2025
Te U Fakahaaʻi Fēfē Nai ʻEku ʻOfa ki he ʻOtuá?
Māʻasi 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo

Te U Fakahaaʻi Fēfē Nai ʻEku ʻOfa ki he ʻOtuá?

Ko ha founga ʻeni ʻe fā ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe he palōfita ko Sōsiuá.

Mei ha lea ʻi he fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻAitahoó naʻe fakahoko ʻi he ʻaho 13 ʻo Fēpueli, 2022.

kolosi ʻi he soataní

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga tahá ko e mālohi ʻo e ʻofá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou fie vakai ki he ʻofá ko ha tokāteline mālohi mo e fekau.

“Ke ke ʻofa [ki he ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.”

ʻOku fakatou fālute ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá ʻa e Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi pea ko ha tefitoʻi kaveinga ia ʻo e ongoongoleleí mo e folofolá. ʻI he faleʻi fakaʻosi ʻa e palōfita ko Sōsiuá ki he kakai ʻIsilelí, naʻá ne pehē: “Ke mou faʻa vakai … ke mou ʻofa ki [he ʻEiki] ko homou ʻOtuá, pea ke ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá, pea ke tauhi ʻene ngaahi fekaú, pea ke mou tauhi ia ʻaki homou lotó kotoa, pea mo homou laumālié kotoa.”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Sōsiua, ʻo ʻikai tuʻo taha pē ka naʻe tuʻo fā, ke “Mālohi koe pea ke loto-toʻa,” ʻi heʻene fononga atu mo ha kakai ʻe laukilu ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe ʻikai ke mavaeua ʻa e Vaitafe Soataní ʻi he fakaofi mai ʻa e fuʻu kakaí. Ka ʻi he taimi naʻe unu ai ʻa e vaʻe ʻo e kau taulaʻeiki naʻa nau fua ʻa e puha ʻo e fuakavá, ko ha fakafofonga ʻo e ʻEikí, ki he vaí, naʻe mavaeua ʻa e vaí pea fononga atu leva ʻa e fuʻu kakaí ʻi he kelekele mōmoá.

Hangē ko e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻokú ke ʻi he ngataʻanga hoʻo Vaitafe Soataní ʻo hanganaki atu ki he meʻa kotoa pē kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻau ʻi hoʻo fononga fakamatelié. Ka te ke lava foki mo koe ʻo fai ʻa e tukupaá ʻi he taimí ni ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá.

Ko e ʻuluaki fekau lahí ia, pea kuo teʻeki ke liliu ia ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻe tonu ʻa e meʻa kotoa pē ʻo kapau te ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí.

Mahalo te ke fifili: ʻOku anga fēfē hoʻo ʻai ʻa e fakakaukau pelepelengesi kehe ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke hoko ko e uho hoʻo moʻuí, hoʻo moihuú, mo hoʻo mateakí? Naʻe fakahā mai ʻe Sōsiua ʻa e halá kiate kitautolu, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he kakai ʻIsilelí. Fakakaukauʻi mo au ʻene founga ʻe fā te ke lava ai ʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá.

1. ʻAʻeva ʻi Hono Ngaahi Hala Kotoa Pē

ʻOkú ke ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi hala kotoa ʻi he taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo loto-fakatōkilaló, falalá, tuí, faʻa kātakí, mo e loto-toʻá ʻo hangē ko kinautolu naʻa nau hē ʻi ha taʻu ʻe fāngofulú. Naʻe puke maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e puha ʻo e fuakavá—ko ha fakafofonga ʻo e ʻOtuá—pea ʻi he tui, naʻa nau tuʻu ki he loto vaí. Kuo pau foki ke ke tui mo falala ki he ʻEikí ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi fakafeʻātungiá ʻo hangē ko e vai loloto ʻa ia ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi hoʻo fakalakalaká. Ka naʻe fononga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he kelekele mōmoá, pea ʻi hoʻo feʻao mo e ʻEikí, te ke malava foki mo koe.

Ko e moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ha ʻeveʻeva ʻataʻatā pē ia ʻi ha hala—fālahi, hamolemole, mo tokalelei. Mahalo he ʻikai te ke fetaulaki mo ha ngaahi vaitafe, ka te ke fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa ʻoku fakatupu loto-foʻi. Manatuʻi, ʻe lava ke ʻohifo ʻe hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ha ngaahi mana ke tāpuakiʻi koe.

ʻOkú ke ʻaʻeva ʻi Hono halá ʻi he taimi ʻokú ke tokanga ai ki he ngaahi meʻa ʻokú Ne tokanga ki aí.

ʻOkú ke ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi halá ʻi he taimi ʻokú ke nofo maʻu ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo ʻikai ha hala tuʻusi pe hala ʻi he tafaʻakí. ʻE tokoni hono fokotuʻu ha ngaahi fuakava ʻi he uho hoʻo moʻuí ke ke tafoki ai mei he ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi hoʻo tokangá, kākaá, pea mo hono tukuhifoʻi koé, ʻo ʻave ai koe mei he hala ki he ʻOtuá mo Hono toʻukupu ʻofá.

2. Tauhi ʻEne Ngaahi Fekaú

ʻI he mamata ʻa e kau ʻIsileli lavameʻá ki he holo ʻa e ʻā ʻo Selikoó, naʻe lea ʻa Sōsiua, “Kuo foaki kiate kimoutolu ʻe [he ʻEikí] ʻa e koló.” Kimuʻa pea nau puke ʻa e koló, naʻe fakamahino ʻe Sōsiua he ʻikai ha kaihaʻa, ʻo toʻo ha meʻa ʻe maʻu ai ha tupu fakataautaha.

Naʻe kamata ʻa e houhau ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa ʻIsilelí pea ʻikai ola lelei ai ʻenau ʻohofi ʻa e kolo ko ʻAí koeʻuhi ko ʻenau talangataʻa ki he fekau ke ʻoua naʻa nau kaihaʻá. ʻI hono taʻofi ʻa e talangataʻá, naʻe ʻiate kinautolu ʻa e ʻEikí, pea naʻe ola lelei ʻenau feinga hokó.

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku poupoua kakato e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻe Heʻene ʻofa taʻe-fakangatangata kiate kitautolú pea mo ʻEne fakaʻamu ke tau aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo aʻusiá.”

3. Pīkitai kiate Ia

ʻI hoʻo pīkitai ki he ʻOtuá ʻokú ke ofi ai kiate Ia, ʻokú ke fanongo ai kiate Ia, peá ke fanongo ki ha fakahā maʻau pē. ʻI hoʻo fakafanongo ki Heʻene ngaahi folofolá, ʻokú ke mateuteu ai ke fehangahangai mo ha meʻa pē ʻe hoko mai.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ʻi heʻetau feinga ke “hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke lahi ange e taumuʻa ʻo ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá. ʻOku fiemaʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.”

ʻOku ou fanongo mālohi kiate Ia ʻi heʻeku moʻuí ʻi he taimi ʻoku ou lau ai ʻa e folofolá mo ʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi he ʻahó ni kapau te ke pīkitai ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi fakahaá, te ke mamata ki ha ngaahi mana te ne fokotuʻu ho halá mo tauhi koe ke ke ofi kiate Ia.

4. Tauhi Kiate Ia ʻaki Ho Lotó mo e Laumālié Kotoa

Ko e konga hono fā mo e fakaʻosi meia Sōsiuá ke “tauhi Ia ʻaki homou lotó kotoa pea mo homou laumālié kotoa.”

Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū kia Pita ʻi ha taimi ʻe taha, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” Naʻe tali ange ʻe Pita, “ʻEiki, te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.” ʻOku ou fehuʻi atu, “Te mou mavahe nai?” ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ngaahi palopalema faingataʻa pe ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻí, ʻokú ke fekumi nai ki hoʻo ngaahi tali mei he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí? Pe ʻokú ke ʻalu ki he ʻinitanetí? Te ke tokoni nai ki he ʻEikí, pe te ke veiveiua?

ʻOkú ke tauhi fēfē nai kiate Ia ʻi he taimi ʻoku ngali moveuveu ai ho ʻātakaí? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. ʻOku ou tui pau, ʻi heʻeku vakai atu ki heʻeku moʻuí, kuo hoko ʻa e ngāue tokoni tautautefito ki hoku fāmilí mo e Siasí, ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuó ne tākiekina ai au.

ʻI he taimi ʻoku kakato ai hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻi hoʻo ngāué, ngaahi meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia aí, ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá, pea mo hoʻo loto-ʻofá, ʻoku tāpuekina leva koe, pea maʻu ʻa e fiefiá ʻi he ngaahi tāpuaki ko iá.

Fili ke ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi halá, ke muimui ki Heʻene ngaahi fekaú, ke pīkitai kiate Ia, pea tauhi kiate Ia. Ko e hala ʻeni ki he moʻui taʻengatá mo e fiefia ʻi he ʻao ʻo e Tamaí.