“4–10 Me. ‘Aua Lava Ne’i Outou Fouvale ia Ieova, Aua Foi Tou te Matatau: Numera 11–14; 20–24; 27,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“4–10 Me. ‘Aua Lava Ne’i Outou Fouvale ia Ieova, Aua Foi Tou te Matatau,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Toafa e latalata i le Penisula o Sinai
4–10 Me: “Aua Lava Ne’i Outou Fouvale ia Ieova, Aua Foi Tou te Matatau”
Numera 11–14; 20–24; 27
E tusa lava pe savavali, e le alu se 40 tausaga e malaga ai mai le vaomatua o Sinai e agai atu i le nuu o le folafolaga i Kanana. Ae o le umi lena na manaomia e le fanauga a Isaraelu—e le ina ia uia ai le mamao faalelaufanua ae ia uia ai le mamao faaleagaga: o le mamao i le va o tagata sa avea ai i latou ma tagata na manaomia i latou e le Alii ia avea ai, o Lona nuu o le feagaiga.
O loo faamatala e le tusi o Numera ni isi o mea na tutupu i le aluga o na tausaga e 40, e aofia ai lesona na manaomia ona aoaoina e le fanauga a Isaraelu a’o le’i ulufale atu i le nuu o le folafolaga. Sa latou aoao e uiga i le faamaoni i auauna filifilia a le Alii (tagai i le Numera 12). Sa latou aoao e uiga i le faatuatuaina o le mana o le Alii, e tusa lava pe foliga mai le lumanai e leai se faamoemoe (tagai i le Numera 13–14). Ma sa latou aoaoina o le leai o se faatuatua e aumaia ai le afaina faaleagaga, peitai e mafai ona latou salamo ma vaai atu i le Faaola mo le faamalologa (tagai i le Numera 21:4–9).
Tatou te pei uma lava o tagata Isaraelu i ni isi o itu. Tatou te iloa uma lava le faapeī o le i ai i totonu o se vaomatua faaleagaga, ma o lesona sa latou aoaoina e mafai ona fesoasoani e saunia ai i tatou e ulufale atu i lo tatou lava nuu o le folafolaga: o le ola faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi.
Mo se vaaiga aoao o le tusi o Numera, tagai i le “Numera” i le Bible Dictionary.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Numera 11:11–17, 24–29; 12
O faaaliga e avanoa mo tagata uma, ae e taitai e le Alii Lana Ekalesia e ala i Lana perofeta.
I le Numera 11:11–17, 24–29, maitau le faafitauli na feagai ma Mose ma le tali na fautuaina atu e le Atua. O le a lou manatu i le uiga o le tala a Mose ina ua ia fai mai e manao “ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova”? (fuaiupu 29). A o e mafaufau loloto i lenei fesili, vaavaai mo tali e ono i ai i le savali a Peresitene Russell M. Nelson “Faaaliga mo leEkalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga” (Liahona, Me 2018, 93–96).
Peitai, o le fai mai e mafai ona tatou maua uma faaaliga, e le faapea ai e mafai ona tatou taitaiina uma tagata o le Atua i le ala na faia e Mose. O le mea na tupu o loo i le Numera 12 ua faamanino ai lenei mea. O a ni lapataiga ua e mauaina i lenei mataupu? O le a se mea e te lagona e finagalo le Alii ia e malamalama i ai e faatatau i faaaliga faaletagata lava ia ma le mulimuli i Lana perofeta?
Tagai foi i le 1 Nifae 10:17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:1–7; Dallin H. Oaks, “O Laina e Lua o Fesootaiga,” Liahona, Nov. 2010, 83–86.
Taulai atu i le mea e sili atu ona taua. O nisi tagata e lofituina i fautuaga o faitauga faalevaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u. A o e iloiloina ia otootoga, mulimuli i le Agaga. Mafaufau i ou lava manaoga ma manaoga o tagata atonu o loo e aoaoina. O le malamalama ma le faaaogaina atoatoa o se mataupu faavae se tasi i le vaiaso e mafai ona sili atu ona aoga nai lo le faitauina o ni mataupu se tele i se tulaga faatauvaa.
Numera 12:3
“Na matua agamalu lava le tagata nei o Mose.”
O nisi tagata ua faateia i le iloaina o Mose, le taitai malosi sa tu i luma o Farao ma faia vavega ofoofogia faatasi ai ma le mana o le Alii, sa “matua agamalu lava” foi (Numera 12:3). O le ale uiga o le avea ma sē e agamalu? Manatu e suesue i le faamalamalamaga a Elder David A. Bednar i le “Agamalu ma Maulalo i le Loto” (Liahona,, Me 2018, 30–33) po o le “Agamalu” i le Taiala i Tusitusiga Paia (Potutusi o le Talalelei).
O le a se mea ua e aoaoina mai faataitaiga a Mose o le agamalu i le Esoto 18:13–25; Numera 11:26–29; Numera 12; Eperu 11:24–27; ma le Mose 1:10–11? Atonu e mafai foi ona outou mafaufau loloto i le ala na faaalia ai e le Faaola le agamalu (tagai i le Mataio 11:29; 27:11–14; Luka 22:41–42; Ioane 13:4–5). O le a se mea o aoao atu e nei faataitaiga ia te oe?
Numera 13–14
Faatasi ai ma le faatuatua i le Alii, e mafai ai ona i ai lo’u faamoemoe mo le lumanai.
Ao e faitau i le Numera 13–14, taumafai e tuu oe lava i le tulaga o le fanauga a Isaraelu. Aisea e te manatu na latou mananao ai e “toe foi atu i Aikupito”? Numera 14:3). E faapefea ona e faamatalaina le isi “loto” sa i ai ia Kalepo? (Numera 14:24). O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i le faatuatua o Kalepo ma Iosua, ma e mafai faapefea ona e faaaogaina a laua faataitaiga i tulaga e feagai ma oe?
Sa fefefe sipai e toasefulu o tagata Isaraelu; Sa faatuatua Iosua ma Kalepo. Iosua ma Kalepo: Sipai Usiusitai, saunia e Douglas Klauba. © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com
Numera 21:4–9
Afai ou te vaai atu ma le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona Ia faamaloloina a’u faaleagaga.
Na silafia e perofeta o le Tusi a Mamona le tala ua tusifaamaumauina i le Numera 21:4–9 ma malamalama i lona taua faaleagaga. Faitau a latou aoaoga e uiga i lenei tala i le 1 Nifae 17:40–41; Alema 33:18–22; ma le Helamana 8:13–15. O nisi nei o fesili e te mafaufau i ai ao e suesue:
-
O le a se mea e mafai ona faatusa i ai le gata apamemea?
-
O le a le mea e mafai ona faatusa i ai le u a le gata?
-
Na tatau i tagata Isaraelu ona “[vaai] i le gata apamemea” (Numera 21:9) ina ia malolo ai. Aisea e te manatu na mumusu ai nisi tagata e vaai i ai? Pe na tupu ea se mea faapena ia te oe?
-
O le a se mea ua e lagona le musuiaina e fai ina ia atili atoatoa ai loa “vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua” ma ia malolo ai? (Helamana 8:15).
O le faitauina o nei fuaitau e ono faamanatu atu ai ia te oe isi taimi i tusitusiga paia na manaomia ai e tagata ona taulai atu pea ia Keriso. Mo se faataitaiga, faatusatusa le savali o le Numera 21:4–9 ma le Mataio 14:25–31 ma le 1 Nifae 8:24–28 (tagai foi i ata o loo i le faaiuga o le otootoga o lenei vaiaso). O le ā se mea e foliga mai e aveese ai i tatou mai ia Keriso? E faapefea ona Ia faamanuiaina tagata o e taulai atu pea ia te Ia?
Tagai foi i le “Iesu, a Mafaufau ia Oe” (Viiga,, nu. 76).
Numera 22–24
E mafai ona ou mulimuli i le finagalo o le Atua, e tusa lava pe taumafai isi e tauanau a’u e ‘aua.
Ina ua iloa e Palako, o le tupu o Moapi, na latalata atu tagata Isaraelu, sa valaau atu o ia ia Palaamo, o se tagata sa lauiloa i le faaleoina atu o faamanuiaga ma fetuu. Na mana’o Palako e fetuu tagata Isaraelu. Maitau le ala na taumafai ai Palako e tauanau Palaamo (tagai i le Numera 22:5–7, 15–17) ma mafaufau e uiga i faaosoosoga lua te feagai ia faasagatau atu ai i le finagalo o le Atua. O le a se mea ua faagaeetia ai oe e uiga i tali a Palaamo i le Numera 22:18, 38; 23:8, 12, 26; 24:13? O le mea e faanoanoa ai, na iu lava ina gauai atu Palaamo i le malosi o le tauanau ma faalataina ai Isaraelu (tagai i le Numera 31:16; Iuta 1:11). Mafaufau loloto i auala e mafai ona e tumau faamaoni ai i le Alii e ui lava i tauanauga malosi mai isi.
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Numera 11:4–10
Ou te faafetai mo mea ua foai mai e le Atua ia te au.
-
Fesili atu i lau fanau pe latou te manatua nisi o vavega na faia e le Alii e fesoasoani ai i tagata Isaraelu (tagai i “O Mala o Aikupito” ma le “O Le Paseka” i Tala o le Feagaiga Tuai, 67–74). Ona mafai lea ona e aoteleina mo i latou le Numera 11:4–10, ma faamamafa atu ua galo i tagata Isaraelu o latou faamanuiaga ma sa faitio. O a faamanuiaga e galo ia i tatou i nisi taimi?
-
A o e usuina pe faalogologo i se pese e uiga i le lotofaafetai, e pei o le “Faitau Ou Manuia” (Viiga, nu. 151), e mafai e lau fanau ona tusi ni ata o faamanuiaga ua tuuina mai e le Alii ia i latou.
Numera 12
E finagalo le Alii ia ou mulimuli i Lana perofeta.
-
Ina ia faailoa atu le Numera 12, e mafai ona e ta’u atu i lau fanau sa le fiafia le Alii ia Arona ma Miriama, le uso ma le tuafafine o Mose. Valaaulia i latou e faitau le Numera 12:1–8 e su’e ai pe aisea. Mafaufau e faaaoga le Tusi Ata o le Talalelei e fesoasoani ai i lau fanau e sue faataitaiga o tagata i tusitusiga paia o e na faaaloalo i le perofeta a le Alii ma sa faamanuiaina. O faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou mulimuli i le perofeta a le Alii?
Numera 21:6–9
E mafai ona ou vaai atu ia Iesu Keriso.
-
E mafai ona e faaaogaina le “Mose ma le Gata Apamemea” i Tala o le Feagaiga Tuai, 83–84, e fesoasoani ai i lau fanau e aoao le mea na tupu i le Numera 21:6–9. E faapefea ona pei le gata apamemea o Iesu Keriso? (tagai i le Ioane 3:14–15). Atonu e fiafia lau fanau e fai se gata mai pepa ma tusi ai ni mea faigofie e mafai ona latou faia e “vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua” (Helamana 8:15).
1:2Moses and the Brass Serpent
-
E mafai e tamaiti matutua taitasi ona filifili se tasi o mau nei ma faasoa mai mea o loo faaopoopo mai e mau nei i lo latou malamalamaaga o le tala: 1 Nifae 17:41; Alema 33:18–20; Helamana 8:13–15; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36.
Gata Apamemea, saunia e Brent Evans
Numera 22–24
E mafai ona ou mulimuli i le finagalo o le Atua, e tusa lava pe taumafai isi e tauanau a’u e ‘aua.
-
Aotele le Numera 22: 1–18 mo lau fanau, faamamafa le ala na musu ai Palaamo e fetuu tagata o le Atua, e ui lava o Palako, le tupu o Moapi, na ofoina atu ia te ia le mamalu ma oa. Ona mafai lea ona e fesoasoani i lau fanau e sailiili i fuaiupu nei mo fasifuaitau latou te manatu o faaalia ai le naunautai o Palaamo e mulimuli i le Atua: Numera 22:18; 23:26; 24:13. Atonu e mafai e lau fanau ona filifili se fuaitau se tasi latou te fiafia i ai ma tusi i luga o se kata e fesoasoani ai ia latou manatua e usitai i le Alii.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .