Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Fononga ki he Vao ʻAkau Tapú
Joseph Smith kneeling in the sacred grove when God the Father and His son Jesus Christ appeared to Him.

Talateu

ʻI ha maile ʻe 300 ki he fakatokelau-hihifo ʻo Niu ʻIoke Sití ko ha faama ʻeka ʻe 100 ʻoku ʻaʻahi ki ai ha kakai ʻe toko 100,000 tupu he taʻu kotoa pē.

Ko e hā ʻoku nau fili ai ke omi ki hení?

Ke manatua ha lotu naʻe fakahoko ʻi he taʻu ʻe 200 kuo hilí. Ko ha lotu naʻá ne liliu ʻenau moʻuí. ʻOku laumiliona ha kakai ʻoku nau muimuiʻi e tupuʻanga ʻo ʻenau tuí ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he faama ko ʻení, ki he ngaahi fehuʻi ne ʻeke ʻe ha talavou ko Siosefa Sāmita pea mo e ngaahi tali ne folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá.

Ko e Fononga ki Palemailá

Mape ʻo e halanga ʻoku fakafuofua naʻe fononga ai ʻa e Fāmili Sāmitá mei Veamoni ki honau ʻapi foʻou ʻi Palemaila, Niu ʻIoké.
Naʻe kamata e fononga ʻa Siosefa Sāmita ki he Vao ʻAkau Tapú ʻi he 1816 ʻi ha taimi tōlalo faka-ʻekonōmika fakamamahi. Naʻe hanga ʻe he momoko ʻi he māhina kotoa pē ʻo e taʻú mo e ngaahi matangi sinou ʻi Suné ʻo tāmateʻi e ngoue kotoa ʻi Veamoní, ʻo tupu ai ha māʻolunga e totongi ʻo e meʻakaí pea mo e mavahe ʻa ha kau faama masivesiva mo faingataʻaʻia ʻe lauiafe—kau ai e fāmili Sāmitá—mei he siteití.

ʻI he 1818, hili ia ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ʻikai ola lelei ʻenau ngoué, naʻe hiki leva ʻa e fāmili Sāmitá mei Veamoni ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻo fekumi ki ha ola lelei ange ʻi he ngoué. Naʻe ngāue ʻa e fāmilí ʻi honau ʻuluaki taʻú ʻi he feituʻú ke tānaki ha paʻanga ke fakatau ʻaki ha kelekele vaotā ʻeka ʻe teau ʻi Manisesitā, Niu ʻIoke, ʻi he fakatonga pē ʻo e kolo ko Palemailá. ʻI he ngāue ʻa e fāmili Sāmitá ke fakaʻataʻatā honau kelekelé, naʻa nau nofo ʻi ha kiʻi fale ʻakau siʻisiʻi.
Palemaila, Niu ʻIoke, fakafuofua ki he 1825

“He ʻikai lava ke hoko e ʻOtuá ko ha tupuʻanga ʻo ha moveuveu lahi”

Maka fakatātā ʻo ha fakataha ʻapitanga fakalotu fakafuofua ki he 1829.
Naʻe fakatou maʻu ʻe Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmita ha tui faka-Kalisitiane mālohi. Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa ko e Lahí naʻe fakatupu puputuʻu mo matamatakovi ʻa e fakakikihi naʻá ne mamata ai ʻi he ngaahi tui fakalotu kehekehe kotoa pē. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Siosefa ko e Lahí ki ha faʻahinga siasi ka naʻá ne tataki hono fāmilí ʻi helotu mo e ako maʻu pē ʻoe Tohi Tapú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻalu ʻa Lusi ki ha ngaahi fakataha fakalotu ʻi Palemaila, ʻo ne faʻa ʻave ʻene fānaú mo ia, pea faifai ʻo nau kau fakataha mo ha haʻofanga lotu Pelesipiteliane. Naʻe tupu hake ʻa Siosefa ko e Siʻí ʻo mamata ki he kehekehe ʻa e tui fakalotu ʻo ʻene ongomātuʻá, pea pehē ki he fekeʻikeʻi fakalotu naʻá ne ʻākilotoa iá, peá ne fie ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní.

Naʻe fakamatala kimui ʻe Siosefa ko e Siʻí, “Mei hoku taʻu hongofulu mā uá ki he hongofulu mā nimá, naʻá ku fakalaulauloto ki ha ngaahi meʻa lahi ʻi hoku lotó ʻo kau ki he ngaahi tūkunga ʻo e māmaní. Naʻe fakatou hohaʻa ʻa Siosefa ki hono maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá pea mo e tuʻunga ʻo e māmaní ʻo “fekauʻaki mo e kaveinga ʻo e tui fakalotú.” Naʻe fakamatala ʻe Siosefa kimui ange, hili e “vakai ki he ngaahi founga kehekehe ne akoʻi ki he fānau ʻa e tangatá, naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ko hai naʻe moʻoní pe halá.”1 ʻI he fakapapauʻi ʻe Siosefa ke maʻu ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí, naʻá ne fekumi ki ha potu lilo ʻi he kiʻi feituʻu siʻisiʻi naʻe toki fakaʻataʻataaʻi ʻi he faama hono fāmilí, ʻa ia naʻe lava ke ne fuofua lotu leʻolahi ai ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe hā mai ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa ke tali ʻene ngaahi fehuʻí ʻi he “vao ʻakau lōngonoa” ko iá.

Lolotonga e fakakaukauloto ʻa Siosefa ki heʻene ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e siasi ʻe kau ki aí, mo e founga ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá, naʻá ne fanongo ki ha malanga naʻe lau ai ʻe he tokotaha malangá ʻa e Sēmisi 1:5. Naʻe ongo kiate ia ʻa e talaʻofa: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate iá.”2 Naʻe ueʻi lahi ʻe he vēsí ʻa Siosefa pea ʻi heʻene foki ki ʻapí, naʻá ne fakaava hake ʻa e tohi tapu fakafāmilí pea hoko atu ʻene lau mo fakalaulauloto ki he vēsí. Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa ʻo hangē naʻe fakapatonu mai pē ʻa e pōpoakí ki hono lotó, pea naʻá ne ʻiloʻi, kapau ʻokú ne fiemaʻu ha tali, kuo pau ke ne lotu ʻo kole tokoni ki he ʻOtuá.3

“Ne u ʻalu ki he vao ʻakau lōngonoá ʻi ha taumuʻa pau…”

Ko ha pepa hifi [linocut] lanu ʻuliʻuli mo e hinehina, ʻoku ʻasi ai ʻa Siosefa ʻoku tūʻulutui ʻi he vao ʻakaú.
Meʻaʻofa ʻo Warren F. Luch
Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakapapauʻi ʻe Siosefa te ne lotu ki he ʻOtuá ke maʻu ha fakahinohino, naʻe ʻalu leva ʻa Siosefa ki ha kiʻi vao ʻakau naʻá ne fakaʻataʻatā ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻá, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻikai toe hohaʻasi ia ai. Naʻá ne tūʻulutui ai, ʻo fakapapauʻi te ne maʻu ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí ʻaki ʻene fuofua lotu leʻolahi ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe kamata ke lotu ʻa Siosefa, fekumi ki he moʻoní, mo kole ha fakahinohino. ʻI he kamata pē ʻene kolé, naʻe ʻākilotoa ia ʻe ha fakapoʻuli matolu, pea naʻá ne faingataʻaʻia ke lea. Naʻe puli atu ʻa e huelo ʻo e laʻaá, pea ʻi he hoko mai kiate ia ʻa e fakapoʻulí, mamahí mo e fakamanamana ʻo e fakaʻauhá, naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke fakahaofi ia.4
Painting of a young boy kneeling looking up at a grove of trees.   At the center of the painting is a young boy (age 14) kneeling.  His hands are resting on his thighs and he looks up at a light source above his head.  The boy wears grey trousers (with suspenders) and grey vest and an off-white shirt.  The shirt has a collar and two button placket at the front and the sleeves are rolled.  The young boy had blond hair that is slightly rumpled.  The background his a grove of trees, almost all with no leaves.  There are some low saplings immediately behind the boy.  The foreground has rocks, twings and small plants sprouting.  "Walter Rane 04"  appears in the lower right corner in red.
“Ko e Ngaahi Holi ʻa Hoku Lotó,” tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane, vali lolo ʻi he laʻi lā, 2019.
ʻI he kamata pē ke ongoʻi ʻe Siosefa kuo mole kotoa e ʻamanakí, naʻe maliu hifo kiate ia ha pou maama, ʻo fakamaama ʻa e vaotaá mo toʻo atu ʻa e fakapoʻulí. Naʻe fakafonu ʻaki ʻa Siosefa ha nonga ʻi he nofoʻia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá hono ʻatamaí mo toʻo atu ʻa e mamahí mo e moveuveú. ʻI he vakai hake ʻa Siosefa ki he māmá, naʻá ne mamata ki ha toko ua ʻoku ʻalu hifo, ko e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakahā ange ʻe he Fakamoʻuí kia Siosefa kuo fakamolemoleʻi kotoa ʻene ngaahi angahalá pea ʻoku ʻikai totonu ke ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi fakalotofonuá. Naʻá ne fakatokanga kia Siosefa naʻe akoʻi ʻe he ngaahi siasí ʻa e tokāteline “ko e ngaahi fekau ʻa e tangatá”(Siosefa Sāmita-Hisitōliá 1:19). Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha vahaʻataimi, ʻe fakahā kia Siosefa ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí. Naʻe takatakaiʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofolá, pea naʻe hokohoko atu ʻa e ulo ngingila mo ngingila ange ʻa e pou māmá. Naʻe hokohoko atu hono vahevahe ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi moʻoni lahi ange kia Siosefa kae ʻoua kuó ne fakahā, “Vakai, pea ʻiloange, ʻoku ou haʻu vave…kofu ʻaki ʻa e nāunau ʻo ʻeku Tamaí.”5

Ko e Kamataʻanga ʻo ha Ngāue Maʻongoʻonga

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, tā ʻe Walter Rane, 2018
Hili e mavahe ʻa Kalaisi mo e Tamaí, ne mahuʻi atu ʻa e māmá, pea kuo tokoto ʻa Siosefa ʻi he kelekele ʻo e vaotaá. Neongo naʻe mavahe ʻa e maama mo e ʻao ʻo e ʻOtuá, ka naʻe kei fonu pē ʻa Siosefa ʻi he melino mo e ʻofa fakalangi.

Naʻe faifai pea foki ʻa Siosefa ki ʻapi pea hokohoko atu ʻene fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne aʻusiá. Ne ʻikai toe ʻi māmani ʻa e siasi ne fekumi ki ai ʻa Siosefá—ka ʻe vavé ni ha hokosia mai ʻa e taimi ke fakafoki mai ai iá, ʻa e taimi ʻe kamata ke fakahoko ai e ngaahi kikite mo e ngaahi fuakava motuʻá. Naʻe kamata ʻe he “ʻuluaki mata-meʻa-hā-mai” ko ʻení ha ngaahi aʻusia ʻi he maʻu fakahā ʻo iku ai ki hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hono fokotuʻu Hono siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe vahevahe ʻe Siosefa Sāmita ʻa e aʻusia ko ʻení mo ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi taimi lahi pea ʻi ha ngaahi tūkunga lahi, ʻo toutou vahevahe ʻene fakamoʻoni ʻoku fakahā ʻe he ʻOtuá Ia ki Heʻene fānaú.