ʻOku Folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Fānaú ʻo fakafou he Kau Palōfitá

ʻI he kuonga ʻo e tohi tapú, naʻe fili ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita ke tataki Hono kakaí. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻetau maʻu e fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha palōfita moʻui ʻi he ʻahó ni.

Ko e Kau Palōfitá ko e Kau Talafekau Kinautolu ʻa e ʻOtuá

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu takitaha pea ʻokú Ne finangalo ke tau ongoʻi ʻa e ʻofa ko iá kae lava ke tau fakalakalaka mo tupulaki. ʻOkú Ne ʻomi ha ngaahi founga ke ʻuhingamālie ai ʻetau moʻuí mo ongoʻi ha nonga mo ha mahino ʻi he lotolotonga ʻo e puputuʻu ʻo e māmaní. ʻOku kau ʻi he tokoni kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

ʻI hoʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú, te ke lava ʻo maʻu ha fakahinohino ki hoʻo moʻuí. Ka ʻoku toe folofola foki ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú fakalūkufua ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá. ʻOku fekauʻi mai ʻa e kau palōfita ko ʻení ke akoʻi kiate kitautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo vahevahe ʻa e fakahinohino mei he ʻOtuá ʻoku fakapatonu mai ki hotau kuongá.

Kuo Fakaʻaongaʻi Maʻu Pē ʻe he ʻOtuá ʻa e Kau Palōfitá ke Fai ʻEne Ngāué

The Old Testament prophet Noah and his family aboard the ark. Noah is watching the animals board the ark. Storm clouds and lightning are depicted in the sky.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi hisitōlia fakakuongamuʻa mo e ngaahi akonaki toputapu ʻoku lekooti ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, kuo fili ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ke ngāue ʻi Hono huafá ki hono fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe tui ʻa e kakaí ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá pea nau moʻui māʻoniʻoni. ʻI he ngaahi taimi kehe, naʻa nau fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá naʻe fai ʻe he kau palōfitá pea nau tafoki mei he ʻOtuá—ko ha tuʻunga naʻe ʻiloa ko e “hē mei he moʻoní.” Naʻe faifai ʻo hoko e ngaahi taimi ko ia ʻo e hē mei he moʻoní ko ha founga ke fakafoʻou ai ʻenau angamāʻoniʻoní ʻi he fakatomala ʻa e kakaí pea nau toe fanongo ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá kuo filí.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú, ʻi he ʻĀmosi 3:7 he ʻikai fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa kae ʻoua kuó Ne fakahā ia ki “heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá.” Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha kau palōfita ʻi he kotoa ʻo e Fuakava Motuʻá ke fakatokanga ki he kakaí ke nau teuteu ki he hongé, taú, pe ngaahi fakatamaki kehé. Naʻa nau vahevahe ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo e kakaí mo fakamoʻoni ki he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. Kae mahuʻinga tahá, naʻe ʻomi ʻe he kau palōfitá ha ʻamanaki lelei ʻi heʻenau kikite kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei liliu moʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe he kau palōfita ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi lēsoni mo ha ngaahi moʻoni ʻoku kei ongo ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo hono langaki e tui kia Sīsū Kalaisí pea hoko ʻo hangē ange ko Iá. Te ke lava ʻo maʻu ha mālohi, ʻamanaki lelei, mo ha ueʻi fakalaumālie ʻi hono lau ʻenau ngaahi leá.

ʻOku Tataki ʻe ha Palōfita ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo Fakafoki Maí he ʻAhó ni

ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá Ne ui ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ke tokoni ki hono tataki Hono Siasí. Hili e pekia ʻa Sīsuú, naʻe fehangahangai e kau ʻAposetoló mo e fakafepakí pea aʻu ʻo tāmateʻi honau niʻihi. ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe mole e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mei he ʻOtuá ʻi he hē ʻa e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní mei he moʻoní.

ʻI he 1820, naʻe lotu fakamātoato ai ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 ko Siosefa Sāmita, ʻo fekumi ki ha fakahinohino kau ki he lelei ʻa hono laumālié pea mo ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke kau ki aí. Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa ʻo fakahā kiate ia kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea ʻoku ʻikai totonu ke ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi lolotongá. Naʻá ne hoko kimui ange ko e palōfita naʻe fili ke fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.
Joseph Smith, Jr. kneeling in the Sacred Grove during the First Vision.  There are shafts of light shining down on Joseph.
Talu mei he taimi ko iá, kuo tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe ha palōfita moʻui, poupouʻi ʻe ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua mo ha kau taki kehe ʻo fakatatau ki he Siasi ʻo Kalaisi ʻi he kuonga muʻá.

ʻOku molomolo muivaʻe ʻa e palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga ní ʻi he kau palōfitá ʻoku hā ʻi he folofolá. ʻOku nau akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá, fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, fakatokanga mai ki he fakatuʻutāmakí, ʻomi ha ngaahi ʻuhinga ke tau ʻamanaki lelei ai, mo ʻomi ha fakahinohino mei he ʻOtuá ʻoku fakapatonu mai ki hotau kuongá.
Photos taken during Elder Russell M. Nelson's trip to Southern Africa in 2011.Elder Nelson, Bishop Richard C. Edgley, First Counselor in the Presiding Bishopric, Elder Ronald A. Rasband and Elder Dale G. Renlund, shaking hands at a Priesthood Leadership Conference in Madagascar.Photographer: James (Jim) Dalrymple (Creator ID#: 706311)
ʻI hoʻo muimui ki he ngaahi lea ʻa ha palōfita moʻuí, te ne lava ʻo ʻomi koe ke ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi mo tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiefiá. ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí, ʻoku kau ʻi he niʻihi ʻo e fakahinohino kuo fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko e palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa e:

Ngaahi Fehuʻi Angamahení

ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi malanga naʻe fai ʻe he palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí ʻaki haʻo vakai ki he ʻākaivi ʻo e konifelenisi lahí ʻi heni. Te ke lava ʻo maʻu e lea fakamuimuitaha ʻa e kau taki ʻo e Siasí mavahe mei he konifelenisi lahí—hangē ko e ngaahi fakatapui ʻo e temipalé pe ngaahi konifelenisí—ʻaki haʻo ʻaʻahi ki he Church Newsroom. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fekumí ʻi he ChurchofJesusChrist.org ke vakai ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, ngaahi fakamatala ʻi he makasiní, pea mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻo fakatatau ki he tefitó.
Ko e konifelenisi lahí ko ha fakatahaʻanga fakaemāmani lahi ia ʻo e kakai tuí. ʻOku tuʻo ua he taʻu ʻemau fakaʻaongaʻi e fakaʻosinga ʻo e uiké ke fanongo ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí, kau ʻaposetolo, mo e kau taki kehe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke vahevahe e pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻa hotau kuongá. ʻOku lauiafe ha kakai ʻoku nau kau tonu ki ai ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, kae mamata ha lauimiliona mei ha feituʻu mamaʻo pe ako e ngaahi pōpoakí ʻiate kinautolu pē ʻi ha ʻaho kimui ange.
ʻI he taimi ʻoku pekia ai ʻa e palōfitá mo e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku hoko leva ʻa e ʻaposetolo fuoloa tahá (fua fatongia fuoloa tahá, kae ʻikai ko e taʻu motuʻá) ko e palōfita foʻoú. ʻI he taimi ʻoku ʻatā ai ha tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku fili ʻe he palōfitá ha tokotaha foʻou ke faifatongia, ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá.

Ko e ngaahi fatongia kehe ʻi he Siasí—ʻa e meʻa ʻoku mau ui ko e “ngaahi uiuiʻí”—ʻi ha lēvolo fakavahelahi mo fakalotofonuá, ʻoku fili foki mo ia ʻo fakafou ʻi he fekumi ki he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻe ala lotua mo ongoʻi ʻe he pīsope ʻokú ne tataki ha haʻofangá ke kole ki ha fefine pau ke ne tataki e houalotu ʻa e houʻeiki fafiné ʻoku ʻiloa ko e Fineʻofá. Te ne lotua leva ke ʻiloʻi pe ko hai ʻe kole ke tokoni kiate ia ko hono ongo tokoni, kau sekelitali, mo e kau faiako pea ʻi ha ngaahi fatongia kehe.

Ko e Ngaahi Pōpoaki ʻa e ʻOtuá Maʻatautolú

ʻE lava ke akoʻi lahi ange koe ʻe he kau faifekaú fekauʻaki mo e kau palōfitá mo tokoni ke fakafeʻiloaki koe ki he ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki hotau kuongá.