Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú
Ongo‘i Lōmekina? ʻOku Sai Pē ke Kiʻi Māmālie Hifo
ʻOku sai pē ke kiʻi māmālie hifo. ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá mo ho ngaahi tūkungá.
ʻOku tau ako ʻi he folofolá ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú (vakai, Mōsaia 4:27). Ko e hā leva ʻoku tau faʻa moʻui ai ʻi he momeniti kotoa ʻo lova ʻaki ʻa e vave tahá ki muʻá?
ʻE lava ʻe he ongoʻi lele vave ange ʻi ho mālohí, ko hono fiemaʻu ke fakakakato ha meʻa ʻe laui milioná, mo e fakakaukau ʻoku fiemaʻu ke ke haohaoa ʻi he taimi ní ke ne ʻai koe ke ke ongoʻi lōmekina mo mātuʻaki ongosia.
Kapau ko ha taha koe ʻokú ke ongoʻi kuó ke fihia ʻi ha ʻahiohio vilovilo ʻo e ngaahi ngāue, fatongia, mo e tukupā ʻoku ngali ʻikai hano ngataʻangá, mahalo ko e ako ke kiʻi māmālie hifo mo toe fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá ʻa e kī ki he mālōlō mo e nonga foʻou te ke ʻiló.
Fanga Kiʻi Tokoni ʻe Nima ki he Kiʻi Māmālie Hifó
-
Lotua ʻi he pongipongi kotoa pē ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ʻoua ʻe taʻetokanga, ongoʻi ʻoku fakaʻaiʻai koe, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaho takitaha ki he lelei tahá. ʻI he ʻahó kakato, te ke fakatokangaʻi ha ngaahi momeniti ʻoku tali ai hoʻo lotú!
-
Hiki ha lisi ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke ke fai fakaʻahó, pea fakamuʻomuʻa leva ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻUluaki fakakakato ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá.
-
Tuku ha taimi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI hoʻo fai iá, ʻe lava ke solova ʻa e meʻa kehe kotoa pē ʻiate kinautolu pē. Ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo fononga fakalaumālié, feinga ke hokohoko atu hoʻo fakalakalaká ʻi he ʻaho takitaha.
-
Tokangaʻi fakatuʻasino mo fakaʻatamai koe. ʻI hoʻo fakamuʻomuʻa hoʻo moʻui lelei fakaesinó mo fakaʻatamaí, te ke maʻu ai ha ivi lahi ange ke fai ha ngaahi meʻa kehe. Fakaongoongo ki ho sinó mo hoʻo ngaahi fiemaʻú.
-
Fakahoko pē ʻa e ngaahi meʻa ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha. Ko e taimi hoko te ke ongoʻi lōmekina aí, pehē pē kiate koe, “Ko e meʻa pē taha kuo pau ke u fai ʻi he momeniti ko ʻení ko e X.” Hili hoʻo fakakakato ʻa e ngāue ko iá, toe feinga ke fai ia ki he meʻa hono hokó.
ʻI hoʻo akoako fakahoko ʻa e fanga kiʻi tokoni ko ʻení, mahalo te ke ʻilo ai ʻokú ke fokotuʻu ha ngaahi meʻa mahino ke fakamuʻomuʻa ʻi hoʻo moʻuí, lahi ange ʻa e taimi ʻokú ke mavahe ai mei he tekinolosiá, pe fakaʻatā koe ke ke mālōlō mo fakaakeake.
Toʻo ʻa e Mafasiá, ʻIloʻi ʻa e Fiefiá
ʻOku ʻikai kovi ʻa e moʻui lavameʻá. Ko ha meʻa lelei ia ke ongoʻi lavameʻa mo fakakakato ʻa e ngāué! Neongo iá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke lōmekina koe pe fakaʻaongaʻi hoʻo lavameʻá ko ha meʻafua ia ʻo ho mahuʻingá.
Naʻe fakamatalaʻi lelei taha ʻeni ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku faingofua ke tau femoʻuekina. ʻOku tau lava kotoa ʻo fakakaukauʻi ha ngaahi ngāue ʻe fonu ai ʻetau taimi-tēpilé. ʻOku ʻi ai foki mo ha niʻihi ʻoku nau pehē ʻoku fakafalala honau mahuʻingá ʻi he lahi ʻo e ngaahi meʻa ke nau faí. … Tupu mei he femoʻuekina ʻenau moʻuí he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fiemaʻú, ʻoku nau faʻa ongoʻi helaʻia ange, mole mo e fiefiá, pea ʻikai fuʻu ʻuhingamālie ʻenau moʻuí.”
Ka ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe ʻEletā ʻUkitofa ke “kiʻi māmālie hifo, hoko atu ʻi he vave ʻoku feʻunga mo hotau tūkungá, tokanga ki he meʻa mahuʻingá, hanga hake hotau matá, pea sio moʻoni ki he ngaahi meʻa mahuʻinga tahá.”
Kiate au, ko hano fakaʻaongaʻi ʻo e meʻá ni ko e fili ke tuku ʻeku telefoní ʻi ʻapi ʻi he taimi hoko te u ʻalu ai ʻo lué. Pea te u lava leva ʻo fiefia moʻoni ʻi hoku ʻātakaí mo fakakaukau ki hoku ʻahó!
ʻE lava ke tokoni hono holoki ʻetau vave ʻi he moʻuí ke tau taʻofi ai ʻa e ngaahi faingataʻa taʻeʻaongá pea maʻu ha fiefia lahi ange.
ʻE Lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo Ngaohi Hotau Lelei Tahá ke Haohaoa
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Veni P. Sitenifili: “Kuo pau ke tau manatuʻi neongo pe ko e hā ʻetau foaki lelei taha kae ʻikai haohaoá, ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakahaohaoaʻi ia. Neongo ʻa e ngali ʻikai mahuʻinga ʻetau ngaahi feingá, ka kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei fakasiʻia e mālohi ʻa e Fakamoʻuí.”
ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi lōmekina ai ʻi he ngaahi ngāué, tailiili ki hoku kahaʻú, pe hohaʻa ʻoku ʻikai ke u aʻusia ʻa e meʻa te u malavá, ʻoku ou falala ki he moʻoni ko ia ko ʻeku fanga kiʻi ngāue iiki—kae fakamātoató—ʻe fakahaohaoaʻi ia ʻe he Fakamoʻuí.
ʻOku tuku ʻeku falalá ʻi he ʻOtua tatau kuó Ne ʻomi ʻa e melinó mo e fiemālié ki Heʻene fānaú ʻi ha taʻu ʻe lauiafe. Kuó Ne tokoniʻi au, pea ʻoku ou ʻiloʻi te Ne tokoniʻi foki koe.
ʻOku sai pē ke kiʻi māmālie hifo. ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá mo ho ngaahi tūkungá.
ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe!