Ko ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ha kau fakamoʻoni kinautolu ʻoku hokohoko atu ʻa e hisitōlia toputapú. ʻOku mau tui ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo tāpuekina ʻe he ʻOtuá ha kakai ʻaki ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni fakalangi ʻi he ngaahi tui fakalotu lahi mo e ngaahi tukufakaholo fakakaukau fakaepotó. ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi talanoa toputapu ʻa e ngaahi kulupu kehé. Naʻe fakavaʻe ʻemau tui fakalotú ʻi he kuonga naʻe faʻu ai e Tohi Tapú. ʻOku mau vakai kia Sīsū Kalaisi ko homau Fakamoʻuí mo e uho ia ʻo e hisitōlia e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mau tui foki ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita, ʻomi ha fakahinohino, fakahoko ha ngaahi mana, mo fakaafeʻi e kakaí ke kau ki Heʻene ngāué he ʻahó ni.
ʻOku kamata homau hisitōlia ʻi onopōní ʻi he kamataʻanga ʻo e 1800 tupú, ʻi he kole ʻe ha kiʻi tamasiʻi faama mo ngāue lau ʻaho ko hono hingoá ko Siosefa Sāmita, ha fakahinohino mei he ʻOtuá pea naʻe uiuiʻi ai ia ko ha palōfita. Hangē ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kuonga muʻá, naʻe ui ʻe Siosefa mo e kau tui kehé kinautolu ko ha Kau Māʻoniʻoni. ʻOku hokohoko atu hono ʻiloa ʻaki eni e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo tāpuekina ʻaki e fakahā ʻi onopōní.
ʻOku kamata homau hisitōlia ʻi onopōní ʻi he kamataʻanga ʻo e 1800 tupú, ʻi he kole ʻe ha kiʻi tamasiʻi faama mo ngāue lau ʻaho ko hono hingoá ko Siosefa Sāmita, ha fakahinohino mei he ʻOtuá pea naʻe uiuiʻi ai ia ko ha palōfita. Hangē ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kuonga muʻá, naʻe ui ʻe Siosefa mo e kau tui kehé kinautolu ko ha Kau Māʻoniʻoni. ʻOku hokohoko atu hono ʻiloa ʻaki eni e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo tāpuekina ʻaki e fakahā ʻi onopōní.
Ngaahi Kamataʻangá
Naʻe fānauʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1805. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe ʻave hono fāmilí ʻe he ngaahi palopalema fakaeʻātakaí mo ha kau faama kehe ne faingataʻaʻia, mei honau ngaahi ʻapí ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe hiki ʻa e fāmili Sāmitá mei Palemaila, Niu ʻIoke ki ha feituʻu ʻe lava ai e kau malangá ʻo toutou fakahoko ha ngaahi fakataha fakaakeake pea nau feʻauʻauhi ke maʻu ha kau fakaului. ʻI heʻene kei talavoú, naʻe fakakaukau fakamātoato ʻaupito ʻa Siosefa fekauʻaki mo e māmani ʻoku ʻi aí, pea fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi fakalaumālié, ka naʻá ne puputuʻu koeʻuhi ko e ngaahi fakakikihi ʻi he ngaahi siasi kehekehé. Naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi ko e hā ke faí kae ʻoua kuó ne maʻu ha fakahinohino mahinongofua ʻi he Tohi Tapú: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.” (Sēmisi 1:5 )
ʻI he 1820, ʻi haʻane muimui ki he fakahinohino ko iá, naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa ki he vao ʻakau ofi ki honau ʻapí ʻo lotu ki ha ngaahi tali. Lolotonga ʻene lotú, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia. Naʻá Na folofola ange ke ʻoua naʻá ne kau ki he ngaahi siasi kuo ʻosi fokotuʻú, kae talaʻofa ange naʻe ʻi ai Haʻana ngāue maʻana te ne fakafoki mai ai e mālohi ʻo efuofua siasi ʻo Kalaisí .
ʻI he 1820, ʻi haʻane muimui ki he fakahinohino ko iá, naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa ki he vao ʻakau ofi ki honau ʻapí ʻo lotu ki ha ngaahi tali. Lolotonga ʻene lotú, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia. Naʻá Na folofola ange ke ʻoua naʻá ne kau ki he ngaahi siasi kuo ʻosi fokotuʻú, kae talaʻofa ange naʻe ʻi ai Haʻana ngāue maʻana te ne fakafoki mai ai e mālohi ʻo e
Ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo iku ai ki he meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí.
Naʻe fakahaaʻi ʻe Molonai ko ha palōfita fakakuongamuʻa, kia Siosefa Sāmita ha lekooti fakakuongamuʻa naʻe tanu ʻi ha moʻunga ofi mai.
Vakai ki he tohi naʻe liliu ʻe Siosefa mei ha lekooti fakakuongamuʻá, ʻa ia naʻá ne pulusi ko e Tohi ʻa Molomoná.
Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe kamata leva ʻa e ngāue ko iá. Naʻe hā ha ʻāngelo ko Molonai kia Siosefa Sāmita, ʻo fakamatala ange kau ki ha lekooti kuo mole ʻa ia ne ʻi ai e hisitōlia toputapu ʻo e kakai ʻo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá. Ko e lekooti ko ʻení, ko e Tohi ʻa Molomoná , ko ha toe fakamoʻoni ia ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI he 1827, naʻe ʻoange ai ʻe ha ʻāngelo talafekau ʻa e ʻū lauʻi peleti ukamea kuo tohí kia Siosefa. Naʻe liliu kinautolu ʻe Siosefa ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe hiki ʻe ʻEma Heili Sāmita, ʻŌliva Kautele, Māteni Hālisi, Tēvita Uitemā, mo ha niʻihi kehe e ngaahi lea naʻe liliu ʻe Siosefá. Naʻa nau fakamoʻoni ko ha mana ʻa e ngāue ʻo e liliu leá, ʻo ʻikai hangē ko ha ngaahi founga faitohi angamaheni.
Lolotonga ʻena ngāue ki he liliu leá, naʻe lotu foki ʻa Siosefa mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e natula ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kamataʻanga ʻo e siasí. Naʻe toe ʻaʻahi mai ha kau ʻāngelo kehe kiate kinaua ke fakafoki mai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo molé. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1830, naʻá na fakaʻaongaʻi e mafai ko ʻení ke fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo fokotuʻu eni ha vaʻa foʻou ʻo e moʻui faka-Kalisitiané.
Lolotonga ʻena ngāue ki he liliu leá, naʻe lotu foki ʻa Siosefa mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e natula ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kamataʻanga ʻo e siasí. Naʻe toe ʻaʻahi mai ha kau ʻāngelo kehe kiate kinaua ke fakafoki mai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo molé. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1830, naʻá na fakaʻaongaʻi e mafai ko ʻení ke fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo fokotuʻu eni ha vaʻa foʻou ʻo e moʻui faka-Kalisitiané.
Tānakí mo e Hikifonongá
Naʻe tupulaki vave ʻa e Siasí. Ki he kakai tuí, naʻe mahulu hake e meʻa naʻe hokó ʻi hano fokotuʻu pē ʻo ha siasi ʻe taha: naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí , ʻo fakakakato ai e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he kuonga muʻá. Naʻe faʻa mavahe e kau fuofua uluí mei honau ngaahi ʻapí ke langa ha ngaahi kolo, temipale, mo ha ʻulungaanga feohiʻanga fakataha. Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú naʻa nau maʻu ha ngaahi fatongia fakalotu, ʻo tokangaekina fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa kinautolu ne nau feohí. Naʻe langa ʻe he Kāingalotú honau fuofua temipalé ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Kiate kinautolú, ko ha feituʻu ia ke fakalangilangiʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi mo maʻu ha mālohi fakalaumālie. Naʻa nau kamata langa foki ha kolo naʻe ui ko Saione ʻi Mīsuli, ʻi he muiʻifonua fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tali ʻe he Kāingalotú e liliú. Naʻa nau tali e ngaahi fakakaukau foʻoú. Naʻa nau talitali lelei e kāingalotu foʻoú. ʻI he kamataʻanga ʻo e 1840 tupú, ʻi he tūʻuta mai ha kau papi ului tokolahi mei Pilitāniá, naʻe hoko ʻa e kolo ʻo e Kāingalotú ko Nāvū, ʻIlinoisí ko e taha ʻo e ngaahi kolo lalahi taha ʻi he vahefonuá.
Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi akonaki lahi naʻe foʻou ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi he fakahā mei he ʻOtuá. Naʻá ne akoʻi ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha natula mo ha ivi malava faka-ʻOtua. Naʻá ne akoʻi ʻe lava e kau muimui ʻo Sīsuú ʻo teuteu ki Heʻene liuaki maí ʻaki hono langa ha sosaieti angatonu mo māʻoniʻoni ʻi he Māmaní. Naʻá ne ʻoatu ha fakahhinohino ʻaonga, hangē ko e faleʻi ke fakaʻehiʻehi mei he tapaká mo e kava mālohí. Naʻá ne akoʻi ko hēvaní ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi vā fetuʻutakí. Naʻá ne fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tolonga ai e ngaahi vā fakafāmilí hili ʻa e maté.
Hangē ko e kau fuofua tui ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé, naʻe foua ʻe he Kāingalotú ha fakatanga. Naʻe toho ʻe he kau fakatangá e Kāingalotú mei honau ngaahi ʻapí mo tā kinautolu, ʻohofi e ngaahi falekoloa ʻo e Kāingalotú, mo faʻoa honau kelekelé. ʻI he 1838,naʻe ʻoatu ai ha tuʻutuʻuni ʻe he kōvana ʻo Mīsulí ke fakaʻauha pe tuli fakaʻaufuli kinautolu. Ne hola ʻa e Kāingalotú ʻo toe langa ʻi ʻIlinoisi. ʻI he 1844, naʻe fakapoongi ʻe ha kau fakatanga ʻa Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé.
Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi akonaki lahi naʻe foʻou ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi he fakahā mei he ʻOtuá. Naʻá ne akoʻi ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha natula mo ha ivi malava faka-ʻOtua. Naʻá ne akoʻi ʻe lava e kau muimui ʻo Sīsuú ʻo teuteu ki Heʻene liuaki maí ʻaki hono langa ha sosaieti angatonu mo māʻoniʻoni ʻi he Māmaní. Naʻá ne ʻoatu ha fakahhinohino ʻaonga, hangē ko e faleʻi ke fakaʻehiʻehi mei he tapaká mo e kava mālohí. Naʻá ne akoʻi ko hēvaní ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi vā fetuʻutakí. Naʻá ne fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tolonga ai e ngaahi vā fakafāmilí hili ʻa e maté.
Hangē ko e kau fuofua tui ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé, naʻe foua ʻe he Kāingalotú ha fakatanga. Naʻe toho ʻe he kau fakatangá e Kāingalotú mei honau ngaahi ʻapí mo tā kinautolu, ʻohofi e ngaahi falekoloa ʻo e Kāingalotú, mo faʻoa honau kelekelé. ʻI he 1838,
ʻI he 1830, naʻe kamata ke tānaki fakataha e Kāingalotú ʻi he fakatokelau ʻo ʻOhaioó. Naʻa nau maʻu ʻi ai e fakahinohino mei he ʻEikí mo langa e fuofua temipalé.
ʻI he 1831, naʻe kamata ke hiki e Kāingalotú ki ʻInitipeniteni ke fokotuʻu e kolo ko Saioné. ʻI he 1838, naʻa nau hola mei he siteití ko e lahi ʻa e fakatanga fakamamahí.
ʻI he 1839, naʻe kamata ke langa ʻe he Kāingalotú ʻa e kolo ko Nāvuú. Naʻe tupulaki ʻa e koló, ʻo hoko ko e lahi taha ʻi he vahefonuá ʻi hono toe langa ʻe he Kāingalotú ha temipalé.
Naʻe ʻai ʻe he fakatangá ke toe tukupā mālohi e Kāingalotú ki he tauʻatāina fakalotú. Naʻe fakapapauʻi ʻe ha lao ʻo e kolo ko Nāvuú ʻa e tauʻatāina ʻa e taha kotoa pea nau talitali e ngaahi kulupu hangē ko e kau Mosilemí mo e Katoliká, ʻa ia ne nau fehangahangai mo e lau lanú ʻi he 1840 tupú ʻi ʻAmelika. Naʻe hoko e fakatangá ia ke toe tupulaki ai e ʻulungaanga matuʻuaki ʻo e Kāingalotú. Hili ʻa e faingataʻa kotoa pē, ne nau fetokoniʻaki ʻo toe kamata foʻou. Naʻe ʻahiʻahiʻi e ʻulungaanga ko ʻení ʻi he 1846, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he tokotaha fetongi ʻo Siosefa Sāmitá, ʻa Pilikihami ʻIongi, ha hikifonua lahi ke hola mei he toutou fakamamahí. Naʻe kolosi ʻa e Kāingalotú ʻi he konitinēnití mo nau nofo ʻi he vahefonua mōmoa ki he fakahihifo ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká. ʻI he fonongá, naʻa nau fokotuʻu ha mālōlōʻanga ʻo e kau fonongá ʻi he feituʻu kotoa pē kae lava e niʻihi kehé ʻo muimui ange. Naʻe tukupā ʻa Pilikihami ʻIongi ke tokoni ki he masivá ke nau hikifonua. Naʻá ne vakai ki hono fakakau ʻo e masivá ko ha fatongia fakalaumālie ia. Hangē ko e hikifononga fakatohitapú, naʻe hoko ʻa e fononga paionia ko ʻení ko ha aʻusia mahuʻinga makehe ʻi he manatu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
Ne ʻaʻahi ʻa e kau faifekau ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he konitinēniti kotoa pē naʻe nofoʻi. Naʻe vakai ʻa e kau papi uluí kiate kinautolu ko ha kakai ʻo e fuakavá. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi kautaha ʻa e siasí ki ha tokolahi ke nau hiki mai ki ʻIutā. Naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí e lotu fakatahatahá mo tokoniʻi e moʻui fakakoló. Naʻe vakai ʻa e Kāingalotú ki he mahuʻinga fakalaumālie ʻo e ngaahi ngāue hangē ko e fakatafenga vaí mo e ʻekonōmiká. Naʻa nau faʻu ha ngaahi himi foʻou mo kamataʻi ha ngaahi tukufakaholo foʻou. Naʻa nau fokotuʻu fakataha ha tōʻonga moʻui fetokoniʻaki ʻi he ngaahi tui fakalotú.
ʻE lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo tokoni. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi kautaha faka-Siasi hangē ko e Fineʻofá maʻá e kakai fefiné, ko e Kautaha Fakatupulaki Mutuale maʻá e toʻu tupú, ko e Palaimelí maʻá e fānaú, mo e lautohi faka-Sāpate ki he taha kotoa pē ke fakatahatahaʻi mo fakaleleiʻi e Kāingalotú. ʻI he ngaahi temipalé,naʻe fakahoko e ngaahi ouau fakalotú ʻe he fuofua Kāingalotú ke lava ai ʻo fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá. Naʻe fakangatangata pē ha ngaahi tukufakaholo fakapaionia ki he taimi ko iá. Mei he 1840 tupú ki he 1880 tupú, naʻe fakaʻaiʻai ʻe he kau takí ʻa e mali tokolahí pe nofomali tokolahí, ʻa ia naʻe fehangahangai ia mo e meʻa angamaheni ʻi ʻAmelika mo ʻIulopé. Naʻe fakamālohia ʻe he toʻu tangata ʻe ua ʻo e mali tokolahí mo e moʻui fakafāmilí, ʻa e ongo ʻa e Kāingalotú ke ʻilo ko hai kinautolú mo ʻenau makehé. Lolotonga e vahaʻataimi ʻo e taú, naʻe faʻu foki ʻe he ngaahi fāmilí ha vā mālohi mo fefeka mo e kakaí, ʻa ia naʻá ne fakafehokotaki e ngaahi tukui kolo fakapaioniá.
Ne ʻaʻahi ʻa e kau faifekau ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he konitinēniti kotoa pē naʻe nofoʻi. Naʻe vakai ʻa e kau papi uluí kiate kinautolu ko ha kakai ʻo e fuakavá. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi kautaha ʻa e siasí ki ha tokolahi ke nau hiki mai ki ʻIutā. Naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí e lotu fakatahatahá mo tokoniʻi e moʻui fakakoló. Naʻe vakai ʻa e Kāingalotú ki he mahuʻinga fakalaumālie ʻo e ngaahi ngāue hangē ko e fakatafenga vaí mo e ʻekonōmiká. Naʻa nau faʻu ha ngaahi himi foʻou mo kamataʻi ha ngaahi tukufakaholo foʻou. Naʻa nau fokotuʻu fakataha ha tōʻonga moʻui fetokoniʻaki ʻi he ngaahi tui fakalotú.
ʻE lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo tokoni. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi kautaha faka-Siasi hangē ko e Fineʻofá maʻá e kakai fefiné, ko e Kautaha Fakatupulaki Mutuale maʻá e toʻu tupú, ko e Palaimelí maʻá e fānaú, mo e lautohi faka-Sāpate ki he taha kotoa pē ke fakatahatahaʻi mo fakaleleiʻi e Kāingalotú. ʻI he ngaahi temipalé,
Ko e Hokohoko ʻo e Fakahaá
ʻOku tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku hokohoko atu ʻa e fakahaá. ʻOku taʻengata ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku liliu e taimí. ʻOku liliu ʻetau teuteu ke maʻu e ngaahi fakamāmá. ʻOku ngāue ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú ʻo fakatatau ki honau tūkungá mo e fiemaʻú. ʻI ha fakahinohino fakaepalōfita, naʻe tali ai ʻe he Kāingalotú e ngaahi liliu lahi ʻi he fakaʻosinga ʻo e 1800 tupú pea ʻi he 1900 tupú.
ʻI he 1890, naʻe maʻu ai ʻe Uilifooti Utalafi ha fakahā naʻe iku ai ki he fakangata ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí. Naʻá ne fakahā foki ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e Siasí ke fakafehokotaki e fāmili ʻo e tangatá ʻaki hono fakalahi e ngaahi sila ʻi he temipalé maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻo e kuohilí. Naʻe fokotuʻu ai ʻe he Siasí ha kautaha tohi hohoko naʻe hoko ʻo ʻiloa fakamāmani lahi ʻi hono malaʻé. Naʻe ngāue foki mo ha kau palōfita kehe ke fakamālohia e tukupā ʻa e Kāingalotú ki he fono faka-Tohi Tapu ʻo e vahehongofulú mo e akonaki ʻo e
ʻI he kamataʻanga ʻo e 1900 tupú, naʻe tali ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi founga foʻou ʻo e moihuú, moʻui fakasōsialé, mo e fokotuʻutuʻú. Naʻe hoko e ngaahi haʻofanga lotu naʻe ui ko e ngaahi uooti mo e koló ko e feituʻu tefito ia ʻo e moʻui faka-Siasí. ʻI he liliu ko iá, naʻe lava e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo tupulaki ʻi he ngaahi feituʻu naʻa nau tokosiʻi ʻaupito aí. Naʻe tokolahi ange e nofo ʻa e kau papi uluí ʻi honau ngaahi fonua tupuʻangá. Naʻe tokolahi ange e
ʻOku ʻikai fekumi ʻa e kāingalotú ke hoko ko ha kau faifekau maʻu vāhenga, ka ʻoku nau tali ha ngaahi fatongia ʻoku ui ko e
Naʻe fiemaʻu ha liliu hokohoko ki hono fakatupulaki ʻo ha tui fakalotu naʻe fakatefito ʻi ʻIutā, ki ha tui fakalotu fakamāmani lahi. ʻI he ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu hili e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe tupulaki ʻa e ngāue fakafaifekaú. Naʻe toe ngāue foki ʻa e Siasí ke lava ʻo feau e ngaahi fiemaʻu kehekehe mo fakamāmani lahí. Naʻe ohi mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he 1850 tupú ha founga ngāue naʻe fakangatangata ai e Kāingalotu ʻUliʻuli ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei hono fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e konga lahi ʻo e moihū ʻi he temipalé. Naʻe fiefia e Kāingalotú ʻi he 1978 ʻi hono
Langa ʻi ha Tukufakaholo ʻo e Tuí
ʻI he kamataʻanga ʻo e senituli 21, naʻe lava ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fokotuʻu ha tui fakalotu fakamāmani lahi. Hili e 1997, ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotú naʻa nau nofo ʻi tuʻa ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he 2004, naʻe hoko ai ʻa Mekisikou ko e fonua fika ua ia mo ha Kāingalotu ʻe toko taha miliona. ʻI he 2007, naʻe hoko ʻa Palāsila ko e fika tolú. Naʻe fakalahi ʻe he tupulaki vave ʻa e Siasí ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú mo e ngaahi puleʻanga ʻAfilika kehé, ko e ʻOtu Filipainí, mo ʻAositelēliá ʻo ope atu ʻi he ngaahi feituʻu naʻe fakatefito ai he kamataʻangá ʻi he Ongo ʻAmeliká mo e Pasifikí. Naʻe ʻomi ʻe he tupulakí ha ngaahi fua fakalaumālie. ʻI he tokoni ʻa e ngāue fakafaifekaú, fehikitakí, mo e mītiá ke fakafehokotaki e Kāingalotú, naʻa nau tupulaki ʻi he ʻofa mo e tui. Naʻa nau toe lelei ange ʻi heʻenau femātaaki moʻoni ko e fānau ʻa e ʻOtuá.
Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku nau nofo ai, ʻoku ngāue ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke hoko ko ha kakai lelei ʻi honau tukui koló. ʻOku nau moʻui angatonu mo tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOku hoko hono fakaʻaongaʻi homau hisitōliá ke tokoniʻi e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau feau e ngaahi palopalema faingataʻá. ʻI heʻemau fakakaukau ki heʻemau hikifonongá, ʻoku mau ngāue ke
ʻOku siviʻi ʻe he taimí ʻa e tui fakalotu kotoa pē. Neongo ko e senituli pē ʻeni ʻe ua talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí pea ko ha konga nounou pē ia e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ka kuo mohu feliliuʻaki ia. ʻI he fakaʻau ko ʻeni ke aʻu e Siasí ki hono senituli fika tolú, ʻoku mau tokanga ki he ngaahi faingataʻá ʻi ha māmani ʻoku fefaʻuhi ai ha tokolahi ke vakai ki he ivi tākiekina ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū ʻi he Fuakava Foʻoú, “Ka ʻi he haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá, te ne ʻilo ʻa e tuí ʻi he fonuá?” (