i tagata a’oga e faitau savali na latou tusia mo i latou lava i le fa’ai’uga o lena lesona.

E fa’apefea ona e faavasegaina oe lava (1 = moni iā te au; 10 = e lē moni iā te au) i luga o fa’amatalaga nei.Fa’amau i totonu o lau api tala’aga o suesuega mafua’aga ua e fuaina ai fa’amatalaga ta’itasi i auala na e faia ai.

  • Ou te talitonu e sili atu le silafia e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso o a’u nai lo o le iloaina o a’u e se isi lava.

  • Ou te talitonu ua Laua tu’uina mai iā te a’u se fa’amoemoega paia e mafai ona ou ausia faatasi ai ma la Laua fesoasoani.

  • Ou te fia iloa ma fa’ataunu’uina le misiona paia na tu’uina mai e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso iā te a’u.

Vala’aulia tagata a’oga e iloilo lo latou alualu i luma i fa’amatalaga e tolu o i luga, e ala i le fa’amaumauina o mea ua latou a’oa’oina ma mauaina talu ai nei lea ua aafia ai o latou talitonuga ma naunautaiga.

Auai ai i le fa’apotopotoina o Isaraelu

I le Lesona 132: “Ieremia 16,” na vala’aulia ai tagata a’oga e fai se fuafuaga patino mo le fa’asoaina atu o le talalelei a le Fa’aola i isi.Atonu sa sailia e tagata a’oga ni musumusuga mai le Agaga Paia e uiga iā i latou e mafai ona latou fa’asoa atu iai le talalelei, fa’apea le auala ma le taimi e mafai ona latou faia ai.Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e manatua le lesona ma la latou fuafuaga, e te ono mana’o e faitau le Ieremia 16:14–16.

Mafaufau e fa’aali atu le kalafi lenei.Vala’aulia tagata a’oga e fatu se kalafi talitutusa i a latou api tala’aga o suesuega, ma fa’atumu le pusa mo le tasi po o le sili atu o u’una’iga.

A uma se taimi talafeagai, vala’aulia nisi o tagata a’oga e naunau e talanoaina o latou a’afiaga ma le vasega.Va’ava’ai mo auala e faamalo ai ma u’una’ia tagata a’oga i a latou taumafaiga e fa’asoa atu le talalelei a le Fa’aola.E te ono mana’o e tu’u atu se avanoa mo tagata aoga e faia ai se fuafuaga fou ma le agaga tatalo, e fa’aauau ai ona fa’asoa atu le talalelei a Iesu Keriso iā i latou i o latou siosiomaga.