Seminare
Kenese 25–27: Iakopo ma Esau


“Kenese 25–27: Iakopo ma Esau,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Kenese 25–27: Iakopo ma Esau,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 24–33: Lesona 30

Kenese 25–27

Iakopo ma Esau

Esau sells his birthright to Jacob for a bowl of pottage.

Faatasi ai ma le fanau mai o le la masaga o Iakopo ma Esau, sa iu ina iloa ai le folafolaga o le feagaiga a fanau mo Repeka ma Isaako. O Esau, i le avea ai ma ulumatua o le masaga, semanu e agavaa mo folafolaga o le tofi ulumatua e tuuina atu i le atalii ulumatua. O le mea e faanoanoa ai, e lei faamuamua e Esau ana faamanuiaga e faavavau, nai lo lena, sa saili e faamalie ona manaoga faalelalolagi. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faataua ai faamanuiaga e faavavau a le Alii nai lo manaoga o le lalolagi.

Sauniuniga a le tagata aoga: Uunaia tagata aoga e iloilo ma le agaga tatalo le paleni i o latou olaga i le va o mea a le Atua (faataitaiga: tatalo, suesueina o tusitusiga paia, gaoioiga faale-ekalesia) ma mea a le lalolagi. Valaaulia i latou e faailoa mai soo se mea faalavefau faalelalolagi atonu o loo faamuamua nai lo mea o le faavavau.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Faatauaina o mea tau i le Atua

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau pe mafai faapefea e mea moomia vave po o manaoga ona aafia ai sini mo se taimi umi, tusi le siata lea i luga o le laupapa:

Taimi Nnei

Lumanai

Vala’aulia ni nai tagata e faasoa mai se sini ua latou faia mo lo latou lumanai . Lisi [sini] nei i luga o le laupapa i le koluma lona lua. Filifili se tasi o sini i le koluma lona lua. Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i mea e moomia vave po o manaoga e faapea, afai e faatinoina, e mafai ona taofia ai se tasi mai le ausiaina o lena sini. Tuu atu i tagata aoga se avanoa e faasoa mai ai ni nai manatu eseese. Talanoaina pe mafai faapefea e filifiliga tatou te faia i le taimi nei ona aafia ai a tatou sini i le lumanai ma atonu foi e taofia ai i tatou mai le ausiaina.

A uma ona fai e tagata aoga, faamalamalama atu o lenei manatu faavae e mafai foi ona faatatau i a tatou taumafaiga e saili faamanuiaga e faavavau a le Atua. Valaaulia tagata aoga e faʻamaeʻa le iloiloga a le tagata lava ia i totonu o a latou api faamaumau mo suʻesuʻega.

Manatunatu ma le agaga tatalo i faamatalaga nei. Tusifaamaumau i lau api talaaga pe o le a le tele o le faatatau o faamatalaga taitasi ia te oe, e faaaoga ai tali “e mautinoa lava,” “e tele lava,” “e le tele lava,” ma le “e leai lava.”

  • Ua ou naunau e ositaulagaina manaoga faalelalolagi mo faamanuiaga e faavavau.

  • Ua ou malamalama i le mafuaaga ua poloaiina ai au e le Alii e faataua Ana faamanuiaga e faavavau nai lo mea ou te manao ai i le taimi nei.

  • Ou te iloa faamanuiaga e oo mai pe a ou faamuamua le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso nai lo mea o le lalolagi.

A o e suesue i le asō, valaaulia le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia iloa le taua o faamanuiaga e faavavau. Saili musumusuga e uiga i le auala e faamuamua ai faamanuiaga e faavavau nai lo manaoga faalelalolagi.

Tofi ma le faamanuiaga o le tofi o le ulumatua

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le taua faaleaganuu o faaiuga na faia e Esau ma Iakopo, aotele parakalafa nei i au lava upu.

I taimi o le Feagaiga Tuai, o le atalii ulumatua e masani ona maua le tofi o le ulumatua. O le tofi o le ulumatua na aofia ai ni vaega e lua o le fanua ma le tamaoaiga. Sa aofia ai foi le tiutetauave sili atu o le tausia o le tina ma isi tagata uma o le aiga i le mavae ai o le maliu o le tama. E faaopoopo atu i le tofi faaletino, o le a tuu atu e le tama se faamanuiaga o le tofi ulumatua e faaee atu ai le pule o le perisitua i luga o le atalii matua. O lenei faamanuiaga na faavaeina ai le tulaga o le atalii i le aiga o se faiaoga ma se taitai.

Sa tatalo Repeka ma Isaako mo le faamanuiaga o se fanau amiotonu mo le tele o tausaga. Mulimuli ane, sa faamanuiaina i laua i ni tama masaga, o Esau ma Iakopo. Ona sa fanau muamua Esau, semanu o ia o le atalii ulumatua. Peitai, sa faaali atu e le Alii ia Repeka o Iakopo o le atalii o le tofi ulumatua (Kenese 25:22–23).

Faitau le Kenese 25:27–34, ma vaavaai pe na faapefea ona faaalia e Esau na te le faatauaina lona faamanuiaga o le tofi ulumatua. (O le “mea e ’ai” o lona uiga o le kukaina o se supo po o le sitiū.)

  • O le a se mea sa e mauaina?

Faitau le Kenese 26:34–35, ma vaavaai mo le faaiuga a Esau ma lagona o ona matua e uiga i ana filifiliga tau i le faaipoipoga. (O sa Hetī o ni o sa Kanana o e sa tapuai i atua ese.)

  • Aisea na faanoanoa ai Repeka ma Isaako i le faaiuga a Esau?

Afai e le o mautinoa e tagata aoga pe faapefea ona tali atu i le fesili na muamua atu, e mafai ona e faamalamalama atu sa tapuai sa Kanana i tupua ma faia isi faiga e tumu i le agasala. O le faaipoipo atu i fafine sa Kanana o lona uiga na liliuese Esau mai le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo ma ana fanau.

O faamanuiaga o le faatauaina o mea tau i le Atua

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le tala ia Iakopo ma Esau, o le parakalafa lenei e ao ona faitauina pe aoteleina. Pe e mafai foi ona e faasoa atu le vitio “Iakopo ma Esau” (2:06), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.

2:5

E ui lava i filifiliga leaga a Esau, sa aami e Isaako i lona toeaina ia Esau e tuuina atu ia te ia le faamanuiaga o le tofi ulumatua. A o lei taunuu atu Esau, sa faafoliga e Repeka ia Iakopo i lona uso. I le manatu ai [o Isaako] o Iakopo o Esau lea, sa faamanuiaina e Isaako ia Iakopo i le faamanuiaga o le tofi ulumatua (tagai Kenese 27:1–29). “Ina ua uma ona faailoa atu e Isaako e faapea na ia faamanuiaina Iakopo nai lo Esau, na ia faamautu mai o Iakopo ‘o le a faamanuiaina’ (Kenese 27:33)—e taufaaatagia mai ai o le a faataunuuina e le Atua” (Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Ta’ito’atasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022, 39).

Faitau le Kenese 27:34, 38, ma vaavaai mo le tali a Esau ina ua ia iloa na tuuina atu e Isaako le faamanuiaga o le tofi ulumatua ia Iakopo.

  • O le a se mea e tumatila ia te oe?

  • E faapefea ona e aoteleina mea tatou te aoaoina mai lenei tala o se faamatalaga o le upumoni?

    Faaaoga upu a tagata aoga e faailoa mai ai se upumoni e talitutusa ma lenei: O le filifili faatopelau po o le manao faalelalolagi nai lo faamanuiaga e faavavau a le Atua e mafai ona taitai atu ai i le faanoanoa ma le lotosalamo.

    O loo i ai le tele o tali e ono i ai i le fesili lenei. O le uunaia o nisi o tagata aoga e faasoa mai a latou tali e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e lagona ai le mautinoa e faasoa mai ni manatu ma ni vaaiga eseese.

  • Aisea e mafai ai i nisi taimi ona luitauina le faamuamua o mea e i ai le taua e faavavau?

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea:

Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

I le pisi tele ai o o tatou olaga i aso taitasi ma le vevesi o le lalolagi i ona po nei o loo tatou ola ai, e ono tosina ese ai i tatou mai mea e faavavau e sili ona taua e ala i le faia o le fiafia, manuia, lauiloa, ma le taʻutaʻua o ni mea e ave i ai la tatou faamuamua. O le faalofituina o o tatou mafaufau mo sina taimi i “mea o le lalolagi” ma “mamalu o tagata” e ono ta’ita’i atu ai i tatou e faaleaogaina lo tatou tofi ulumatua faaleagaga mo sina meaai itiiti. …

E tatau ona taitasi i tatou ma iloilo a tatou faamuamua faaletino ma faaleagaga i le faamaoni ma le lototatalo ia faailoa mea i o tatou olaga e ono taotaomia ai le anoanoai o faamanuiaga ua naunau le Tama Faalelagi ma le Faaola e faaee mai i o tatou luga. (“Ia Oofu i Lou Malosi, E, Siona e,” Liahona, Nov. 2022, 94)

Tuu atu i tagata aoga e faasoa mai mea na latou fiafia i ai pe na aoaoina mai le saunoaga a Elder Bednar. Ona valaaulia lea o i latou e fai mea nei e tolu taitoatasi pe i ni vaega toalaiti:

  1. Fatu se ata faataitai lea e ono faaosoosoina ai se tasi o lau tupulaga e “faamele lo tatou tofi faaleagaga mo se mea e itiiti ifo nai lo se fasi meaai.”

  2. Mafaufau i se faataitaiga o le ala na faamuamua ai e le Faaola le finagalo o Lona Tama nai lo manaoga faatopelau po o le faalelalolagi. (Mo se faataitaiga, tagai Mataio 4:2–10 po o le Luka 22:41–42.)

  3. Mafaufau i se faataitaiga i ona po nei o se tasi o faamuamua le finagalo o le Atua nai lo manaoga faatopelau po o le faalelalolagi.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou manatu. A o faasoa mai tagata aoga, e mafai ona e ta’u atu o le auai ai i le seminare i le asō o se faataitaiga lelei lea o le faamuamua ai o le Atua. E mafai ona e faaalia le vitio “Leai se Faanoanoaga” (5:38) mai le ChurchofJesusChrist.org. Sa filifili se alii talavou e auai i le seminare nai lo le faasee i galu. Fautuaina tagata aoga e vaavaai mo faamanuiaga na ia maua ona o lenei filifiliga.

5:39
  • O a faamanuiaga e mafai ona tatou maua, i le taimi nei ma i le lumanai, mo le filifilia ai o mea tau le Atua nai lo mea o le lalolagi?

  • Na faapefea ona tuu e le Faaola faamanuiaga e faavavau i luga atu o manaoga o le taimi nei lava?

Fai se fuafuaga

Valaaulia tagata aoga e faʻamaeʻa le gaoioiga o loʻo i lalo ia latou api faamaumau mo suʻesuʻega.

Lisi au faamuamua pito i taua e lima ma faatulaga e fua i le pito sili na taua ma le e laititi lona taua.

A o e iloiloina lenei lisi, maitau soo se fetuunaiga e uunaia oe e le Agaga Paia e fai.

I lalo ifo o lenei lisi, faamaumau soo se manatu o ia te oe i le mae’a ai ona faia lenei gaoioiga. E mafai ona e faailoa mai se isi laasaga manino e sosoo ai mo oe e faamuamua ai mea a le Atua e sili atu nai lo mea o le lalolagi? Afai o lea, tusi lenei mea i se mea o le a e vaai soo i ai.

Ina ia faaiu le vasega, e mafai ona e faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga ua e mauaina a o e faatauaina mea a le Atua nai mea o le lalolagi.