Ko Sīsū Kalaisi Hoʻo Fakamoʻuí

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá—ko hoʻo Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, naʻe fekauʻi mai ke fakahaofi kotoa kitautolu. Koeʻuhí ko Ia, te ke lava ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ʻiloʻi te ke lava ʻo nofo mo e ʻOtuá mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí ʻo taʻengata.

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsuú

ʻI hono ʻomi kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he māmaní ke ako mo tupulakí, naʻá Ne ʻafioʻi te tau fai ha ngaahi fehalaaki. Ko ia naʻá Ne fekauʻi mai ai ha Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisi, ke ʻomi ha founga ke tau fakatomala ai pea fakahaofi mei he mate fakatuʻasinó.
He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.
ʻOku mau tui ki he faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtuá mo ha mēmipa makehe ʻo e Toluʻi ʻOtuá fakataha mo e ʻOtua ko e Tamaí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ki he māmaní ke aʻusia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ha moʻui fakamatelie, akoʻi mo fakamoʻoni ki he ʻOtuá, fakahoko ha ngaahi mana lalahi, mo fakakakato ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻa ia ʻe fakaʻatā ai ke fakamaʻa kitautolu mei he angahalá pea toetuʻu.

Naʻá Ne fakahoko kotoa ʻeni maʻatautolu—maʻau.

Naʻe ʻOmi ʻe Heʻene Ngāué ʻa e Sīpinga Haohaoá Kiate Kitautolu

An elderly man sitting down by the pool of Bethesda while Christ stretches out His hand to heal him.
Ko e sīpinga ʻa Sīsuú ko e ʻofa haohaoa. Naʻá Ne fakahaaʻi mai e founga ke tau ʻofa ai ki he ʻOtuá ʻaki e feinga ke fai Hono finangaló ʻo mahulu hake ʻi ha toe meʻa. Naʻá Ne fakamoʻui ʻi he manavaʻofa ʻa e mahakí mo e faingataʻaʻia fakaesinó, fafanga ʻa e fiekaiá, fokotuʻu ʻa e maté, tokangaʻi ʻa e masivá, talitali lelei ʻa e liʻekiná, mo tokoni kiate kinautolu kotoa pē naʻe fekumi faivelenga kiate Iá.

Te ke lava ʻo maʻu ʻa e tui ʻoku fakahoko atu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa tatau kiate koe.

ʻI heʻetau hoko ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau feinga ke hangē ko Sīsuú pea ke fakahaaʻi ʻEne ʻofá.

ʻOku Fakahaaʻi Mai ʻe Heʻene Ngaahi Akonakí ʻa e Hala ki he Fakamoʻuí

Portrays Jesus in the Kitchen of Mary and Martha. Mary is sitting, listening to the Savior, who is seen in profile. Martha is to the left rear, working at a table, pouring water. The scene is lit by the flame of a single lamp. The painting is signed "Walter Rane" on the lower right.
Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha faiako tuʻukimuʻa. ʻI hono taʻu 12, naʻá Ne tangutu mo ha kau faiako fakalotu ne fakaʻapaʻapaʻi ʻi he temipale ʻi Selusalemá, pea “ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo kiate iá, naʻa nau ofo ʻi heʻene potó mo ʻene tali ʻa e fehuʻí” (Luke 2:47).

Naʻe fakatahataha mai ha kakai ʻe lauafe kimui ange ke fanongo ki Heʻene ngaahi malangá—ʻa e ngaahi malanga ʻokú ne kei ueʻi ʻa e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ke lelei ange ʻenau moʻuí he ʻahó ni. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú naʻe tuku foki ʻe Sīsū ha taimi ke folofola fakafoʻituitui ai ki he kakaí ʻaki e ngaahi lēsoni naʻa nau fiemaʻu fakataautaha ke fanongo ki aí. ʻOku tānaki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki heʻetau ʻilo ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí.

Te ke lava ʻo maʻu ha nonga mo ha fiefia lahi ange ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Ko ha feituʻu lelei homou haʻofanga lotu fakalotofonua ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ako lahi ange ai ki Heʻene ngaahi akonakí mo e founga ʻoku ʻaonga ai kiate koé.

ʻOku ʻUhinga ʻEne Feilaulaú Te Ke Lava ʻo Nofo mo e ʻOtuá

Neongo naʻe moʻui haohaoa ʻa Sīsū, ka naʻe ongoʻi tailiili e tokolahi ʻi Hono ivi tākiekiná pe naʻa nau ʻita ʻi Heʻene tala ʻenau mālualoí. Naʻa nau alealea ke fakapoongi ʻa Sīsū.

ʻI he pō kimuʻa pea tutuki ʻa Iá, naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki he Ngoue ko Ketisemaní ke lotu. Naʻá Ne fuesia ai ʻa e mamahi ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, kau ai hoʻo mamahí. Naʻe lavakiʻi leva Ia, puke pōpula, taaʻi, manukiʻi, pea tautau ʻi he kolosí ke mate. Ko e meʻa kotoa pē naʻe aʻusia ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo ʻEne moʻuí mo e feilaulau fakaleleí naʻe malava ai ke Ne maʻu ha mahino haohaoa kiate kitautolu takitaha ʻi he tūkunga kotoa pē.

Christ stands in a field and watches over the sheep.

Naʻe ʻAi ʻe Sīsū ke Malava ʻa e Fakamolemolé

Koeʻuhí ko e feilaulau ʻa Sīsū maʻaú, te ke lava ʻo fakatomala pea fakamolemoleʻi kakato koe. ʻIkai ngata aí, ko e kihiʻi taʻetotonu kotoa pē kuó ke kātekiná, ʻe fakatonutonu ia ʻi ha ʻaho ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.

Koeʻuhí ko Sīsū Te Tau Toe Moʻui ʻi ha ʻAho

Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he mate fakalaumālie ʻo e angahalá ka ko e mate fakatuʻasinó foki ʻo fakafou ʻia Sīsū. Koeʻuhí naʻá Ne toe tuʻu mei he maté ʻi he ʻaho hono tolu hili Hono Tutukí, te ke lava foki mo koe ʻo toetuʻu ʻi ha ʻaho pea nofo mo e ʻOtuá mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ʻi ha sino haohaoa, kuo hao mei he puké mo e mamahí.

Te Ke Lava ʻo Muimui kia Sīsū

ʻOku ʻafioʻi koe ʻe Sīsū. Kuó Ne ongoʻi ʻa e mafatukituki ho ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá pea kuó Ne fuesia hoʻo ngaahi angahalá. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe ke ke muimui ʻiate Ia pea maʻu ʻa e melinó.
“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.”

Feinga ke ʻIloʻi ʻa Sīsū Kalaisi

Te ke lava ʻo maʻu ha vā fetuʻutaki fakataautaha mo ho Fakamoʻuí. Kamata ʻaki haʻo talanoa mo e kau faifekaú ʻi he ʻinitanetí pe talanoa tonu fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo muimui ʻia Sīsū Kalaisí.