“Kenese 24–33: Vaaiga Aoao,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Kenese 24–33: Vaaiga Aoao,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Kenese 24–33
Kenese 24–33
Vaaiga Aoao
Na saunia e le Alii se auala mo Isaako e ulu atu ai i se faaipoipoga e faavavau. Na i’u lava ina maua e i la’ua ma Repeka se masaga o Iakopo ma Esau. Ae peitai, a’o tuputupu a’e Esau, sa le’i faamuamua e ia le mauaina o le tofi o le ulumatua po o ona faamanuiaga e faavavau. Na maua e Iakopo le tofi o le ulumatua ma malaga atu ai i le nu’u o lona tinā e sa’ili se avā. A ’o faimalaga ai, sa ia maua se fa’aaliga vaaia lea na ta’ita’i atu ai o ia e ulu atu i le feagaiga faa-Apera’amo ma le Atua. Sa ia faia se taumafaiga tele e faaipoipo i le feagaiga, maua faamanuiaga a le Alii i lana galuega i aso taitasi, ma faia le mea na poloaiina ai o ia e le Atua e fai e toefaaleleia ai ana sootaga faaleaiga.
Uunaia Tagata Aoao e Faasoa atu Upumoni o Latou Aoaoina. O le valaauliaina o tagata aoga e faasoa i le tasi ma le isi o mea o loo latou aoaoina e mafai ona fesoasoani ia i latou e lagona ai le mautinoa i totonu o vasega. Ina ia aoao atili, tagai i le “Sa Uunaia e le Faaola Isi e Faasoa Atu Upumoni Na Latou Aoaoina” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola i. 26). O se faataitaiga o le auala e faia ai lenei mea e mafai ona maua i le Lesona 31: “Kenese 28.”
Ia saunia e aoao atu
O lenei faamatalaga e tuuina atu ai ia te oe ni manatu o mea atonu e manaomia ona saunia ai mo lesona taitasi.
Kenese 24
Faamoemoega o le lesona: Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le taua o le fa’aipoipoga faavavau i le feagaiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.
-
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e tusi se fesili o ia i latou po o se tasi atonu latou te iloa e uiga i le faaipoipoga i le malumalu ma e omai i le vasega ma le agaga tatalo e saili ai ni tali mo lena fesili.
-
Ata: O se faaipoipoga i le malumalu, “Repeka i le Vaieli,” o se atatusi faigofie o se malumalu
-
Pepa e tufa atu: Pepa e tufa atu ua faaulutalaina “Faaipoipoga e Faavavau”
Kenese 25–27
Faamoemoega o le lesona: Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia faataua faamanuiaga e faavavau a le Alii nai lo o manaoga faalelalolagi.
-
Sauniuniga a le tagata aoga: Uunaia tagata aoga e iloilo ma le agaga tatalo le paleni i o latou olaga i le va o mea a le Atua (faataitaiga: tatalo, suesueina o tusitusiga paia, gaoioiga faale-ekalesia) ma mea a le lalolagi. Valaaulia i latou e faailoa mai soo se mea faalavefau faalelalolagi atonu o loo faamuamua nai lo mea o le faavavau.
-
Vitio “Iakopo ma Esau” (2:06), “No Regrets” (5:38)
Kenese 28
Faamoemoega o le lesona: Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagonaina se manao faateleina e osia feagaiga ma le Atua i le malumalu.
-
Sauniuniga a le tagata aoga: Manatu e valaaulia tagata aoga e toe faamanatu folafolaga o le feagaiga faa-Aperaamo (Aperaamo 2:8–11). E mafai ona uunaia tagata aoga e taumafai ma faamalamalama atu i se tasi o lo latou aiga e uiga i le feagaiga faa-Aperaamo ma le mafuaaga e taua ai ia i latou.
-
Ata: Ata o se malumalu
Kenese 29–33
Faamoemoega o le lesona: Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia faateleina lo latou naunautaiga e avea le Atua ia manumalo i o latou olaga.
-
Sauniuniga a le tagata aoga: Manatu e valaaulia tagata aoga e lisi ni auala e avea ai le Atua o se tosinaga i o latou olaga. Afai e fia a’oa’o atili tagata aoga i lenei mataupu, e mafai ona latou fa’alogologo, matamata, pe faitau foi i ni vaega o le saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson, “Ia Manumalo le Atua” (18:51).
Afai e te filifili e tuuina atu i tagata aoga po o vaega o tagata aoga e aoao atu le anomea o loo i pepa e tufa atu e tolu o le lesona, muai tuu atu ia i latou pe tau lava o se tasi o periota o se vasega ao lei faia le aoaoga. Mo le latou sauniuniga a le tagata aoga, valaaulia i latou e suesue i anomea ma sauni e ta’ita’i le vasega.
-
Vitio “Ia Manumalo le Atua” (18:51) mai le faailo taimi 12:18 i le 13:02, “Iakopo ma Lona Aiga” (3:00)
-
Pepa e tufa atu “Ua faia e Iakopo ni osigataulaga tetele ina ia faaipoipo ai i le feagaiga,” “Fa’amanuiaga i o tatou olaga faaletino,” ma le “Ua saunia Iakopo e feiloai ia Esau”