“27 Aperila–3 Me. ‘E Paia ia Ieova: Esoto 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“27 Aperila–3 Me. ‘E Paia ia Ieova,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Malumalu o Rio de Janeiro Pasila
27 Aperila–3 Me: “E Paia ia Ieova”
Esoto 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19
O le Tuua o Aikupito—e ui lava e taua lena—ae sa le’i ausia atoatoa ai faamoemoega o le Atua mo le fanauga a Isaraelu. E oo lava i se olaga lagolelei i le nuu o le folafolaga sa le o le sini faaiu lea a le Atua mo i latou. O nei mea sa na o ni laasaga agai atu i le mea tonu na finagalo ai le Atua mo Lona nuu: “Ia paia outou: aua o a’u o Ieova lo outou Atua e paia lava a’u” (Levitiko 19:2). Na faapefea ona fuafua le Atua e fai ia paia Lona nuu i le mavae ai ona latou ola faatagataotauaina mo le tele o augatupulaga? Sa Ia poloaiina i latou e fatu se nofoaga e paia i le vaomatua—o se falefetafa’i. Sa Ia tuuina atu ia i latou feagaiga ma tulafono e taiala ai a latou amioga, ma, suia ai o latou loto. Ma sa Ia poloaiina i latou e fai taulaga i manu e aoao ai i latou e uiga i le togiola mo a latou agasala. O nei mea uma sa fuafuaina e faasino atu ai o latou mafaufau, loto, ma olaga agai i le Faaola. O Ia o le ala tonu i le paia, mo tagata Isaraelu ma mo i tatou. O tatou uma ua faaaluina ni taimi i le faatagataotauaina a le agasala, ma ua valaauliaina i tatou uma ia tu’ua le agasala ma mulimuli ia Iesu Keriso, o lē na folafola mai, “E mafai ona Ou faia outou ia paia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 60:7).
Mo se vaaiga aoao o le tusi o Levitiko, tagai i le “Levitiko‘ i le Bible Dictionary.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Esoto 35–40; Levitiko 19
E finagalo le Alii ia ou paia.
O leEsoto 35–40 o loo faamatala mai ai taumafaiga a tagata Isaraelu e fau ai se falefetafa’i, lea o le a fesoasoani ai sauniga paia ia i latou ia avea ma se nuu paia. A o e faitauina nei mataupu, vaavaai mo mea na fetalai mai le Alii i Lona nuu e tuu i totonu o le falefetafai. O le a se mea e ono faatusa i ai nei aitema? O le a se mea latou te fautuaina atu ia te oe e uiga i le faateleina o le paia? Ia faapitoa ona mafaufau pe faapefea ona liliu atu e nei aitema ou mafaufauga agai i le Faaola. Atonu e fesoasoani se siata faapenei ia te oe:
|
O a ni mea faitino na e maua? |
O le a se mea e mafai ona faatusa i ai lenei mea? |
|---|---|
O a ni mea faitino na e maua? Atolaau o le feagaiga (Esoto 37:1–9; 40:20–21) | O le a se mea e mafai ona faatusa i ai lenei mea? (Tagai i le Esoto 25:20–22; Taiala i Tusitusiga Paia, “Atolaau o le Feagaiga”) |
O a ni mea faitino na e maua? Fata faitaulaga o mea manogi (Esoto 40:26–27; tagai foi i le Esoto 30:1, 6–8). | O le a se mea e mafai ona faatusa i ai lenei mea? (Tagai i le Faaaliga 8:3–4) |
O a ni mea faitino na e maua? Tuugalamepa po o tulaga moli (Esoto 37:17–24) | O le a se mea e mafai ona faatusa i ai lenei mea? Tagai i le Mataio 5:14–16; Ioane 8:12) |
O a ni mea faitino na e maua? Fata faitaulaga o taulaga (Esoto 38:1–7; tagai foi i le Esoto 27:1; 29:10–14) | O le a se mea e mafai ona faatusa i ai lenei mea? (Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Taulaga”) |
O a ni mea faitino na e maua? Tanoa (pesini) vai: (Esoto 30:17–21 | O le a se mea e mafai ona faatusa i ai lenei mea? (Tagai i le 2 Nofoaiga a Tupu 4:6; Isaia 1:16; Ieremia 33:8) |
Ioe, o le tau lava o le i ai i nofoaga paia e le faapea tatou te paia ai. O leLevitiko 19 o loo faamatala ai tulafono ma poloaiga na tuuina mai e le Alii e fesoasoani ai ia Isaraelu ia tuputupu a’e i le paia. O le a se mea e te maua i nei poloaiga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe e saili le paia mai le Alii? O le a se mea ua e lagona le musuia e fai e ola atoatoa ai i nei mataupu faavae?
Tagai foi i le Henry B. Eyring, “O Le Paia ma le Fuafuaga o le Fiafia,” Liahona, Nov. 2019, 100–103; “The Tabernacle” (vitio), Potutusi o le Talalelei.
O Le Fale Fetafai
Faaaoga musika paia. E i ai i musika le mana tele e valaaulia ai le uunaiga a le Agaga ma atiina ae ai le faatuatua ia Iesu Keriso. O savali i totonu o viiga e tele ina mafai ona faamalosia ai le aoaoga faavae i tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, o le usuina o se viiga e pei o le “Fa’apa’ia Mai A’u” (Viiga, nu. 70) e mafai ona faamalosia ai nisi o savali o loo aoaoina i le Levitiko 19. E mafai foi ona fesoasoani ia te oe e mafaufau ai i le uiga o le avea atili ma tagata paia e pei o le Faaola ma mafaufau loloto pe faapefea ona Ia fesoasoani ia te oe e faateleina le paia.
Esoto 35:4–35; 36:1–7
Ua fetalai mai le Alii ia fai a’u taulaga ma se loto malie.
I le tausaga ina ua tuua Aikupito, o le sootaga a le fanauga a Isaraelu ma Ieova e mafai ona faamatalaina e le’i ogatusa. Ae peitai, a e faitau i le Esoto 35:4–35 ma le 36:7, maitau le ala na tali atu ai tagata Isaraelu i le poloaiga e fau le falefetafa’i. O le a se mea e mafai ona e aoao mai i tagata Isaraelu lea e mafai ona fesoasoani ia lelei atili ai ona e auauna atu i le Alii?
Atonu e lē talosagaina oe e ia mo ni u’amea tautele, ie, po o ni laupapa mo se falefetafa’i. O le a le mea ua tuuina mai e le Alii ia te oe, ma o le a le mea o loo Ia talosagaina oe e ofo atu? O anafea na “uai atu ai [lou] loto mo le galuega”?
Tagai foi i Autu ma Fesili, ‟Ositaulaga,” Potutusi o le Talalelei
Na tuuina atu e le fanauga a Isaraelu ia taulaga mo le falefetafa’i ma le “manatu i ai o lona loto” (Esoto 35:5). Ata na tusia e Corbert Gauthier, © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com
Esoto 40:12–14
Sa tuuina atu sauniga o le malumalu i aso anamua.
O leEsoto 40:12–14 e faatatau i sauniga anamua ia e faatinoina foi i o tatou aso i le maota o le Alii. O nisi nei o fuaiupu faaopoopo e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao ai e uiga i le auala e molimau ai nei sauniga ia Iesu Keriso:
-
Mulumulu: Salamo 51:2; Esekielu 36:25–27
-
Ofu i ofu paia: Isaia 61:10; Mataio 22:11–14; Faaaliga 19:7–8
-
Faauuina: Luka 4:18–19; Galuega 10:38
Levitiko 1:1–9; 4; 16
Ona o le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona faamagaloina a’u.
O le tele o le tusi o Levitiko atonu tatou te le masani ai—taulaga i manu, sauniga e aafia ai le toto ma le vai, ma tulafono e limataitaiina ai mea auiliili ma laiti uma o le olaga. Ae o nei sauniga ma tulafono sa faamoemoe e aoao ai mataupu faavae masani—salamo, paia, ma le Togiola a le Faaola. Ina ia maua nei mataupu faavae a o e faitauina le Levitiko 1:1–9; 4; 16, mafaufau i fesili faapenei:
-
O a upu po o fasifuaitau ou te maua e faamanatu mai ai ia te au ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola?
-
O a mea ua ou aoaoina mai i nei taulaga e uiga i taulaga a le Faaola?
-
E faapefea ona pei a’u o tagata na faia nei taulaga?
E le toe manaomia e le Alii ni taulaga i manu. Ae o le ositaulaga o se mataupu faavae taua lava o le talalelei. Ina ia aoao e uiga i ituaiga taulaga e manaomia e le Alii, suesue le 3 Nifae 9:19–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:34. O faapefea ona e ofoina atu nei ituaiga o taulaga? O le a le mea ua aoao atu e le Mose 5:7 ia te oe e uiga i le auala e tatau ona e vaai ai i au osigataulaga?
Tagai foi i “Manatu e Nofouta i Ai: O Le Falefetafa’i ma le Taulaga.”
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Esoto 35:20–29; 36:1
Ua tuuina mai e le Atua ia te a’u meaalofa e fesoasoani ai i Lana galuega.
-
I le faaiuga o lenei otootoga o loo i ai se ata o le falefetafa’i i le vaomatua a Isaraelu. Atonu e te manao e vaai i ai ma lau fanau ma fesili atu ia i latou po o a anomea semanu e manaomia e fausia ai le falefetafa’i. Ona mafai lea ona outou faitau faatasi i le Esoto 35:20–29 e iloa ai pe na faapefea ona saunia nei anomea. Na faapefea ona valaaulia i tatou e le Alii e saofaga i le fausiaina o Lona malo?
-
Mafaufau e faitau faatasi ma i latou le Esoto 36:1 e iloa ai po o le a le mea na tuuina mai e le Alii ia Pesaleli ma Aliavu e fesoasoani e fausia ai le falefetafa’i. Ona mafai lea ona e talanoa i lau fanau e uiga i mea e te lagona ua tuuina mai e le Alii ia i latou e fesoasoani ai e fausia Lona malo. E mafai faapefea ona tatou faaaogaina nei mea e faamanuia ai isi?
Malumalu o Roma Italia
Esoto 40:17–34
E mafai ona ou lagonaina le faatasi mai o le Atua i nofoaga paia.
-
O leEsoto 40:17–34 o loo lisiina ai mea sa avea ma se vaega o le falefetafa’i a tagata Isaraelu. Atonu e mafai ona e mauaina ma lau fanau i nei fuaiupu ma le ata o le falefetafa’i i le faaiuga o lenei otootoga. Talanoa pe faapefea ona aoao vaega taitasi o le falefetafai e uiga i le Faaola po o le Tama Faalelagi. Mo se faataitaiga, o le atolaau o le molimau e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou poloaiga a le Atua, e mafai e le fata faitaulaga ona faamanatu mai ia i tatou le taulaga a Iesu Keriso, ma isi mea faapena.
-
O a ni nofoaga paia ua tatou maua i aso nei e fesoasoani tatou te lagona ai le latalata atu ia Iesu Keriso? I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, e mafai ona outou matamata faatasi i le vitio “Temples” (Potutusi o le Talalelei). E mafai foi ona e usuina se pese e pei o le “Holy Places” (Potutusi o le Talalelei). Faasoa atu i le tasi ma le isi ou lagona e uiga i nofoaga paia e pei o le malumalu.
O le a le Malumalu?
Levitiko 1:1–4
Ona o le taulaga a Iesu Keriso, e mafai ai ona faamagaloina a’u.
-
O taulaga i manu o loo faamatalaina i le Feagaiga Tuai na fuafuaina e aoao atu ai le fanauga a Isaraelu e uiga i le faamagaloga e ala atu ia Iesu Keriso. Mafaufau pe faapefea e le faitau e uiga i nei osigataulaga ona faia lea lava mea e tasi mo lau fanau. E mafai ona e faaali atu ata o Iesu Keriso i Ketesemane ma luga o le satauro (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, nu. 56, 57) a o e faitau faatasi ma tamaiti le Levitiko 1:1–4. Fesoasoani ia i latou e sue upu po o fasifuaitau e faamanatu atu ai ia i latou le taulaga a Iesu Keriso.
-
Atonu e mafai foi ona outou faitau faatasi le 3 Nifae 9:19–20 e iloa ai po o le a le mea ua poloaiina i tatou e ositaulaga nai lo manu. O le a le uiga o le ofoina atu o se loto momomo ma se agaga salamo? Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Loto Momomo” (Potutusi o le Talalelei) mo se fesoasoani i le taliina o lenei fesili.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .