Kuo Fakafoki Mai ‘a e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻE lava ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní he ʻahó ni.

Ko e Siasi ʻi he Kuonga Muʻá

One oil painting on wooden panel.  Depicts Jesus instructing the Twelve in a rocky landscape beneath a tree.  The light suggests early evening.  Rmenamts of a small campfire are evident.  Jesus extends his right arm while the standing and sitting apostles look at him with a variety of expressions and assumed poses.  The subject and title are taken form Matthew Chapter 10.
ʻOku Fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí
  • Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní ko hono fokotuʻu Hono Siasí.
  • Naʻá Ne ui ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke akoʻi mo fakamafola ʻa e ongoongoleleí.
  • Naʻá Ne foaki ki he kau ʻAposetoló ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mātiu 10:1–10).
ʻOku Mole ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí
  • Hili hono tutuki ʻo Sīsuú, naʻe fehangahangai ʻEne kau ʻAposetoló mo e angatuʻú mo e fakatangá, ʻo iku ai ki heʻenau mate ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi.
  • Naʻe fakaʻaongaʻi hala ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e tui fakalotú ke feinga ke fakatupulaki honau mālohí pe fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha ngaahi siasi foʻou ʻoku nau fakaʻuhingaʻi hala e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.
  • ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe ʻave ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mei māmani pea mole mo ha ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi.
Ngaahi Fokotuʻu Lotú
  • ʻI he 1500 tupú, naʻe fakatokangaʻi ʻe he kakai hangē ko Māteni Luta mo Sione Kalaviní ʻa e tuʻunga taʻekakato ʻo e tui faka-Kalisitiané, peá na feinga ke fakaleleiʻi e ngaahi siasi ko ʻení.
  • Naʻe fokotuʻu ha ngaahi tui fakalotu foʻou lahi ke muimui fakamātoato kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi fuofua akonakí.
  • Meʻapangó, he naʻe ʻikai pē ke maʻu ʻe he ngaahi tui fakalotu ko ʻení ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mei he ʻOtuá ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouau hangē ko e papitaisó pe ko e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí.

Naʻe Uiuiʻi ʻa Siosefa Sāmita ko ha Palōfita

Neongo e ngaahi ngāue naʻe fai lolotonga e Fokotuʻu Lotu Faka-Palotisaní, ka naʻe fiemaʻu ke fakafoki kakato mai e ongoongoleleí, ʻa ia naʻe tataki ʻe ha palōfita ne fili ʻe he ʻOtuá.

Naʻe hoko mai ʻa e taimi ki he fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko iá ʻi he 1820 ʻi he kamata ke ongoʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 ko Siosefa Sāmita, ʻi heʻene fakamatalá, ha “hohaʻa lahi” kau ki he tuʻunga lelei ʻo hono laumālié mo e siasi fē ʻoku totonu ke ne kau ki aí (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8).

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻene ako e Tohi Tapú, naʻe lau ai ʻe Siosefa: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmisi 1:5).

Naʻe ongo mālohi ʻa e folofolá ni kia Siosefa, ʻo ueʻi ia ke ne kumi ha vaoʻakau lōngonoa ʻa ia naʻá ne lotu ai ʻaki hono lotó kotoa ke maʻu e fakahinohino ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne hiki ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e meʻa naʻe hokó:
Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au. … ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia! (Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:16–17).
Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita, ʻo fakahā kiate ia kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea ʻoku ʻikai totonu ke ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí. Ka, naʻe fili ʻa Siosefa ke hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá te ne fakafoki mai ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Ko e Siasi kuo Fakafoki Maí

Naʻe fakafou ʻia Siosefa Sāmita ʻa hono fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Siasi tatau kuó Ne fokotuʻu ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ne ʻuhinga ia:

Kuo toe fokotuʻu ʻa e Siasí mo ha palōfita mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua.
  • ʻE lava ke papitaiso ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ki Hono Siasí ʻaki ʻa e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻOtuá mo foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
  • Naʻe fakafoki mai ki he māmaní ha ngaahi ouau fakalotu mahuʻinga ʻoku ʻiloa ko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo kau ai ʻa e mālohi ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki taimi mo ʻitāniti kotoa.
Mahalo ko e mahuʻinga tahá, ko e fakahā ʻe ha talafekau mei he langí kia Siosefa ʻoku ʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomona, ʻa ia ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū Kalaisi. Naʻe hiki ʻa e tohi folofola ko ʻení ʻe ha kau palōfita ʻi he ongo ʻAmeliká he kuonga muʻá, pea naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e tohí ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalangí.

Naʻe ʻomi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e fakahā he kuongá ni mei he ʻOtuá, ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú pea naʻe fakahā mai mo ʻetau taumuʻa ʻi he māmaní. Naʻe kau ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení:
  • Ha mahino loloto ange ki he fatongia ʻo Sīsū Kalaisí.
  • ʻA e ʻilo naʻa tau nofo mo e ʻOtuá kimuʻa pea tau toki omi ki māmaní.
  • ʻA e ʻilo ʻoku tau ʻi hení ke hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai Hēvaní pea toe foki ʻo nofo fakataha mo Ia.
  • Ko e fakapapau ko ia te tau lava ʻo nofo fakataha ko ha ngaahi fāmili ʻo taʻengata.
A church congregation singing hymns
ʻI he ʻaho ní, ʻoku hokohoko atu hono tataki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe ha palōfita moʻui mo e Kau ʻAposetolo. ʻOku kau ʻi heʻenau ngaahi akonaki ki he “ngaahi ʻaho kimui ní” ʻa hono fakatupulaki ʻetau tokanga taha ki he Fakamoʻuí, tokangaʻi ʻo e masivá, fakangata e fekeʻikeʻi fakataautaha ʻi heʻetau moʻuí, mo hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí. Koeʻuhí ko ʻenau tataki mo e poto fakaepalōfitá, ʻoku lava ai e laui miliona ʻo e kakai ʻi he māmaní ʻo aʻusia e ngaahi tāpuaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ako Lahi Ange fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

Hangē ko Siosefa Sāmitá, ʻe lava ʻe kitautolu takitaha ʻo maʻu ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi lotú. Talanoa ki he kau faifekaú ke ako fekauʻaki mo ha ʻOtua ʻoku ʻofa ʻiate koe mo finangalo ke tokoniʻi koe ke ke ʻilo e moʻoní.