“ʻE Lava Nai Ke u Falala Moʻoni ki he Tataki ʻa e Palōfitá?,” Liahona, Māʻasi 2025.
Kakai Lalahi Kei Talavoú
ʻE Lava Nai Ke u Falala Moʻoni ki he Tataki ʻa e Palōfitá?
Naʻá ku fili maʻu pē ke muimui ki he palōfitá, ka ʻe lava nai ke u falala kiate ia ʻi he meʻá ni?
Tā fakatātaaʻi ʻe Kylee Bodily
ʻI heʻeku maʻu ʻa e telefoni te u fetukutuku mei hoku misioná, naʻá ku loto-mamahi mo puputuʻu.
ʻI ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea tukuange aú, naʻe fakakaukau ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ʻave au mo ha kau faifekau kehe ki ʻapi ʻo fakatefito ʻi he meʻa naʻá ku pehē ko ha ngaahi talanoa sasala pē ʻo ha fekeʻikeʻi fakavahaʻapuleʻanga. Naʻe ʻikai ha fakamoʻoni ʻe hoko ha meʻa.
Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ʻoku ʻi ai ha meʻa ke u hohaʻa ki ai.
Fakafehuʻia ʻo e Ueʻi Fakalaumālié
Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pea naʻá ku ngāue mālohi ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá. Naʻe ʻikai ha paʻanga feʻunga, ka naʻá ku maʻu ha ngāue naʻá ne tokoniʻi au ke u maʻu ha paʻanga feʻunga ke totongi ʻaki ʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi naʻá ku fakaava ai hoku uiuiʻí, naʻe ongo tonu moʻoni ia, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe haʻu ia mei he ʻOtuá.
Pea, koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe toe vahe ai au ki ha misiona ʻi ʻIutā ʻi ha māhina ʻe hiva kimuʻa peá u toki fakahoko ia ki he fonua mulí ʻi he misiona ne ʻuluaki vahe au ki aí. Naʻá ku ongoʻi fiemālie mo fiefia lahi ʻi he faifai peá u ʻi he feituʻu naʻe ʻuluaki ui au ki ai ʻe he ʻOtuá.
Hili ha ngaahi māhina siʻi ʻo ʻeku ʻi aí, naʻe fakafokifā pē kuo ʻave au mei he kakai mo e fonua naʻá ku ʻofa aí. Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe toʻo ʻa e meʻa kotoa pē meiate aú.
Naʻá ku ongoʻi ne lavakiʻi au. Naʻá ku fehuʻia fakamātoato pe ko ha fili nai ʻeni naʻe ueʻi fakalaumālie.
ʻI he ʻikai ke u fuʻu fiemālie ki aí, ne u foki ki ʻapi ki Tekisisi. Naʻe taʻeʻamanekina ʻeku fetukutukú naʻe ʻikai ke ʻi malaʻe vakapuna ʻeku tamaí mo e ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ke talitali lelei au ki ʻapi.
Ko ha Tāpuaki ʻo e Malú
Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei heʻeku mavahe mei hoku misioná, naʻá ku ʻohovale ʻi he taimi naʻe hoko ai ha fekeʻikeʻi fakatuʻutāmaki ʻo ofi ki he feituʻu naʻá ku ngāue aí. ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe maluʻi au ʻe he muimui ki he palōfitá ʻi ha founga moʻoni ʻaupito. Naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi he palōfitá mo ʻene tataki fakalaumālié.
Naʻá ku fai ha palōmesi kiate au te u tokanga maʻu pē ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he palōfitá, neongo kapau he ʻikai ʻuhingamālie ʻi he momeniti ko iá.
Naʻe toki pehē kimuí ni ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko hono maʻu ʻo e kau palōfitá, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku nau fakahā ki honau kakaí e ngaahi talaʻofa mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí.”
ʻOku ou tui moʻoni ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e tangata lea ia ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ngāue fakahangatonu mo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ke tataki kitautolu ki he malú mo ʻomi ha ʻamanaki lelei mo ha fakahinohino lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Muimui ki he Palōfitá
Kapau ʻokú ke kei fifili pe naʻe uiuiʻi e palōfitá ʻe he ʻOtuá, ko ʻeku faleʻí ke ngāueʻi ʻene ngaahi fakaafé. Feinga ke toe lau ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi fakamuimuitahá mo ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻokú ne fokotuʻu maí. Ngāueʻi ʻene ngaahi fakaafé pea ako ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú ne talaʻofa mai fakataha mo e ngaahi fakaafe ko iá.
Naʻe toe akonaki foki ʻa ʻEletā Soālesi ʻo pehē, “ʻOku fakafiefia ange ʻetau moʻuí mo siʻi e palopalemá ʻi heʻetau muimui [ki he kau palōfitá], ʻoku faingofua ange ke fuesia hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e palopalemá, pea ʻoku tau fokotuʻu ha teunga tau fakalaumālie ke ne maluʻi kitautolu.”
Kuó u mātā e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí ʻi heʻeku muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻatā ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ki he tokotaha kotoa pē ʻoku falala ki he ʻOtuá mo ʻEne palōfitá.