Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú
Meʻa ʻe 4 ʻOku Ou Fakafalala Ki Ai ʻi Heʻeku Feinga ke Falala ki he Tamai Hēvaní
ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Velona, ‘Ītali.
ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke folofola mai mo tataki kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá.
“Ko ha konga ‘eni ‘o e palaní?”
Ko ha fehuʻi ʻeni ʻoku ou faʻa fai kiate au ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha palani haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní, ka ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻi heʻeku moʻuí, kuó u faʻa fāifeinga ai ke ʻilo pe ʻe huʻunga fēfē ʻeku moʻuí. ʻI heʻetau foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fakatupu puputuʻu mo fakamamahí, ʻe faingataʻa ke tau lava ʻo sio pe ʻe founga fēfē haʻanau “fengāueʻaki fakataha [ki heʻetau] leleí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24).
Ko e ongoongo fakafiefiá he ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke folofola mai mo tataki kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOkú Ne finangalo ke tau tafoki ange kiate Ia ʻi heʻetau faingataʻaʻiá kae lava ʻo mahino kiate kitautolu Hono finangalo taʻengatá. Pea kuó Ne foaki mai ha ngaahi meʻangāue siʻi ke tokoni ke tau fanongo kiate Ia.
Ko Hoku Tāpuaki Fakapēteliaké
ʻI hoku taʻu 18, naʻá ku fehangahangai ai mo ha liliu ʻi heʻeku tuí. Naʻá ku ʻiloʻi ha kakai tokolahi naʻa nau tupu hake mo ha tui fakalotu ka naʻe ʻikai ke nau kei tuʻu maʻu ʻi heʻenau tui fakalotú, pea naʻá ku ongoʻi naʻe fakataueleʻi au ke u tō ki he founga tatau ko iá. Ka naʻá ku toe ʻiloʻi foki ko e loto-moʻoni ʻaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku fiemaʻu ai ha meʻa lahi ange ʻi he fakaai pē ʻi he tuʻunga fakaākongá, pea naʻe taimi ke u fai ha fili.
ʻI heʻeku fakakaukau ko ia pe naʻá ku fie ngāue fakafaifekau mo tukupā kakato ki he ʻEikí, naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fiemaʻu ʻa e fakahinohino makehe ko ia ʻe lava ke foaki ʻe ha tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ku fiemaʻu ha fakahinohino fakafoʻituitui mo ha kihiʻi fakalika ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní kiate aú.
Neongo ʻoku tau ʻilo meia ʻEletā Kasuhiko Iamasita ʻo e Kau Fitungofulú “he ʻikai ke mapeʻi ʻe ha tāpuaki fakapēteliake hoʻo moʻuí pe tali kotoa hoʻo ngaahi fehuʻí,” ka “ko ha pōpoaki ia mei hoʻo Tamai Hēvaní pea ʻe lava ke kau ai ha ngaahi talaʻofa mo ha faleʻi fakalaumālie ke tataki koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí.”
Ko hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻú. Naʻá ku maʻu ha faleʻi fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní mo e fakamahino mai naʻe ʻi ai ha palani ki heʻeku moʻuí.
Fakahā Fakaepalōfita
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaofo taha naʻe hoko kiate au ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ko ʻeku maʻu ha fakamoʻoni moʻoni ʻoku uiuiʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻe he ʻOtuá. Naʻe teʻeki ai ke u teitei lotua ʻa e ʻilo ko iá kimuʻa, pea ʻi heʻeku maʻu ʻa e fakapapau ko iá, naʻe mātuʻaki mālohi ʻaupito ia kiate au. Naʻe ʻomi ʻe he ʻilo ko ia ʻoku nau lea moʻoni ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ha toe maʻuʻanga tokoni ʻe taha ke maʻu ai ha fakahinohino ki heʻeku moʻuí.
Hangē ko e fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā ʻĀlani D. Heini ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOku liliu ʻe he ʻiloʻi ʻi he fakahā ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui ʻi he māmaní ʻa e meʻa kotoa pē. … Ko e palōfitá ko ha taha ia kuo ʻosi teuteuʻi, uiuiʻi, fakatonutonu, tataki fakalaumālie, valokiʻi, fakamāʻoniʻoniʻi, pea mo poupouʻi fakataautaha ʻe he ʻOtuá.”
Fakahā Fakafoʻituituí
Kapau ʻoku tau ʻiloʻi hake ʻoku tau fifili ki he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, te tau lava pē ʻo fai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo Nalesoni M. Nalesoní: “Ko e hā ʻe ʻomi ʻe hoʻo fekumí maʻaú? Ko e hā e poto ʻokú ke masiva aí? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ko ha meʻa mahuʻinga ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo pe mahino kiate koé?”
ʻI heʻetau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoni mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní: “Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, manavasiʻí, ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa naʻe ueʻi koe ke ke faí.”
ʻI heʻeku ako ʻa e founga ke fekumi ai ki he fakahā fakafoʻituituí, kuó u fakatokangaʻi ai ʻokú ne fakatahatahaʻi mai ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e meʻa ʻoku tau fakahoko ʻi he Siasí. ʻI heʻeku fie ʻilo pe ʻoku moʻoni ha meʻá, ʻoku ou fakafalala ki he lotú, ʻoku ou ako ʻa e folofolá, pea ʻoku ou fekumi ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí.
ʻOku hanga ʻe heʻeku tanumaki maʻu pē ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui fakalaumālié ʻo ʻai ke u mateuteu ke maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ʻi he taimi ʻoku ou fiemaʻu ai iá. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻaku ngaahi fehuʻi pe ongoʻi puputuʻú, ʻoku ou manatuʻi ʻoku ou maʻu ha founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi tali ʻoku ou fiemaʻú.
Ko e Talaʻofa ʻo ha Palani Haohaoá
ʻI he ngaahi momeniti ko ia ne u fehuʻi ai pe ʻoku tataki moʻoni ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku moʻuí, ʻoku ou manatuʻi ʻa e tefito ʻo e tui hono hivá: “ʻOku mau tui [ʻe] kei fakahā mai [ʻe he ʻOtuá] ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku kei lahi e ngaahi meʻa ke fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene kau palōfitá fekauʻaki mo e Siasí, pea ʻoku lahi e ngaahi meʻa ke Ne fakahā mai kiate kitautolu fekauʻaki mo ʻetau moʻuí.
Hangē ko ia naʻe palōmesi ʻe ʻEletā Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kakai lalahi kei talavoú, “ʻI heʻetau feinga ke falala ki he ʻOtuá mo muimui ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻe ʻi ai e ʻaho te tau toki mamata ai ki hono tuʻunga totonú, pea tau ʻiloʻi naʻe tataki moʻoni ʻetau laká ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.”
ʻE lava ke ʻai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí ke fenāpasi mo ʻEne palani haohaoá ʻi heʻetau hokohoko atu ke falala mo muimui kiate Iá.