“Kenese 29–33: ‘Ia Manumalo le Atua,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Kenese 29–33: ‘Ia Manumalo le Atua,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Kenese 24–33: Lesona 32
Kenese 29–33
“Ia Manumalo le Atua”
O le perofeta o Iakopo o se faataitaiga o le tu’u o le Atua ia manumalo i lona olaga. Sa ia faia se taumafaiga tele e faaipoipo i le feagaiga, maua faamanuiaga a le Alii i lana galuega i aso taitasi, ma faia le mea na poloaiina ai o ia e le Atua e fai e toefaaleleia ai ana sootaga faaleaiga. E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e faateleina ai lo latou naunautaiga e tuu le Atua ia manumalo i o latou olaga.
Sauniuniga a le tagata aoga: Manatu e valaaulia tagata aoga e lisi ni auala e avea ai le Atua o se tosinaga i o latou olaga. Afai e fia a’oa’o atili tagata aoga i lenei mataupu, e mafai ona latou fa’alogologo, matamata, pe faitau foi i ni vaega o le saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson, “Ia Manumalo le Atua” (18:51).
Vitio “Ia Manumalo le Atua” (18:51) mai le faailo taimi 12:18 i le 13:02, “Iakopo ma Lona Aiga” (3:00)
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
O faatosinaga i o tatou olaga
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e fai se lisi i a latou api faamaumau mo suesuega o nisi o faatosinaga i o latou olaga. E mafai ona aofia ai uo, faiaoga, faufautua, tagata faasalalau, matua, perofeta, le Alii, ma e oo lava i o latou lava manatu ma faanaunauga.
Ona valaaulia lea o i latou e faatulaga ma le manatunatu loloto le aafiaga a mea taitasi o loo i le lisi. E mafai e tagata aoga ona tu’u le numera 1 i autafa o le faatosinaga sili ona malosi i o latou olaga, soso’o ai ma le numera 2, ma faasolo ai faapena. Pe mafai foi e tagata aoga ona tusi upu e pei o le “maualuga,” “feoloolo,” po o le “maualalo” e fa’ailoa ai le aofaiga o le faatosinaga mo aitema taitasi.
Ae latou te lei faitauina le faamatalaga lenei, atonu e aoga le faamalamalama atu faapea o le tuu atu i le Atua e manumalo o le faatagaina lea e avea o Ia ma uunaiga silisili i o tatou olaga.
Faitau atu fesili musuia nei a Peresitene Russell M. Nelson: Mafaufau loloto pe faapefea ona e taliina nei fesili.
O e naunau e manumalo le Atua i lou olaga? O e naunau e avea le Atua ma faatosinaga sili ona taua i lou olaga? Pe o le a e faatagaina Ana afioga, Ana poloaiga, ma Ana feagaiga e faatosinaina mea e te faia i aso taitasi? Pe o le a e faatagaina Lona siufofoga ia faamuamua nai lo se isi lava leo? O e naunau e faataga soo se mea o finagalo o Ia e te faia ia avea o se faamuamua nai lo isi faamoemoega uma? O e naunau e tofatumoanaina lou loto i Lona finagalo? (“Ia Manumalo le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 94).
Valaaulia tagata aoga e tusi a latou tali i fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega. E mafai ona aofia ai [i nei tali] ia auala latou te naunau ai ia manumalole Atua pe avea ma uunaiga sili i o latou olaga. E mafai foi ona aofia ai ma mafua’aga ua le naunau ai i ai ma le mafuaaga e faigata ai ia i latou.
Saili le taitaiga a le Agaga Paia e tuuina atu ia te oe ni malamalamaaga ma se fesoasoani i soo se tasi o ou popolega po o faigata, ma fesoasoani ia e lagona ai se manao faateleina ia manumalo atili o Ia i lou olaga.
Faataitaiga a Iakopo
I se tasi taimi, sa “matuai fefe ma mafatia” Iakopo (Kenese 32:7), ma popole mo le saogalemu o ia ma lona aiga. Sa “tauivi” o ia (Kenese 32:25) i le po atoa, ma le naunautai ia maua fa’amanuiaga a le Alii mo le tulaga faigata sa feagai ma ia. (O le a e suesue atili i lenei tulaga i se taimi mulimuli ane i le lesona.) I le tali atu i ai, na folafola mai e le Alii e fesoasoani ia Iakopo, ae na Ia suia foi le igoa o Iakopo.
Faitau le Kenese 32:28 ma faailoga le mea na suia i ai e le Alii le igoa o Iakopo ma le mafua’aga.
Mafaufau e vala’aulia tagata aoga e tusi i a latou tusitusiga paia o se tasi uiga o le igoa Isaraelu o le “Ia manumalo le Atua” (vaefaamatalaga 28e, tagai Lomifefiloi o le Tusi Paia, “Isaraelu”)
O lenei lesona ua faamamafaina ai vaega e tolu o le olaga o Iakopo, po’o Isaraelu, lea na ia tuu ai le Atua e manumalo. A o e suesue, vaavaai mo faataitaiga o le mataupu faavae lenei: A o tatou naunau e tuu le Atua ia manumalo i o tatou olaga, o le a Ia faamanuiaina i tatou i mea uma.
Saunia ni kopi nei o pepa e tufa atu ma fai se tasi o mea nei:
-
Tuu atu nei pepa e tufa atu i ni tagata aoga se toatolu po o ni vaega o tagata aoga a o lei oo i le taimi ma valaaulia i latou e taitai le vasega i le [talanoaina o] anomea.
-
Valaaulia tagata aoga e faamaea gaoioiga uma e tolu i ni vaega toalaiti.
-
Tuu atu i tagata aoga se vaaiga aoao autu o pepa e tolu e tufa atu ma faataga tagata aoga e filifili se pepa se tasi pe lua e suesue i ai. O se tasi o auala e tuuina atu ai se vaaiga aoao o le matamata lea i le “Iakopo ma Lona Aiga” (3:00).
Afai e suesueina e tagata aoga nei vaega e tolu i ni vaega [toalaiti], valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina ma pe faapefea ona anoa ia i latou. Afai latou te le o ta’ua i se faiga masani, fesili atu po o le a se mea na latou aoaoina e uiga i le Alii.
Mafaufau e fai atu i tagata aoga e faasoa mai isi faataitaiga na latou vaaia o tagata o e na avea tuu le Atua ia manumalo i o latou olaga.
O le tuu o le Atua e manumalo i lou olaga.
Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i mea na e aoaoina pe e te manao e manatua mai lenei lesona. Saili le taitaiga a le Agaga Paia a o e faaopoopoina ou manatu i lau tusiga i lau api talaaga mai le amataga o le lesona. Ia faaaofia ai mafuaaga atonu e te manao ai e tuu le Atua ia manumalo i lou olaga. E mafai foi ona e faaaofia ai mea e te lagona e mafai ona e faia e faateleina ai lou manao ia tuu le Atua ia manumalo i lou olaga.
Afai e le patino tele, valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou manatu. Mafaufau e faasoa atu foi ou lava manatu ma lau molimau.