Kam Folem Mi
Ol Tingting blong Kipim long Maen: Tabenakol mo Sakrifaes


“Ol Tingting blong Kipim long Maen: Tabenakol mo Sakrifaes,” Kam Folem Mi—Blong Hom mo Jos: OlTesteman 2026 (2026)

“Tabenakol mo Sakrifaes,” Kam Folem Mi: OlTesteman 2026

tingting aekon

Ol Tingting blong Kipim long Maen

Tabenakol mo Sakrifaes

Taem yumi ridim OlTesteman, samtaem yumi faenem ol longfala skripja abaot ol samting we i impoten long Lod be yumi filim se i no blong yumi tedei. Eksodas 25–30; 35–40 mo Levitikas 1–9; 16–17 oli ol eksampol. Ol japta ia oli tokbaot fulwan tabenakol blong Isrel long draeples mo ol sakrifaes blong ol animol we oli mekem long tabenakol ia. Tabenakol i wan tempol we oli save muvum, ples we Lod i stap long hem long medel blong ol pipol blong Hem.

Tempol blong yumi blong tedei kolosap i semmak wetem tabenakol blong Ol Man Isrel, be oli no semmak long tabenakol we oli stap tokbaot insaed long Eksodas. Mo yumi no kilim ol animol long ol tempol blong yumi—Atonmen blong Sevya i endem ol sakrifaes blong ol animol kolosap 2000 yia i pas finis. Nomata ol jenis ia, i impoten tumas tedei blong stap rid abaot ol wei we Ol Man Isrel oli bin mekem wosip long bifo, speseli sapos yumi luk olgeta olsem ol pipol blong God insaed long Buk blong Momon—olsem wan wei “blong mekem fet blong olgeta i kam strong moa long Kraes” (Alma 25:16). Taem yumi andastanem simbol blong tabenakol mo sakrifaes blong animol, yumi save kasem ol niu tingting long saed blong spirit, mo tu, bae i mekem fet blong yumi i kam moa strong long Kraes.

Ol Man Isrel oli stap karem wan smol sipsip i kam long tabenakol

Sakrifaes blong wan Smol Sipsip, i kam long Robert T. Barrett

Tabenakol I Mekem Fet long Jisas Kraes I Kam Moa Strong

Taem we God i komandem Moses blong i bildim wan tabenakol long kamp blong Ol Man Isrel, hem i talem stamba tingting biaen long hemia: “blong mi save stap long medel blong yufala” (Eksodas 25:8). Insaed long tabenakol, ak blong kavenan i ripresentem se God i stap long tetaem ia—ak blong kavenan i wan bokis we oli mekem long wud, we oli kavremap wetem gol, mo insaed, i gat ol histri blong kavenan blong God we Hem i bin mekem wetem ol pipol blong Hem. Ak ia oli kipim long wan ples we i tabu, insaed long wan rum, we wan vel i seperetem long tabenakol. Vel ia i save stap olsem wan simbol we i seraotem yumi aot long ples we God i stap long hem, from Foldaon blong Adam mo Iv, mo tu, olsem rod blong yumi i gobak long Hem—tru long Sevya.

Moses hemwan nomo, yumi save se i wan man ia nomo we i save go insaed long “rum we i tabu” (Eksodas 26:34—hae Pris. Olsem ol narafala pris, hem nao bae i faswan blong oli wasem hem mo anoentem mo i werem wan tabu klos we i wan saen blong ofis blong hem. Wantaem long wan yia, long wan dei we oli singaotem Dei blong Atonmen, hae pris bae i mekem sakrifaes long bihaf long ol pipol bifo oli kam wanwan insaed long tabenakol ia. Long vel ia, bae hem i bonem insens. Smok ia we smel blong hem i naes bae i go antap long heven, i ripresentem ol prea blong ol pipol i go long God. Afta, hae pris i karem blad blong animol we oli mekem sakrifaes long hem, bae i pas tru long vel, mo go long jea blong king blong God, we simbol blong hem i ak blong kavenan.

Wetem wanem yu save abaot Jisas Kraes mo rol blong Hem long plan blong Papa long Heven,?yu save luk olsem wanem tabenakol ia i poenem yumi i go long Sevya? Olsem tabenakol, mo ak we i stap insaed, i ripresentem God we i stap wetem ol pipol blong Hem, Jisas Kraes i olsem we God i bin stap long medel blong ol pipol blong Hem. Olsem hae pris, Jisas Kraes i medelman bitwin yumi mo God Papa. Hem i pas tru long vel blong askem strong long bihaf blong yumi, tru long klin fasin blong blad we i sakrifaes blong Hemwan.

Sam long ol samting long tabenakol blong Ol Man Isrel bae i saon semmak long yu, speseli sapos yu bin go long tempol blong mekem ol odinens blong yuwan. Tempol i haos blong Lod—ples we Hem i stap long hem long medel blong ol pipol blong Hem. Olsem tabu ples blong tabenakol, selestial rum i ripresentem we yumi stap long ples blong God. Blong go insaed, oli mas wasem yumi mo anoentem yumi. Yumi werem ol tabu klos. Yumi mekem ol kavenan. Yumi prea long olta we long ples ia ol prea oli sendem i go long God. Mo laswan yumi pas tru long vel blong go long fored blong God.

Ating samting we i moa impoten hem i we ol tempol blong tedei mo tabenakol blong bifo se tugeta, sapos yumi andastanem gud, bae i mekem fet blong yumi long Jisas Kraes i kam strong moa mo i fulumap yumi wetem bigfala tangkyu from sakrifaes blong Hem we i pem praes blong sin. God i wantem evri pikinini blong Hem i gobak mo stap wetem Hem; Hem i wantem “yufala i pris” mo ol woman pris blong [Hem] (Eksodas 19:6). Be ol sin blong yumi nao i stopem yumi blong kasem ol blesing ia, from “i nogat wan samting we i no klin i save stap wetem God” (1 Nifae 10:21). Mekem se God Papa i sendem Jisas Kraes, “hem i Hae Pris [blong yumi] we i tekem ol gudgudfala samting ya oli kamtru” (Hibrus 9:11). Hem i divaedem vel long yumi mo givim paoa long evri pipol blong God blong “yumi kam long fes blong God we hem i stap givhan long yumi long gladhat blong hem. Nao hem bambae i sore long yumi, mo long gladhat blong hem, hem bambae i givhan long yumi” (Hibrus 4:16).

Tedei, stamba tingting blong gat tempol hem i moa long blong yumiwan i kam olsem god. Afta we yumi kasem ol odinens blong yumiwan mo stap mekem ol kavenan wetem God, yumi save stanap long ples blong ol bubu blong yumi, kasem ol odinens ia long bihaf blong olgeta. Long wei ia, yumi save kam wan samting olsem hae pris blong bifo—mo Bigfala Hae Pris—blong openem rod blong ol narafala blong oli gobak mo stap wetem God.

Sakrifaes I Mekem Fet I Kam Moa Strong long Jisas Kraes

Ol prinsipol blong atonmen mo fasin blong stretem samting oli tijim wetem paoa long fasin blong bifo blong mekem sakrifaes blong animol, we i stap bifo long loa blong Moses. Adam mo Iv, tufala i mekem sakrifaes. Tufala i andastanem simbol blong hem we i ripresentem sakrifaes blong Sevya. Mo oli tijim hemia long ol pikinini blong olgeta.

Simbol ia blong mekem sakrifaes long animol i wan dei blong harem nogud speseli long Dei blong Atonmen blong Ol Man Isrel. (“Yom Kippur” long lanwis Hibru). Nid blong mekem seremoni ia evri yia oli talem long Levitikas 16:30: “Long dei ya, hae pris i mas mekem ol samting ya we mi mi talem, nao bambae yufala i kam klin bakegen long fes blong mi.” Hemia i mekem se Lod i save gohed blong stap long medel blong ol pipol blong Hem. Atonmen ia i bin hapen wetem plante narafala seremoni. Long wan long olgeta, oli kilimded wan nanigot mo mekem wan ofring blong ol sin blong ol pipol, mo hae pris i tekem blad blong nanigot i go insaed long ples we i moa tabu long tempol. Afta, hae pris i putum han blong hem long wan nanigot we i laef mo i konfes long ol sin blong ol pikinini blong Isrel—saen ia hem i stap muvum ol sin ia i go long nanigot ia. Afta nanigot ia oli ronem hem i aot long kamp blong Ol Man Isrel.

Long ol kastom ia, nanigot hem i simbol blong Jisas Kraes, we i tekem ples blong ol pipol we oli mekem sin. Sin i no mas stap wetem God. Be blong oli mas spolem o ronem ol man we oli mekem sin, God i givim wan narafala wei—bae oli save kilimded wan nanigot o ronemaot wan nanigot i aot. “Nao nani ya bambae i karem olgeta sin ya” (Levitikas 16:22).

Ol kastom ia i soem wan rod we God i bin givim long yumi blong karembak yumi i gobak blong stap wetem Hem—Jisas Kraes mo Atonmen blong Hem. Sevya i tekem “olgeta samting we i stap mekem yumi harem nogud, hem i karem olgeta evriwan,” iven “ol sin blong yumi evriwan” (Aesea 53:4, 6 Hem i stanap long ples blong yumi, i givim laef blong Hem blong pem praes blong sin, mo winim ded tru long Laef Bakegen long Ded blong Hem. Sakrifaes blong Jisas Kraes i wan “bigfala mo las sakrifaes; yes, i no wan sakrifaes blong man, o bigfala animol” be i “wan sakrifaes we i no gat en mo i no save finis” (Alma 34:10). Hem nao i mekem ol sakrifaes blong bifo mo evri samting we oli stap tijim abaot sakrifaes ia i kamtru.

Jisas i stap karem kros

From risen ia, afta we sakrifaes blong Hem i finis, Hem i talem se: “Mo bae yufala i nomo givim long mi fasin blong mekem blad i ron; yes, ol sakrifaes blong yufala … bae i mas stop. … Mo bae yufala i mekem olsem wan sakrifaes long mi, wan hat we i fulap wetem sore mo wan spirit we i wantem blong sakem sin.” (3 Nifae 9:19–20).

Mekem se taem yu faenem ol skripja insaed long OlTesteman abaot ol sakrifaes mo tabenakol (o naoia, i tempol)—mo bae yu faenem fulap long olgeta—tingbaot se stamba tingting blong hem i blong mekem fet blong yu long Mesaea, Jisas Kraes i kam moa strong. Konektem wanem we yu ridim mo lanem wetem wosip blong yu insaed long haos blong Hem. Letem hat mo maen blong yu i tanem i go long Hem. Tingting hevi long wanem Hem i bin mekem blong tekem yu i gobak mo stap wetem God—mo wanem bae yu mekem blong folem Hem.

Ol Not

  1. Eksodas 33:7–11 i tokbaot “haos tapolen we ol man oli kam long hem blong mit wetem Hae God,” ples ia nao Moses i storian wetem Lod, be i no ples blong sakrifaes we oli tokbaot long Eksodas mo Levitikas. Ol sakrifaes ia oli bin mekem long tabenakol olsem we oli tokbaot long Eksodas 25–30, we God i givim komanmen long Moses mo ol pikinini blong Isrel blong oli bildim (luk long Eksodas 35–40). Tabenakol ia, i ples we Eron mo ol boe blong hem oli bin mekem ol sakrifaes blong animol long hem, samtaem oli stap tokbaot hem tu olsem “haos tapolen we ol man oli kam long hem blong mit wetem Hae God” (luk long, eksampol, Eksodas 28:43; 38:30; Levitikas 1:3

  2. Luk tu long Jekob 4:5; Jerom 1:11.

  3. Luk long Eksodas 25:10–22.

  4. Luk long Hibrus 10:19–20.

  5. Luk long Eksodas 40:12–13.

  6. Luk long Eksodas 28.

  7. Luk long Levitikas 16:12.

  8. Luk long Ol Sam 141:2.

  9. Luk long Levitikas 16:14–15.

  10. Luk long Jon 1:14.

  11. Luk long Hibrus 8–10.

  12. Luk long Moses 5:4–12; luk tu long Jenesis 4:4.

  13. Luk long Mosaea 15:8–9.