Seminare
Kenese 28: O Feagaiga ma le Alii


“Kenese 28: O Feagaiga ma le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Kenese 28: O Feagaiga ma le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 24–33: Lesona 31

Kenese 28

O Feagaiga ma le Alii

Exterior of LDS Temple at Sunset

Ina ua uma ona faamata’uina lona ola e lona uso o Esau, sa faatonuina Iakopo e ona matua e malaga atu i le nuu moni o lona tina e su’e sana avā. A o faimalaga, sa ia maua se faaaliga na taitai atu ai o ia e ulu atu i le feagaiga FaaAperaamo ma le Atua. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia lagonaina se manao faateleina e osia feagaiga ma le Atua i totonu o le malumalu.

Sauniuniga a le tagata aoga: Manatu e valaaulia tagata aoga e toe faamanatu folafolaga o le feagaiga faa-Aperaamo (Aperaamo 2:8–11). E mafai ona uunaia tagata aoga e taumafai ma faamalamalama atu i se tasi o lo latou aiga e uiga i le feagaiga faa-Aperaamo ma le mafuaaga e taua ai ia i latou.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Aisea e osifeagaiga ai?

E mafai ona e amataina le vasega i le faaali atu o se ata o se malumalu ma usuina le pese Peraimeri “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu” (Tusipese a Tamaiti, 95).

Ona faaali atu lea o le uunaiga lenei: Valaaulia tagata aoga e filifili le faamatalaga e sili ona moni ia i latou. I se isi faiga, e mafai ona e faasoa atu na o le vaega muamua o le uunaiga, ma e mafai e tagata aoga ona faauma le faamatalaga i se fuaiupu pe lua e atagia tonu mai ai o latou lagona ma mafaufauga.

Pe a ou mafaufau e uiga i le alu i le malumalu i le lumanai e osi feagaiga ma le Atua, ou te:

  • Le iloa le mea e mafaufau iai. Le mafaufau tele i ai.”

  • Faaosofia i le fiafia. Matua sagisagi atu i lena aso.

  • Popole teisi. Le iloa le mea e faamoemoeina.

  • Tau le iloa tele po o le a le uiga.

Tuu atu le taimi i tagata aoga e tusi ai a latou tali. Valaaulia i latou e saili musumusuga mai le Agaga Paia i le taimi o le lesona. E mafai ona fesoasoani le Agaga Paia ia i latou e talisapaia le taua o le osia o feagaiga ma le Atua.

Miti a Iakopo

Valaaulia tagata aoga e tusi le upumoni le uma lenei ia latou api faamaumau mo suʻesuʻega. E mafai foi ona e tusia i luga o le laupapa ma faaopoopo atu i ai i le gasologa o le lesona.

I lenei lesona, o le a e suesue ai e uiga ia Iakopo i le Kenese 28. I le Kenese 28:3–4, 12–20, na faavaeina ai e le Atua se feagaiga ma Iakopo, lea na taliaina e Iakopo. Mai lenei tala, e mafai ona tatou aoao ai ni lesona taua e uiga i le taua o le osia o feagaiga ma le Atua. A o e suesueina lenei lesona, vaavaai mo auala e faauma ai lenei upumoni: A o tatou osia ma tausia feagaiga ma le Atua, o le a Ia …

Fai atu i tagata aoga e faasoa mai mea latou te manatua e uiga i le feagaiga na osia e le Alii ma Aperaamo. Mo faamatalaga fitoitonu i lenei feagaiga, tagai i le Lesona 23: “Kenese 12, 17.” A uma ona faasoa mai tagata aoga, aotele le parakalafa lenei i au lava upu.

E ui o Iakopo o le atalii o le atalii o Aperaamo, atonu na ia lagonaina e foliga o faamanuiaga o le feagaiga a Aperaamo sa le mafai ona ia ausia. E lei faaipoipo i le taimi lea Iakopo i le feagaiga. E le gata i lea, o feteenaiga i le tofi ulumatua ma faamanuiaga na taitai atu ai Esau e manao e faauma le ola o Iakopo (Kenese 27:41). Ina ia puipuia Iakopo ma faamautinoa na te maua le avanoa e faaipoipo ai i le feagaiga, sa faatonuina o ia e ona matua e tuua lo latou aiga ae malaga i le tele o selau o maila i le nuu moni o lona tina (tagai Kenese 27:42–46; 28:1–2). O lenei malaga o le a ave ese mamao ai Iakopo mai Kanana, o le laueleele na folafola atu ia te ia e le tofi o le ulumatua.

Faitau le Kenese 28:10–15, ma vaavaai mo le mea na oo i ai Iakopo i se tasi po i le taimi o lana malaga.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tusi se ata o le mea na vaai i ai Iakopo i lana miti. E mafai e tagata aoga ona faasoa atu a latou ata i se paga ma faamatala mai po o le a le mea na tulaga ese ia i latou mai fuaiupu.

Ona mafai lea ona e faaali atu le ata lenei o se tasi o ata faatino o le faaaliga.

The Old Testament prophet Jacob (Israel) lying asleep under a tree. A depiction of Jacob's dream of a ladder and angels descending from heaven is portrayed in the background.
  • O a folafolaga mai le feagaiga faa-Aperaamo na ofo atu e le Alii ia Iakopo i nei fuaiupu?

  • O a nisi fautuaga faaopoopo na tuuina atu e le Alii ia Iakopo i le fuaiupu 15?

    E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faaopoopo atu nei folafolaga faaopoopo i a latou upumoni. Atonu e te lisiina tali ono talafeagai i luga o le laupapa. O tali e ono aofia ai le faatasi ma i tatou, puipuia ma tausia i tatou, ae le o le tuua o i tatou.

  • Aisea e te manatu ai atonu na faapitoa le anoa o nei folafolaga ia Iakopo i lea taimi?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama lelei atili i nei folafolaga, valaaulia i latou e faauma le gaoioiga lenei i ni paga po o ni vaega toalaiti. Atonu e te manao e fautuaina tagata aoga e vaavaai mo nisi mau po o faamatalaga faaopoopo e faamaonia ai nei folafolaga.

Suesue mau ma faamatalaga nei, ma vaavaai pe faapefea ona faalolotoina lou malamalama i folafolaga na faia e le Alii ia Iakopo.

Ioane 14:18

Galuega 17:27 (matau le Faaliliuga a Iosefa Samita)

Na saunoa mai Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Elder Dale G. Renlund takes an official portrait in 2021.

A o outou savavali i le ala o feagaiga, mai le papatisoga tau atu i le malumalu ma i o outou olaga atoa, ou te folafola atu ia te outou le mana e faasagatau atu ai i tafega masani faalelalolagi—le mana e aoao mai ai, le mana e salamo ai ma ia faapaiaina, ma le mana e maua ai le faamoemoe, mafanafana, e oo lava i le olioli a o outou feagai ma luitau o le olaga. Ou te folafola atu ia te oe ma lou aiga le puipuiga mai tosinaga a le fili, aemaise ai pe a avea le malumalu o se taula’iga tele i lou olaga. (“Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga,” Liahona, Me 2023, 37)

E ono fesoasoani mo tagata aoga le malamalama ai e faapea o le osia o feagaiga e le faasaoina ai i tatou mai luitau o le olaga. Peitai, na aoao mai Elder D. Todd Christofferson e faapea o nei feagaiga ua aumaia ai “lo tatou faamoemoega silisili mo le alofia o [pagatia e ono mafai ona alofia] i le tasi itu ma le taulimaina ma le manuia o mala e le maalofia o le olaga i le isi” (“Aisea i le Ala o Feagaiga,” Liahona, Me 2021, 117).

  • O fea o nei folafolaga e sili ona taua ia te oe?

O lagona o Iakopo e uiga i lona aafiaga

E ono fesoasoani le faaali atu o le fuaitau lenei ma fesili. Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faitau ma talanoa mea nei i paga po o vaega toalaiti. (Mafaufau e faasoa atu i tagata aoga e faapea, o upu “fefe” ma le “mata’u” e faaalia ai sa maofa Iakopo. O le “mata’u” e sili atu ona faaliliuina o le “maofa.”)

Faitau le Kenese 28:16–21, ma vaavaai mo le tali a Iakopo i lona aafiaga.

  • O a lagona e uiga i le Alii ua e vaai o faaalia e Iakopo?

  • E mafai faapefea e nei lagona ona uunaia o ia e osia se feagaiga ma le Alii?

    A maea se taimi na talanoa ai tagata aoga , e mafai ona e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa atu i le vasega mea na latou aoaoina.

    seminary icon O le tuuina atu o avanoa mo tagata aoga e fefaasoaai ai le tasi ma le isi i mea ua latou aoaoina e mafai ona faateleina ai lo latou mautinoa i le auai ai i talanoaga faaletalalelei. Mo nisi aoaoga i le auala e uunaia ai tagata aoga e faasoa atu i isi, tagai “Uunaia tagata aoao e faasoa mai upumoni o loo latou aoaoina” i le Tomai o le Atinaega o Faiaoga. (Aoao Atu i le Ala a le Faaola [2022], 35)

  • O a upu po o fasifuaitau mai fuaiupu 16–21 e mafai ona fesootai i malumalu o aso nei?

Atonu e ta’u mai e tagata o le vasega upu po o fasifuaitau e pei o le “e moni lava e i ai Ieova i le mea nei (fuaiupu 16); “o le fale lava o le Atua” ma “o le faitotoa lava lenei o le lagi” (fuaiupu 17); “Peteli” (fuaiupu 19), o lona uiga o le “fale o le Atua” (tagai vaefaamatalaga 19a); ma “faia lana tauto” (fuaiupu 20). Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e faailoga nei fasifuaitau i totonu o a latou tusitusiga paia.

E mafai e tagata aoga ona faaopoopo i a latou ata o le faaaliga vaaia i le tusia lea o le “fale o le Atua,” “faitotoa o le lagi,” po o le “malumalu” i se mea e latalata i le pito i lalo o le apefa’i.

Faia o feagaiga ma le Alii

Valaaulia tagata aoga e fai mea nei i a latou api faamaumau mo suesuega. Atonu e aoga le ta’u atu i tagata aoga o le a latou tomanatu i nei tali i se lesona i le lumanai. O le a faaaoga e tagata aoga mea latou te tusia iinei e faamaea ai se gaoioiga o le faailoiloga i le Lesona 37: “Iloilo Lou Aoaoina 2.”

Ina ia saunia tagata aoga e tusi a latou tali, atonu e te manao e faasoa atu le parakalafa lenei i au lava upu.

A o tuua e Iakopo le fale o ona matua ma alu atu na o ia lava, sa ia osifeagaiga ma le Atua. Na folafola mai e le Atua o le a faatasi, tausia, ma puipuia Iakopo. I ni nai tausaga puupuu, o le a e feagai ai ma le tele o filifiliga e uiga i le mea e sosoo ona e fai i lou olaga. Faatasi ai ma nei faaiuga o le a maua ai le avanoa e osia ai feagaiga ma le Atua i totonu o le malumalu. Mafaufau i le taimi lenei i lou lumanai a o e tali atu i fesili nei i lau api faamaumau mo suesuega:

  • O a faamanuiaga folafolaina ua e maua mai le taumafai ai e tausia au feagaiga ma le Atua po o le auauna atu i le malumalu?

  • O a ni tulaga e ono feagai ma oe i le lumanai lea o le a faamanuiaina ai oe mai le tausiga ma le puipuiga ua folafola mai e le Atua i tagata o e osia feagaiga ma Ia?

Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le ala ua e mauaina ai folafolaga e o faatasi ma le osia ma le tausia o feagaiga ma le Alii.