2025
Ne u Fakahoko ʻa e Ngāue Fakalaumālié. ʻE Hoko Mai Nai ʻAfē Hoku Ngaahi Tāpuakí?
Māʻasi 2025


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ne u Fakahoko ʻa e Ngāue Fakalaumālié. ʻE Hoko Mai Nai ʻAfē Hoku Ngaahi Tāpuakí?

ʻE lava pē ʻo faingofua ke maʻu ha fakakaukau ki ha “ngaahi tāpuaki vave” ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻetau fengāueʻaki mo e Tamai Hēvaní.

ko ha fakatātā ʻo ha taha ʻokú ne fusi ha maea ʻoku fakamaʻu ki ha fokotuʻunga tohi mo ha uasi

Naʻá ku ʻi ha tūkunga fakamamahi ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí naʻe fakaiku ʻo kehe ia mei he meʻa naʻá ku ʻamanaki ki aí. Naʻá ku loto-mamahi mo loto-taʻefiemālie koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi kuó u fakahoko totonu ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku ou pehē ko hatau tokolahi kuo ʻosi ongoʻi peheni kimuʻa. ʻOku tau tatali ʻi ha ngaahi taimi ki ha tali mei he Tamai Hēvaní, pea ʻi he taimi ʻoku tau moʻui angatonu aí, ʻe lava ʻo mātuʻaki faingofua ke tau pehē ʻe vavé ni hano maʻu ʻa e ngaahi tokoní.

Ka ko e taimi ʻoku ʻikai hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau mo ʻetau fiemaʻú pe ʻamanakí, ʻoku faingofua ke tau ongoʻi taʻe-fiemālie, loto-mamahi, pea mo fakakaukau kuo tau ngalo.

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taimi peheé, te tau lava ʻo ako ai hono ʻuhinga moʻoni ʻo e falala ki he ʻEikí.

Ko e tatali ki he ʻEikí

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻo e fakatōliaʻi vavé. Ko e taimi pē ʻoku ʻi ai ai haʻatau fehuʻi, ʻoku tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Google pea maʻu ha tali vave. Ko e taimi ʻoku tau taʻe-oliʻia aí, ʻoku tau lava ʻo maʻu ha ngaahi vitiō fakaoli taʻe-faʻalaua mei he mītia fakasōsialé. Ko ia, ʻe faingofua pē ke maʻu ʻa e tuʻunga fakakaukau ʻo e “ngaahi tāpuaki vave” ko ʻení ʻi he ʻetau fengāueʻaki mo e Tamai Hēvaní.

Te tau ala fakakaukau, “Kuó u ʻosi fai ʻa e ngāué, ko fē leva hoku ngaahi tāpuakí?” Pea te tau ala fakakaukau ʻita mo loto-taʻefiemālie lahi ange ʻi he fuoloa ange ʻo ʻetau tatali ki he ngaahi tāpuaki ko iá ke hokó.

Kae hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku hangē ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ko ha mīsini fakatau ʻo e ʻunivēsí ke tau (1) fili atu pē ha tāpuaki ʻoku fiemaʻu, (2) fakahū atu e lahi ʻo e ngaahi ngāue leleí, pea (3) maʻu taimi totonu leva ʻa e meʻa naʻe fiemaʻú.

“… ʻOku tau fakahoko hotau lelei tahá ka kuo pau ke tuku kiate Ia hono tokangaʻi ʻo e ngaahi tāpuakí, ʻo fakatou tatau ki he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié.”

Ko e taimi naʻe ʻikai tatau ai ʻa e moʻuí mo ʻeku fiemaʻú, naʻá ku faingataʻaʻia moʻoni! Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻeku totonu ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻeku faivelengá. Ko e hā hono ʻaonga ʻo e faivelenga pe talangofua kapau ʻoku iku muna kotoa? Naʻe feinga nai ʻa e Tamai Hēvaní ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa leleí meiate au?

Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he lahi ʻo e tokanga mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú takitahá, naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke lava ʻo tonu ʻa e fakakaukau ko ʻení. Naʻá ku fakatokangaʻi ko e fili ko ia ke falala ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi pē ko ē naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa leleí, ʻe ala faingofua.

Ko e ngaahi momeniti faingataʻa ko ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa mateuteu maʻu pē ki aí, ʻokú ne ʻai ke ʻuhinga, lelei ange, mahino ange pea mo toe mālohi ange ʻa e falala kiate Iá.

Ke Lelei Kiate Kitautolu

ʻE ʻi ai maʻu pē ha ngaahi momeniti he ʻikai hoko vave mai ai e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fiemaʻú ʻi taimi ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Ka ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá, te tau lava ʻo falala maʻu pē ʻoku tau ʻi he toʻukupu ʻo e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tokaimaʻananga lelei ange.

Ko e meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefia lahi taha ʻi heʻeku tatalí, ko ʻeku ʻiloʻi ko e fānau fakalangi au ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻoku ʻi ai hoku Fakamoʻui ʻoku mahino ki ai ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo aú. ʻI he faingataʻa kotoa pē kuó u fouá, ko e taimi ko ē ʻoku ou fili ai ke tokanga taha ki heʻeku ngaahi fuakavá, ʻoku ou ongoʻi ʻEna ʻofa haohaoá mo manatuʻi ʻokú Na tokaimaʻananga ʻa e meʻa ʻe lelei taha kiate aú.

Naʻe fakamoʻoni kimuí ni ʻe ʻEletā Keliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI he taimi ʻoku tau falala ai ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú, ʻe malava ke fengāueʻaki fakataha ʻetau ngaahi loto-mamahi lahi tahá koeʻuhí ko ʻetau leleí.”

Kuo hoko moʻoni ia kiate au. Tatau ai pē pe ko e hā e lahi ʻeku loto-foʻí, ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻa e fiefia ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku haohaoa e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI heʻeku falala ki he Fakamoʻuí, te Ne lava leva ʻo ʻai ʻa e ngaahi meʻa faingataʻa ʻi he moʻuí ke ne fakamālohia ʻeku tuí.

Fili ke ke Falala

Kapau ʻokú ke fāifeinga ke ke fakatuʻamelie pe ʻamanaki lelei ʻi hoʻo tatali ki he fakahaá mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá, ʻoku mahino kiate au e ongo ʻokú ke maʻú.

Ka ʻoku ou toe ʻiloʻi foki ʻa e mālohi ʻo e fili ke falalá. Fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní, fetuʻutaki mo Ia mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho takitaha, pea te ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke ke tuenoa. ʻOkú Na tataki maʻu pē koe ʻi he hala totonú kapau ʻe hokohoko atu hoʻo tafoki kiate Kinauá.

ʻAi ke ke loto-fiemālie ke tatali ki Heʻena taimi totonú.

Kuo teʻeki ai ngalo koe ʻiate Kinaua.