“Naʻe Folofola ʻa e ʻOtuá ki he Fuofua Kāingalotú—ʻOkú Ne Folofola Mai Nai Kiate Au?,” Liahona, Māʻasi 2024.
Kakai Lalahi Kei Talavoú
Naʻe Folofola ʻa e ʻOtuá ki he Fuofua Kāingalotú—ʻOkú Ne Folofola Mai Nai Kiate Au?
Naʻá Ne folofola kiate kinautolu. Te Ne folofola mai kiate kitautolu. ʻOku fiemaʻu pē ke tau fakafanongo kiate Ia.
Ko ha pou maama. Ko ha leʻo mei he langí. Ko ha fakahā mei he ʻOtuá. ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala ki ha kakai lalahi kei talavou hangē ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá naʻa nau kole ha tokoni mo e fakahinohino mei he ʻOtuá. Neongo ko ha aʻusia fakafoʻituitui ʻa hono maʻu ʻo e fakahā mei he ʻOtuá, ka ʻoku lekooti ʻa e founga ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻi he folofolá.
Neongo he ʻikai ke tau feohi fakaʻaho mo e palōfitá pe maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e Siasí, ka ʻe lava ke folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi he founga tatau mo ia naʻá Ne fai ʻi he taʻu ʻe 200 kuohilí. Naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ko ʻení ha ngaahi pōpoaki fakataautaha mei he ʻOtuá—pea te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ia.
Ko e Lotu Loto-Fakatōkilalo ʻa Siosefá
Naʻe kamata ʻaki ia ha fehuʻi. Pea naʻe hoko ia ko e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻAlekisānita Tasiku ʻo e Kau Fitungofulú ko ha “mafola lahi ʻo e māmá mo e moʻoní.” Naʻe iku ʻa e lotu loto-fakatōkilalo ʻa Siosefa Sāmitá ki ha ʻaʻahi fakaʻofoʻofa mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–17). Neongo ko ha meʻa fakaofo ke fefolofolai mata ki he mata mo e ʻOtuá, ka ʻoku hāhāmolofia mo toputapu a e ngaahi aʻusia ko ʻení.
Neongo he ʻikai ke tau maʻu kotoa ʻa e faingamālie tatau naʻe maʻu ʻe Siosefá, ka “te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha pou maama—ha huelo ʻe taha ʻi he taimi.” ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fehuʻi pea tūʻulutui ʻi he lotu loto-fakatōkilaló, te tau maʻu ha tali mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.
Tā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Ogden Utah
Ko e Mālohi ʻo e Temipalé
Naʻe feilaulauʻi ʻe he Kāingalotu ʻi Ketilani, ʻOhaioó ʻa honau taimí, paʻangá, mo e ngāué ke langa e fale ʻo e ʻEikí. ʻI hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe lotua ʻe Siosefa Sāmita ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Kāingalotu faivelenga ko ʻení ʻaki ha mālohi ʻi heʻenau hū mo moihuú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:13). Naʻe pau ke hoko ʻa e temipalé “ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e nāunau pea ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:16).
ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki ha ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku talaʻofa mai te tau maʻu ha fakahā ʻi heʻetau ʻalu ki he temipalé. Naʻe toki pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni “te tau lava ʻo ʻmaʻu [ʻi he temipalé] ʻa hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoníʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:15]. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e palōmesi ko iá ke fakaava mai ʻa e ngaahi langí ki he tokotaha takitaha ʻoku fekumi faivelenga ki he moʻoni taʻengatá.”
Ko e Fehuʻi ʻa Hailame ki he Palōfitá
Kuó ke fifili nai pe te ke kole fēfē ki he palōfitá ke lea ki he ʻOtuá maʻaú? Naʻe fai ia ʻe Hailame, ko e tokoua ʻo e Palōfita ko Siosefá. Naʻá ne maʻu e faleʻi ko ʻení mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa: “Vakai, ko Hailame koe, ko hoku foha; kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻe tānaki atu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku totonú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:23).
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakafou mai ʻa e fakahinohinó ʻi he kakai kehé. Naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau “kumi faleʻi mei he ngaahi leʻo te ke lava ʻo falala ki aí—mei he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau maʻu fakahaá pea mei he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Neongo he ʻikai ke tau lava kotoa ʻo ʻeke fakahangatonu ki he palōfitá ʻetau ngaahi fehuʻí, ka te tau kei lava pē ʻo maʻu ha tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi fakatāutahá.
Tā ʻo ʻŌliva Kautele, naʻe fai ʻe Lewis A. Ramsey
Ko e Ako ʻa ʻŌliva ki he Tuí
Naʻe hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko ha tokoni mahuʻinga kia Siosefa lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻi he 1829, naʻá ne ongoʻi loto-foʻi. Ko e hā naʻe ʻikai ke ne lava ai ʻo liliú? Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ha faleʻi pau fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha tali ki heʻene fehuʻí—ko ha faleʻi ʻoku kei ʻaonga pē kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni.
ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻatau fehuʻí, ʻoku poupouʻi kitautolu ke tau ako ia, maʻu ha tui, pea falala ki he ngaahi ongó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:6–9). ʻE lava ke maʻu ʻetau ngaahi ongó fakaeloto, ongo māfana, pe ʻatamai nonga. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Mataiasi Heliti ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻI hono fakatahaʻi [ʻa e ʻuhinga leleí mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní] ʻi hotau laumālié, ʻoku kakato leva e foʻi ʻīmisí ʻo hā mai leva ia ʻi honau tuʻunga totonú.”
Laʻitā meia Craig Alan Shelley
Ko e Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliake ʻo e Fāmili Sāmitá
Kuo hoko ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ko ha konga ʻo e Siasí talu mei he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá (vakai, Sēnesi 48). ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Siosefa ke ui ʻene tamaí, ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ke hoko ko e pēteliake ʻi he 1834. Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻe fakatahataha mai ʻa e fāmili Sāmitá ke foaki ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí ha tāpuaki fakapēteliake ki heʻene fānaú takitaha mo honau ngaahi malí. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi tāpuakí ni ha faleʻi mo ha fakafiemālie ki heʻenau moʻuí.
Makehe mei hono fakahā ʻo e hakó, ko e tāpuaki fakapēteliaké “ko ha folofola fakataautaha [ia] kiate koe.” ʻI heʻetau toutou ako ʻetau tāpuaki fakapēteliaké “ʻoku totonu ke mataʻikoloa ʻaki ʻe he taha ʻoku maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké ʻa hono fakaleá, fakalaulauloto ki ai, pea moʻui taau ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá, ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti.”
Tā ʻo ʻEma Sāmita, naʻe fai ʻe Lee Greene Richards
Fakahinohino Fakataautaha ʻa ʻEma mei he ʻOtuá
ʻI he hoko ʻa ʻEma Sāmita ko ha uaifi ki he palōfitá, naʻá ne faʻa fefaʻuhi mo e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi fakafepaki naʻe fehangahangai mo hono fāmilí. Te tau lava ʻo lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25, ʻa e ngaahi folofola fakafiemālie mo fakaivia ʻa e Tamai Hēvaní kia ʻEmá.
ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ki heʻetau ngaahi pōpoaki fakafiemālie mei he Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo kole ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausí (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi fili iiki mo maʻongoʻonga ʻo ʻetau moʻuí. Kapau te tau lava ʻi hotau ngaahi tāpuaki fakataulaʻeikí, ʻo ʻiloʻi ha konga siʻi pē ʻo e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau aʻusiá, ʻe mole ʻetau ilifiá pea ʻikai ʻaupito te tau toe veiveiua.”
Tā ʻo Siosefa F. Sāmita naʻe fai ʻe Albert Salzbrenner
Ako Folofola ʻa Siosefa F. Sāmitá
ʻI he taimi naʻe hanga ai ʻe he mahakí, taú, mo e maté ʻo fakaʻauha ʻa e māmaní ʻi he 1918, naʻe tafoki ʻa e palōfita ko Siosefa F. Sāmitá ki he folofolá ke maʻu mei ai ha ngaahi tali. Hili ʻene ako e ngaahi lea ʻa Pita ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe kamata ke ne fakakaukau mo fakalaulauloto. Naʻe ʻave ia ʻi ha mata meʻa-hā-mai maʻá e Siasí ʻa ia naʻá ne mamata ai ki hono fokotuʻutuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138.)
Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Lopeti D. Heilí (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he taimi ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau lotu. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá.” Ko e folofolá ko ha ngaahi folofola ia ʻa e ʻOtuá naʻe fakatolonga mai ʻi he tohí, pea ʻi hotau kuonga fakakomipiutá, kuo teʻeki ai ha taimi ʻe faingofua ange ai ʻetau maʻu iá. ʻI heʻetau lau mo fakalaulauloto ki he folofolá, te tau maʻu ai ʻa e tokoni mei he langí ʻoku tau fiemaʻú.
Faitaaʻi ʻe John McKinney
Ngaahi Feinga Fakamātoato ke Fanongo Kiate Iá
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni: “ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke lahi ange e taumuʻa ʻo ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá. ʻOku fiemaʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke ne fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.” Hangē pē ko e fuofua Kāingalotú, te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi pōpoaki mei he ʻOtuá ʻoku fakataautaha mo moʻoní.
Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu. Te Ne folofola mai kiate kitautolu. ʻOku fiemaʻu pē ke tau fakafanongo kiate Ia.