Ko e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ko e Folofola Ia ʻa e ʻOtuá
ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá mo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Folofola Ia ʻa e ʻOtuá
Naʻe akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he Fuakava Foʻoú, “ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1 ). ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Tohi Tapú ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni ko iá pea mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti ia ne ueʻi fakalangi ʻo fakatahatahaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, hangē ko e Tohi Tapú. ʻOku lekooti ai e folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānau ʻi he ongo ʻAmeliká. Te ke lava ʻo maʻu ha ueʻi fakalaumālie mahino, ngaahi fakakaukau, mo ha fakahinohino ʻi hoʻo lau fakataha e ongo tohi folofolá.
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti ia ne ueʻi fakalangi ʻo fakatahatahaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, hangē ko e Tohi Tapú. ʻOku lekooti ai e folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānau ʻi he ongo ʻAmeliká. Te ke lava ʻo maʻu ha ueʻi fakalaumālie mahino, ngaahi fakakaukau, mo ha fakahinohino ʻi hoʻo lau fakataha e ongo tohi folofolá.
Naʻe ʻi he Ongo ʻAmeliká ʻa e Siasi ʻo Kalaisí
ʻOku kamata eKo e tumutumu ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e ʻaʻahi ʻa Sīsū ki Hono kau muimui ʻi he ongo ʻAmeliká hili ʻEne pekiá mo e Toetuʻú. Naʻe fakahoko ʻe he ʻaʻahi ko ʻení ʻEne akonaki ʻi Selusalemá:
ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení: te u ʻomi ʻa kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó.
Hili hono akoʻi ʻe Sīsū ʻEne tokāteliné mo fokotuʻu Hono Siasí ʻi he ongo ʻAmeliká, naʻe nofo ʻa e kakai aí ʻi he melino mo e māʻoniʻoni ʻo laui toʻu tangata.
Ne faifai pea tō e kakaí ki he taú mo e faiangahalá pea naʻe fakaʻauha ʻa e kau Nīfaí. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Molomona ko e taha ʻo e kau Nīfai ne kei moʻuí, ʻa ʻenau ngaahi lekōtí ki he meʻa ʻe ʻiloa ʻi he kuonga ʻi onopōní ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí.
Ne faifai pea tō e kakaí ki he taú mo e faiangahalá pea naʻe fakaʻauha ʻa e kau Nīfaí. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Molomona ko e taha ʻo e kau Nīfai ne kei moʻuí, ʻa ʻenau ngaahi lekōtí ki he meʻa ʻe ʻiloa ʻi he kuonga ʻi onopōní ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí.
Ko ha Lekooti mei he Kuonga Muʻá naʻe Liliu ʻi Hotau Kuongá
Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ke fakafoki mai Hono Siasí ʻi hotau kuongá mo teuteuʻi ʻa e founga ke maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lekooti fakakuongamuʻa naʻe fakatahatahaʻi ʻe Molomoná pea liliu ia ʻo fakafou ʻi he fakahā fakalangí. Talu mei ai, kuo tākiekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha kakai ʻe lauimiliona ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau liliu ʻo lelei ange pea hoko ko ha kau muimui mateaki ange ʻo Sīsū Kalaisi. Te ne lava foki ʻo tākiekina koe.Ko e Tohi Tapú ko e Folofola Ia ʻa e ʻOtuá
Ko e Tohi Tapú ko ha tohi folofola toputapu ia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu—ko ʻEne fānaú—ke ʻaonga kiate kitautolu. ʻE lava ke ʻoatu ʻe hono ngaahi akonakí ha maʻuʻanga ivi, ueʻi fakalaumālie, mo ha fakahinohino.
ʻI he Fuakava Motuʻá, te ke lava ʻo:
ʻI he Fuakava Motuʻá, te ke lava ʻo:
- Ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e taumuʻa ʻo e moʻuí ʻaki haʻo lau fekauʻaki mo e Fakatupu ʻo e māmaní pea mo e hāʻele mai ʻo ha Fakamoʻui naʻe fakahā ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá hangē ko ʻĪsaiá.
- Maʻu ha ngaahi sīpinga maʻongoʻonga ʻo e tuí, hangē ko Kuini ʻĒsetá.
- Maʻu ha fakafiemālie mei he maau fakaʻofoʻofa ʻo e Sāmé mo e Lea Fakatātaá.
- Ako lahi ange fekauʻaki mo ho Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo ʻEne ngāue ʻi he matelié. Te ke lau fekauʻaki mo ʻEne moʻuí, ngaahi maná, mo e sīpinga haohaoá.
- Kumi ʻa e halá, ʻo fakafou ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú, ke maʻu ha moʻui ʻuhingamālie mo nonga ange pea ki he fakamoʻui taʻengatá.
- Ko e mahuʻinga tahá, ke ako fekauʻaki mo e feilaulau ʻa Sīsū maʻaú mo ʻEne Toetuʻú. Koeʻuhí ko Ia, te ke lava ‘o tupulaki ke aʻusia hoʻo ivi malava fakalangi ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea teuteu ke nofo mo e ʻOtuá mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí ʻo taʻengata.
ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú kia Kalaisi
ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú kia Sīsū Kalaisi mo akoʻi mai e palani ʻa e ʻOtuá ki heʻetau fiefiá. ʻOku ʻikai ke na fetongi ha taha, ka ʻoku fepoupouʻaki ʻena ngaahi akonakí, ʻo tatau pē mo e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sioné ha ngaahi fakakaukau kehekehe ke maʻu ai ha fakatātā kakato ange ʻo e tokāteline pe talanoa tatau.
ʻI hono ako fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, te ke lava ʻo maʻu ha mahino lahi ange ki he ʻOtuá pea mo ho vā fetuʻutaki mo Iá. Ke kamatá, te ke lava ʻo sio ki he lau ʻa e ongo tohí fakatouʻosi fekauʻaki mo e ongo kaveingá ni:
ʻI hono ako fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, te ke lava ʻo maʻu ha mahino lahi ange ki he ʻOtuá pea mo ho vā fetuʻutaki mo Iá. Ke kamatá, te ke lava ʻo sio ki he lau ʻa e ongo tohí fakatouʻosi fekauʻaki mo e ongo kaveingá ni:
Sīsū Kalaisi
Sīsū Kalaisi
“ʻOku fehiʻanekina ia pea liʻaki ʻe he kakaí; ko e tangata ia ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni mo e loto-mamahí; pea naʻa tau fufū ʻa hotau fofongá meiate ia; naʻe manukiʻi ia, pea naʻe ʻikai te tau mahuʻingaʻia ʻiate ia.
“Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí: ka naʻa tau mahalo kuo tautea mo taaʻi ia mei he ʻOtuá, pea mamahiʻia.
“Ka naʻe kafo ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi maumau-fonó, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá; naʻe hanga ʻe he tautea naʻá ne fuesiá ʻo toe ʻomi ʻa e melinó kiate kitautolu; pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi kafó kuo tau moʻui ai” (ʻĪsaia 53:3–5 [Tohi Tapú]).
“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.
“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11–12 [Tohi ʻa Molomoná]).
“Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí: ka naʻa tau mahalo kuo tautea mo taaʻi ia mei he ʻOtuá, pea mamahiʻia.
“Ka naʻe kafo ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi maumau-fonó, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá; naʻe hanga ʻe he tautea naʻá ne fuesiá ʻo toe ʻomi ʻa e melinó kiate kitautolu; pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi kafó kuo tau moʻui ai” (
“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.
“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (
Ko e Taumuʻa ʻo e Moʻuí
Ko e Taumuʻa ʻo e Moʻuí
“Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33 [Tohi Tapú]).
“He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtua; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.
“… Ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou toloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá ʻo aʻu ki he ngataʻangá; he ka hili ange ʻa e ʻaho ʻo e moʻuí ni, ʻa ia kuo tuku mai kiate kitautolu ke teuteu ki he taʻengatá; vakai, kapau ʻoku ʻikai te tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi ʻaho ʻi he moʻui ní, ʻe toki hoko mai ʻa e pō ʻo e fakapoʻuli, ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fai ai ha ngāue” (ʻAlamā 34:32–33 [Tohi ʻa Molomoná]).
“He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtua; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.
“… Ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou toloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá ʻo aʻu ki he ngataʻangá; he ka hili ange ʻa e ʻaho ʻo e moʻuí ni, ʻa ia kuo tuku mai kiate kitautolu ke teuteu ki he taʻengatá; vakai, kapau ʻoku ʻikai te tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi ʻaho ʻi he moʻui ní, ʻe toki hoko mai ʻa e pō ʻo e fakapoʻuli, ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fai ai ha ngāue” (
Moʻui hili ʻa e Maté
Moʻui hili ʻa e Maté
“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia:
“‘Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia” (Sione 11:25–26 [Tohi Tapú]).
“Pea ʻe toki hoko ʻo pehē, ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi.
“ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau angatotonu mo haohaoá.
“Pea ʻe toki ulo atu ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 40:12, 23, 25 [Tohi ʻa Molomoná]).
“‘Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia” (
“Pea ʻe toki hoko ʻo pehē, ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi.
“ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau angatotonu mo haohaoá.
“Pea ʻe toki ulo atu ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (
ʻOfá
ʻOfá
“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate au” (Mātiu 25:40 [Tohi Tapú]).
“Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17 [Tohi ʻa Molomoná]).
“Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (