Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
16–22 Fepuari. “Ma Avea o se Soo Sili Atu o le Amiotonu”: Kenese 12–17; Aperaamo 1–2


“16–22 Fepuari. ‘Ma Avea o se Soo Sili Atu o le Amiotonu’: Kenese 12–17; Aperaamo 1–2,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“16–22 Fepuari. ‘Ma Avea o se Soo Sili Atu o le Amiotonu’,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: 2026

Ua faaee e Mekisateko ona lima i luga o le ulu o Aperamo e faamanuia ai o ia

Ua Faamanuia e Mekisateko ia Aperamo, saunia e Walter Rane (auiliilia)

16–22 Fepuari: “Ma Avea o se Soo Sili Atu o le Amiotonu”

Kenese 12–17; Aperaamo 1–2

Ona o le feagaiga na faia e le Atua ma ia, ua faaigoaina ai Aperaamo o le “tamā o le au faatuatua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:41) ma “o le uo a le Atua” (Iakopo 2:23). E faitau miliona tagata i aso nei ua latou faaaloalogia o ia o le latou tuaa e tupuga sao mai ai, ae o isi ua vaetamaina i lona aiga e ala i le liliu mai i le talalelei a Iesu Keriso. Ae o Aperaamo lava ia na sau mai i se aiga sa faaletonu—o lona tamā, o le na lafoaia le tapuaiga moni a le Atua, sa taumafai e ositaulagaina Aperaamo i atua sese. E ui lava i lenei mea, ae o le naunautaiga o Aperaamo o le “ia avea ai ma se soo sili atu o le amiotonu” (Aperaamo 1:2), ma o le tala o lona olaga ua faaalia ai na faamamaluina e le Atua lona naunautaiga. O le olaga o Aperaamo ua fai ma molimau e faapea, e tusa lava po o le a le talaaga sa i ai o le aiga o le tagata, e mafai ona faatumulia le lumanai i le faamoemoe.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Aperaamo 1:1–19

O le a faamanuia au e le Atua ona o lo’u faatuatua ma manaoga amiotonu.

“E uunaia i tatou uma e o tatou aiga [ma] la tatou aganuu,” na aoao mai ai Elder Neil L. Andersen, “ae ou te talitonu o loo i ai se nofoaga i totonu o i tatou tatou te pulea ma fatuina e le tagata lava ia. … Mulimuli ane, o o tatou manaoga i totonu e tino mai ma e vaaia i a tatou filifiliga ma a tatou faatinoga” (“Educate Your Desires, Elder Andersen Counsels,” ChurchofJesusChrist.org). Mafaufau pe faapefea ona faaalia i le Aperaamo 1:1–19 mea na aoao mai e Elder Andersen. Atonu o le a fesoasoani fesili e pei o nei:

  • O le a le mea na naunau i ai Aperaamo? Na faapefea ona iloa ona manaoga i ana faatinoga? Na faapefea ona lagolagoina e le Atua ona mana’oga?

  • O a ni ou manaoga? E faapefea ona iloagofie i au faatinoga? E faapefea ona lagolagoina oe e le Atua?

  • O le a se savali o i ai i nei fuaiupu mo i latou e le mananao tagata o o latou aiga ia amiotonu?

O se tasi o manaoga silisili o Aperaamo ma Sara—ia maua se tamaitiiti—sa le’i faataunuuina mo le tele o tausaga (tagai i le Kenese 15:1–6). O le a se mea ua e aoaoina mai le Eperu 11:8–13 e uiga i le auala na taulimaina ai e Aperaamo ma Sara lenei tofotofoga? E faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te oe e “talia” Ana folafolaga, e tusa lava “ae mamao”?

Tagai foi i le “Deliverance of Abraham” (vitio), Potutusi o le Talalelei.

1:37

Deliverance of Abraham

Kenese 12:1–3; 13:15–16; 15:1–6; 17:1–8, 15–22; Aperaamo 2:6–11

aikona o le seminare
E finagalo le Atua ou te osifeagaiga ma Ia ma tausi i ai.

Aisea e taua ai mo oe le iloa e uiga i le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo? Ona e finagalo le Atua e osia se feagaiga faapena ma oe. Sa Ia folafola atu o lea feagaiga o le a faaauau i e e tupuga mai ia Aperaamo, po o le “fanau,” ma o le “mo le toatele o le a taliaina lenei talalelei o le a … faitauina o au fanau” (tagai i le Aperaamo 2:10–11). I se isi faaupuga, e faaauau pea le feagaiga ia te oe—pe a papatisoina oe ma sili atu ona atoatoa pe a e osia feagaiga i le malumalu (tagai i le Kalatia 3:26–29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:30–32).

Mo lena mafuaaga, atonu e te manao e suesue le Aperaamo 2:6–11 ma fai se lisi o mea tonu lava, na folafola atu e le Atua ia Aperaamo ma Sara (tagai foi i le Kenese 12:1–3; 13:15–16; 15:1–6; 17:1–8, 15–22). E ono faapefea ona faatatau nei faamanuiaga ia te oe?

O nisi o nei folafolaga e iai mea e talitutusa ai i le faavavau. E faapefea ona faataunuuina folafolaga e pei o se laueleele o le tofi po o se fanau e toatele e faavavau? (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4; 132:20–24, 28–32).

E ese mai faamanuiaga folafolaina, na fetalai atu le Atua ia Aperaamo “e manuia foi oe” (Kenese 12:2; faaopoopo le faamamafa). O le a sou manatu o le a le uiga o lena mea? O le a faapefea ona avea oe ma se faamanuiaga? (tagai i le Aperaamo 2:11).

Ina ia aoao atu e uiga i feagaiga, sa saunoa Elder Dale G. Renlund e uiga i galulolo i le Vaitafe o Amasone, ma sa talanoa Peresitene Emily Belle Freeman e uiga i le savali i se ala papa ma se tapuvae gau (tagai i le “Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga,” Liahona, Me 2023, 35–37; “Savali i le Sootaga i le Feagaiga ma Keriso,” Liahona, Nov. 2023, 76–79). Saili se tasi po o nei savali uma e lua mo fuaiupu e fesoasoani e tali ai le fesili “Aisea e finagalo ai le Atua ou te osia feagaiga ma Ia?”

Valaaulia tagata e aoao e le tasi le isi. Afai o loo e aoaoina lou aiga po o se vasega a le Ekalesia e uiga i feagaiga, mafaufau e tuu atu i tagata taitoatasi se vaega o le savali a Elder Renlund po o Peresitene Freeman e suesue ai. Ona mafai lea ona latou faasoa atu i le aiga atoa po o le vasega mea na latou aoaoina. O lenei mea e mafai ai e tagata ona molimau atu ma aoao mai le tasi i le isi, ma e valaaulia ai le Agaga. (Tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola,26.)

Tagai foi i le Autu ma Fesili, “Feagaiga Faa-Aperaamo,” Potutusi o le Talalelei; “Mafaufauga e Manatua: O Le Feagaiga,” i le punaoa lenei.

Aperaamo ma Sara

O Le Feagaiga Faa-Aperaamo, saunia e Dilleen Marsh (faamatalaga auiliili)

Kenese 14:18–19; Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:25–40

“O Mekisateko sa o se tagata o le faatuatua.”

Vaai faalemafaufau o loo e faailoa atu Mekisateko i se tasi e le’i iloaina o ia. O le a sau tala e fai atu? Vaai mo manatu i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:26–27, 33–38 (i le faaopoopoga o le Tusi Paia); Alema 13:13–19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:1–4. O a uiga faaKeriso e te maua i nei faamatalaga e uiga ia Mekisateko? E faapefea e lau suesuega o le soifuaga o Mekisateko ona aafia ai le auala e te vaai ai i le Perisitua Mekisateko?

Kenese 14:18–24; Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:36–40

Na totogi e Aperaamo le sefuluai.

O le a se mea ua e aoaoina e faatatau i uiga faaalia o Aperaamo i le tamaoaiga mai le Kenese 14:18–24 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:36–40 (i le faaopoopoga o le Tusi Paia)? Mo se faataitaiga, matau lana tali i le tupu o Sotoma i le Kenese 14:23. Na faapefea e le usiusitai i le tulafono o le sefuluai ona aafia ai lou vaaiga i tupe?

Kenese 16

E faafofoga mai le Atua ia te a’u.

A o e faitauina le Kenese 16, atonu e te mafaufau i se taimi na e lagona ai le lē tonu o le taulimaina o oe, e pei ona faia e Akara. Ia matau o le “Isamaeli” o lona uiga “E faafofoga mai le Atua.” Na faapefea ona faaali atu e le Atua ia te oe ua Ia faafofoga mai ia te oe?

Tagai foi i le “Tatalo Faalilo,” Viiga, nu. 79.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti 01

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Aperaamo 1:18; 2:8

O le a taitai a’u e Iesu Keriso lava ia i le alofa ma le faaeteete.

  • Faitau atu i tamaiti le Aperaamo 1:18 ma le 2:8, ma e mafai ona e valaaulia tamaiti e faalogologo mo se vaega o le tino o loo ta’ua i nei fuaiupu e lua. Atonu e mafai ona e taalo i se taaloga e moeiini ai mata o se tamaitiiti ma taitai atu lona lima i se mea. Ona mafai lea ona e talanoa e uiga i lagona o le taitaiina o i tatou i le lima e Iesu Keriso i le lima pe puipuia i tatou.

Kenese 13:5–12

E mafai ona avea au o se faatupu filemu.

  • Atonu e fiafia lau fanau e faatino le tala mai le Kenese 13:5–12, ma faafoliga o Aperaamo, Lota, ma le au faatoaga lafumanu. E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Aperaamo o le avea ma se tagata e faatupuina le filemu ma o tatou aiga po o uo? Taumafai e faatino tala faataitai o a latou tali.

Aperaamo o loo talanoa ia Lota

O le Filifiliga a Lota, saunia e William Fredericks © Providence Collection laiseneina mai le goodsalt.com

Kenese 13:16; 15:1–6; 17:1–8; Aperaamo 2:9–11

E finagalo le Atua ia ou osifeagaiga ma Ia.

  • Mafaufau e faaali atu i lau fanau se koneteina oneone, fetu i le lagi i le po, po o le ata i le faaiuga o lenei otootoga. E mafai ona fesoasoani lenei mea ia i latou ia malamalama ai i folafolaga a le Atua i le Kenese 13:16; 15:1–6. Talanoa e uiga i le auala ua e aoao ai e faatuatuaina folafolaga a le Atua, e tusa lava pe foliga mai e le mafai.

  • Ina ia aoao lau fanau e uiga i feagaiga, fai atu ia i latou e faamatala atu ia te oe se taimi na latou faia ai se folafolaga po o se tasi na faia se folafolaga ia i latou. Afai e aogā, faasoa atu ni au lava faataitaiga—e aofia ai feagaiga na e osia ma le Atua i le papatisoga po o le malumalu. Na faapefea ona aafia lau sootaga ma le Atua i au feagaiga? Filifili ni nai fuaitau mai le Kenese 15:1–6; 17:1–8; Aperaamo 2:9–11 e faasoa mai ai nisi o faamanuiaga na folafola mai e le Atua ia i la’ua.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau e saunia e osia se feagaiga ma le Atua pe a papatisoina i latou, e mafai ona e faaaogaina nisi o manatu o gaoioiga o loo fautuaina mai i le faaopoopoga A po o le faaopoopoga E.

Aperaamo 1:12–17; Kenese 16:7–11

E faafofoga mai le Atua ia te au.

  • Ina ua lamatia le ola o Aperaamo, sa ia valaau atu i le Atua. Ina ua na o Akara i le vaomatua, sa ia iloa ai na faafofoga mai le Atua ia te ia. Mafaufau e faasoa atu nei tala e lua i lau fanau: “Aperaamo ma Sara” ma “Akara” i Tala o le Feagaiga Tuai, 28–31, 32–33. O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le Atua mai i nei tala? Ona mafai lea ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi ni aafiaga na outou lagonaina ai na faafofoga mai le Atua ia te outou. O se pese e pei “O Le Tatalo A Le Tamaitiiti” (Tusipese a Tamaiti, 6) e mafai ona faamalosia ai lenei mataupu faavae.

2:20

Abraham and Sarah

1:23

Hagar

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

O Sara o loo vaai a’e i fetu

Mafaufau Loloto i le Folafolaga a le Atua, saunia e Courtney Matz.

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: E finagalo le Atua ou te osia feagaiga ma Ia