“Kenese 24: O Le Faamanuiaga o le Faaipoipoga i le Feagaiga,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Kenese 24: O Le Faamanuiaga o le Faaipoipoga i le Feagaiga,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Kenese 24–33: Lesona 29
Kenese 24
O Le Faamanuiaga o le Faaipoipoga i le Feagaiga
E ui o le faamoemoega o se faaipoipoga e faavavau atonu na foliga mai e le ono ausia e Isaako, ae sa saunia e le Alii se auala mo ia. E mafai foi ona tatou faalagolago i le Alii ma talitonu e mafai ona Ia fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo, ma maua ai i se aso faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e malamalama ai i le taua o le faaipoipoga e faavavau [ma] i le feagaiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e tusi se fesili o ia i latou po o se tasi atonu latou te iloa e uiga i le faaipoipoga i le malumalu ma e omai i le vasega ma le agaga tatalo e saili ai ni tali mo lena fesili.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Faaipoipoga i le malumalu
Ona e mafai ona faigata le faaipoipoga mo nisi o tagata aoga e talanoaina, mafaufau loloto ma le agaga tatalo i auala e saunia ai ma aoao atu lenei autu ma le magafagafa ma le alofa.
Ina ia saunia tagata aoga e talanoaina le autu o le faaipoipoga, mafaufau e faaali atu le ata i le amataga o le lesona, faatasi ai ma le ata faataitai lenei.
Vaai faalemafaufau i se uo o faapea mai: “Pe taua moni ea le faaipoipo i le malumalu? E faigata lava ona ou vaai atu ua ou faaipoipo iina; e lagona lava e le gafatia ona ou ausia. Na ona ou fia maua se tasi ou te alofa i ai.
-
O a nisi o manatu atonu o i ai i lau uo e uiga i le faaipoipoga i le malumalu?
-
O a upumoni atonu e le malamalama i ai lau uo e uiga i le Atua ma le faaipoipoga i le malumalu?
Valaaulia tagata aoga e tali fesili nei i totonu o a latou api faamaumau mo suʻesuʻega.
-
O a ni ou lagona patino e uiga i le faaipoipoga i le malumalu?
-
O a ni fesili po o ni atugaluga o ia te oe e uiga i le faaipoipoga i le malumalu?
A o e suesueina le Kenese 24, valaaulia le Agaga e fesoasoani ia e malamalama i le taua o le faaipoipoga i le malumalu. Saili se malamalamaaga i le auala e mafai ai e le Alii ona fesoasoani ia te oe ia maua se faaipoipoga e faavavau, ma i le malumalu.
O se malaga taua
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le faatatauga o le Kenese 24, valaaulia i latou e vaai i le faafanua lenei. Afai latou te mauaina le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia a King James, e mafai ona latou mauaina o se faafanua 9, “O Le Lalolagi o le Feagaiga Tuai,” i le vaega o Faafanua o le Tusi Paia. Faitau pe aotele le parakalafa lenei, ma valaaulia tagata aoga e sue nofoaga na e ta’ua i luga o le faafanua. Afai e manaomia, faaali atu i tagata aoga le mea o loo i ai Kanana (numera 13) ma Karana (numera 8).
Sa nonofo Aperaamo ma lona aiga i Kanana i le lotolotoi o tagata o e sa ifo i tupua ma auai i isi faiga e tumu i le agasala. Sa i ai tauaiga o Aperaamo sa nonofo i Karana, lea sa nofo ai muamua Aperaamo.
A o lei faitauina ia fuaiupu nei, faamalamalama atu o le Faaliliuga a Iosefa Samita e suia ai le upu “aloivae” i le “lima” i fuaiupu 2 ma le 9. O lona uiga na faia e Aperaamo ma lana auauna i se maliega.
Faitau le Kenese 24:1–4, 7–9, ma vaavaai mo faatonuga na tuu atu e Aperaamo i lana auauna e faatatau i lona atalii o Isaako.
-
O le a le mea na faatonuina le auauna a Aperaamo e fai?
-
O le a se mea o e vaaia i le fuaiupu 7 o loo faaalia ai le popole o le Alii i lē e faaipoipo atu i ai Isaako?
Tuu atu i tagata aoga e faaaoga le fua i luga o le faafanua e iloa ai pe fia maila po o kilomita le umi o lenei malaga. Fesoasoani i tagata aoga ia iloa na fai atu Aperaamo i lana auauna e malaga i le toeitiiti 1,200 maila (1,931 kilomita) e sue se avā mo Isaako.
-
Aisea e te manatu ai sa aoga lea osigataulaga e le faaipoipo ai Isaako i se tasi o afafine sa Kanana?
Pe a manaomia, faamalamalama atu ina ua faatuina e le Atua Lana feagaiga ma Aperaamo ma Sara, sa Ia fetalai mai o fanau a Aperaamo o le a tausia lenei feagaiga taua ma Ia pe afai latou te faaipoipo e tusa ai ma Lana tulafono. O le a manaomia ona latou ulu atu i “le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga” (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4). I aso nei, tatou te ulu atu ai i lenei feagaiga pe a tatou faaipoipo i malumalu paia o le Alii.
Sa leai se tasi i le nuu o Kanana e mafai ona faaipoipo i ai Isaako i le feagaiga. O le feagaiga e na o se tasi o le aiga o Aperaamo i Karana e mafai ona faasaoina ai.
O le fesoasoani a le Alii
Faaali atu le ata lenei, ma valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea ua latou iloa e uiga i le tala o loo tusia i le ata. E mafai ona e faitauina pe aotele le parakalafa lenei pe a manaomia.
Sa malaga atu le auauna a Aperaamo i le mamao ia Karana e sue se avā mo Isaako. A o faatalitali ai i tafatafa o se vaieli, sa ia tatalo ma ole atu i le Atua mo le tomai e iloa ai po o ai e finagalo le Alii na te mauaina.
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faitau taitoatasi ia fuaiupu nei, i ni paga, pe o se vasega.
Mo le gaoioiga o loo i lalo, atonu e fesoasoani le faamatala atu o le igoa “Ieova” i le King James Version o le Tusi Paia e masani ona faailoa mai o le ALII i mataitusi lapopoa uma. O upu “Alii” po o le “alii”, i le isi itu, e mafai ona faasino i se tasi o umia le mana, pule, po o le aafiaga, e pei o se matai po o se pule. (Tagai Bible Dictionary, “Jehovah”)
Faitau le Kenese 24:12–27, ma vaavaai pe na faapefea ona fesoasoani le Alii i le auauna a Aperaamo e sue se avā mo Isaako. Atonu e fesoasoani le faailoga pe a e vaai i le upu ALII pe a lapopoa uma mataitusi taitasi.
-
O le a se mea sa e mauaina?
Mafaufau e aotele le vaega o totoe o le Kenese 24 e ala i le faasoa atu o le parakalafa lenei.
Sa feiloai le auauna a Aperaamo i le ustuagane ma le tamā o Repeka. Sa ia faamatala atu o ai o ia ma le auala na fesoasoani ai le Alii ia te ia ia maua Repeka. O le aso na sosoo ai, sa filifili ai ma le lototele Repeka e toe foi atu ma le auauna ma faamauina ia Isaako i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau (tagai Kenese 24:29–67).
-
O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Alii e ala i le tala ia Isaako ma Repeka ma le la faaipoipoga e faavavau?
Atonu e tali mai tagata aoga i ni upumoni eseese, ae ia mautinoa ua latou malamalama e faapea, o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou a o tatou taumafai e ulu atu i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau.
-
E mafai faapefea ona fesoasoani le Alii i se tasi o loo taumafai mo se faaipoipoga e faavavau ae popole atonu latou te le mauaina lava lenei faamanuiaga?
-
Aisea e te manatu ai e matua taua tele le faaipoipoga e faavavau i le Alii?
Aisea e [taua ai] le faaipoipoga e faavavau?
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le taua o le faaipoipoga e faavavau, valaaulia i latou e tusi i totonu o a latou api faamaumau mo suesuega se ata faigofie o se malumalu, e pei o lea o loo i lalo.
I lalo ifo o le lau ata o le malumalu, tusi ai se fesili e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i upumoni na e aoaoina i le asō. E ono mafai ona avea lea fesili o sau lava [fesili], o se fesili mai se tasi e te iloa, po o se tasi o fesili nei:
-
Aisea e taua ai le faaipoipoga e faavavau?
-
O a faamanuiaga e mafai ona ou maua e ala i le faaipoipo i le malumalu ona taumafai lea e faamamalu na feagaiga?
-
E mafai faapefea ona fesoasoani le Alii ia te au i se aso ia maua faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau?
Valaaulia tagata aoga e faaalu le 5–8 minute e faamaea ai le gaoioiga lenei taitoatasi pe faatasi ma paga. E mafai ona e valaaulia i latou e lisi i totonu o a latou api faamaumau mo suesuega ia tali latou te maua. Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atonu latou te le maua ni tali manino i a latou fesili; peitai, o le taumafaiga e fai fesili ma saili le malamalama o se vaega taua o le faatinoina ma le faatuatua i le Atua.
Tufatufa le pepa e tufa atu ua faaautuina “Faaipoipoga e Faavavau” i tagata aoga o e mananao e suesue i ai.
Ina ia fesoasoani ia te oe e tali atu i lau fesili, saili punaoa eseese a le Ekalesia, e pei o nei:
-
Fuaitau o le atamai i aoaoga faavae (Kenese 2:24; 1 Korinito 11:11; Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4)
-
O le pepa e tufa atu ua faaautuina “Faaipoipoga e Faavavau”
-
“Faaipoipoga” ma tusiga e fesootai i ai i le Taiala i Autu, Taiala i Tusitusiga Paia, po o Autu ma Fesili i le Potutusi o le Talalelei
-
O fasifuaitau e pei o le “faaipoipoga i le feagaiga” po o le “faaipoipoga i le malumalu” i le sailiga o le Gospel Library
Valaaulia tagata aoga e faasoa i le vasega mea na latou aoaoina.
Manatunatuga patino
Tomanatu i le tulaga faataitai mai le amataga o le vasega. I lau api faamaumau suesuega, tali fesili nei:
-
E faapefea ona e tali atu i le fesili a lau uo pe aisea e taua ai le faaipoipoga i le malumalu?
-
O le a se mea na e aoaoina i le asō e uiga i le Tama Faalelagi po o Iesu Keriso lea e mafai ona e maua ai le faamoemoe i au taumafaiga e aumaia ai faamanuiaga o le faaipoipoga i le malumalu?
Valaaulia ni tagata aoga naunau e faasoa mai mea sa latou tusia.
Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le taua o le faaipoipoga i le feagaiga, ma fautuaina au tagata aoga e amata nei ona saunia mo lena mea.