“26 Ianuari–1 Fepuari. ‘Aoao Saoloto Atu Ia Mea i Lau Fanau’: Kenese 5; Mose 6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“26 Ianuari–1 Fepuari. ‘Aoao Saoloto Atu Ia Mea i Lau Fanau’,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: 2026
Better Than Paradise [Sili Atu Nai Lo le Parataiso], saunia e Kendal Ray Johnson
26 Ianuari–1 Fepuari: “Aoao Saoloto Atu Ia Mea i Lau Fanau”
Kenese 5; Mose 6
O le tele lava o le Kenese 5 o se lisi o augatupulaga e i le va o Atamu ma Eva ma Noa. Tatou te faitau ai i le tele o igoa, ae e le tele ni mea tatou te iloa e uiga ia i latou. Ona tatou faitau lea i le laina faaosofia ae le o faamalamalamaina lenei: “Na la feoa’i foi o Enoka ma le Atua: ua le iloa foi e ia; aua na avea o ia e le Atua” (Kenese 5:24). E mautinoa lava o loo i ai se tala i tua atu o lena fuaiupu. Ae peitai, e aunoa ma nisi faamalamalamaga atili, ua faaauau pea le lisi o augatupulaga.
O le mea e faafetai ai, o le Mose 6 ua faaali mai ai faamatalaga auiliili o le tala e uiga ia Enoka—ma o se tala maoae lava. Tatou te aoao ai e uiga i le lotomaualalo o Enoka, ona le mautonu, o le agavaa na vaaia e le Atua ia te ia, ma le galuega maoae na ia faia o se perofeta a le Atua. Tatou te maua ai foi se malamalamaaga manino e uiga i le aiga o Atamu ma Eva a o faagasolosolo mai i augatupulaga. Tatou te faitau i le “puleaga tele” a Satani ae faapea foi matua o e na aoaoina fanau “i ala o le Atua” (Mose 6:15, 21). E faapitoa le taua o mea ua tatou aoaoina e uiga i aoaoga faavae na aoao atu e nei matua: faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga, ma le mauaina o le Agaga Paia (tagai i le Mose 6:50–52). O lena aoaoga faavae, e pei o le perisitua o loo aumaia faatasi ai, “sa i ai i le amataga [ma] o le a i ai foi i le iuga o le lalolagi” (Mose 6:7).
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
O le agasala e tapulaa ai lo’u gafatia e vaai, lagona, ma faalogo i mea a le Atua.
A o e suesue i le Mose 6:26–36, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i aafiaga o le agasala? Na faapefea ona e vaaia nei aafiaga? O a uiga na i ai ia Enoka na fesoasoani ia te ia e faatoilalo ai nei aafiaga? Na faapefea ona faamanuiaina o ia e le Atua o se taunuuga?
E valaauina a’u e le Atua e faia Lana galuega e ui i ni o’u vaivaiga.
Afai e i ai se taimi e te lagona ai le lofituina i le mea ua valaauina oe e le Alii e fai, e le o tuua na o oe. E oo lava ia Enoka na i ai foi ona lagona faapena ina ua valaauina o ia e le Atua e fai ma perofeta. A o e faitauina le Mose 6:26–36, vaavaai pe aisea na lagona ai e Enoka le lofituina ma o le a foi le mea na fetalai le Atua e tuu atu ai ia te ia le lototele.
I fuaiupu 37–47, vaavaai mo ni auala na lagolagoina ai e le Atua ia Enoka ma musuia ai o ia e fai Lana galuega (tagai foi i le Mose 7:13). Atonu e te fatusatusaina le aafiaga o Enoka ma aafiaga o isi perofeta na lagonaina le le atoatoa, e pei o Mose (tagai i le Esoto 4:10–16), Ieremia (tagai i le Ieremia 1:4–10), Nifae (tagai i le 2 Nifae 33:1–4), ma Moronae (tagai i le Eteru 12:23–29). O le a sou lagona, o le a se mea e finagalo le Atua e te aoaoina mai i nei mau e uiga i le galuega ua Ia tuuina mai e te faia?
A Seer Hath the Lord Raised Up [Ua Faatuina A’e e le Alii se Tagatavaai] (Mose 6:36), saunia e Eva Timothy
E tele aposetolo ma perofeta o aso nei na faaalia lagona talitutusa faapei o Enoka a o latou faamatalaina lagona i taimi na maua ai o latou valaauga. Mo se faataitaiga, tagai i le molimau a Elder Ulisses Soares i le “E Saunoa Perofeta i le Mana o le Agaga Paia” (Liahona, Me 2018, 98–99).
O le a se mea e mafai ona e aoao mai nei perofeta ma aposetolo e uiga i ou lagona o le le agavaa? O anafea na e lagonaina ai le fesoasoani a le Faaola ia te oe ina ua Ia talosagaina oe e fai mea faigata? Mafaufau e tusi i lalo ni nai aafiaga i lou lumanai lea o le a manaomia ai ona e faalagolago i le fesoasoani a le Faaola. E mafai faapefea ona e agai atu i nei mea e tutupu ma le faatuatua ia Iesu Keriso?
O le autu a le autalavou o le tausaga lenei, "Savali faatasi ma A’u,” e faavae i le Mose 6:34. Kiliki ii mo musika ma isi punaoa e faatatau i lenei autu. O le a le uiga o le savali faatasi ma le Alii? O le a se mea o le a e faia e talia ai Lana valaaulia e savali faatasi ma Ia?
Tagai foi i le David A. Bednar, “[Ia] Mau Oe ia te A’u, ma A’u ia te Oe; O Lea, Savali Faatasi ma A’u”” Liahona, Me 2023, 123–25; “Ou te Alu i le Mea e te Tofia, Viiga. nu. 169.
Sa aoao atu le talalelei a Iesu Keriso mai le amataga.
Ona ua ia i tatou le tusi a Mose, ua tatou iloa ai na aoaoina e le Atua Ana fanau i le ala e maua ai le togiolaina talu mai lava le amataga. A o e suesue i le Mose 6:48–68, saili mo le mea e tatau ona tatou iloa ma faia ina ia faaolaina ai. Matau le fesili a Atamu i le fuaiupu e 53. Pe na i ai se taimi na e manatu ai faapena? O le a le mea ua e aoaoina mai le tali a le Alii i le fuaiupu 53-65? Atonu e te mafaufau i nei fuaiupu o le savali a le Alii i le sauniga papatisoga a Atamu. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le papatisoga mai Lana savali? Aisea e te manatu ai na Ia faatusaina le papatisoga i le “toe fanauina”? (fuaiupu 59). O a mea e mafai ona e faia ina ia faaauau ai pea ona “toe fanauina” i lou olaga atoa?
Vaavaai mo faatusa. I tusitusiga paia, o mea faitino po o mea na tutupu e masani ona avea ma sui pe faatusa i upumoni faaleagaga, aemaise lava upumoni e uiga i le Faaola (tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 7). O nei faatusa e mafai ona faatamaoaigaina ai lou malamalama ia te Ia ma Ana aoaoga faavae. Mo se faataitaiga, o le a se mea ua e aoaoina mai faatusa o loto ma taliga i le Mose 6:27, mata ma le omea i le Mose 6:35, po o le vai i le Mose 6:59–60?
“Ia aoao saoloto atu ia mea i lau fanau.”
Ina ua uma ona aoao atu Atamu i upumoni o le talalelei a Iesu Keriso, i le Mose 6:51–63, sa fetalai atu le Alii ia Atamu e aoao atu ia mea i augatupulaga i le lumanai. Mafaufau e fai se lisi o nei upumoni. (Atonu e fesoasoani le vaevaeina o le fuaitau i ni vaega laiti o fuaiupu, e pei o fuaiupu 51–52, 53–57, 58–60, 61–63). Aisea e taua ai nei upumoni i le tupulaga faia’e o aso nei? O a nisi mea e mafai ona e aoao mai faatonuga a le Alii i matua i le Mosaea 4:14–15 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–28; 93:40–50?
O le faitau e uiga i le “tusi faamanatu” lea na tausia e le aiga o Atamu ma Eva, e ono musuia ai oe po o lou aiga e faia sa outou lava tusi faamanatu. O le a se mea e te lagona e finagalo le Alii ia te oe e te faaaofia ai? Mafaufau e sefe faamatalaga mai le tou tusi faamanatu i le FamilySearch.org.
Tagai foi i le Dieter F. Uchtdorf, “O Iesu Keriso o Le Malosi o Matua,” Liahona, Me 2023, 55–59; “Parenting: Touching the Hearts of Our Youth,” “But Why?” (vitio), Potutusi o le Talalelei.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
E mafai ona fesoasoani mai le Atua ia te a’u e fai mea faigata.
-
Ina ua valaauina Enoka e talai atu le talalelei, sa popole o ia ina ne’i ona toilalo. Ae na fesoasoani le Atua ia te ia. Faitau faatasi le tala lenei i le Mose 6:26–34 (tagai foi i le “Enoka le Perofeta” i le Tala o le Feagaiga Tuai, 19–21). Aisea na lagona ai e Enoka e le mafai ona ia folafolaina atu le talalelei? (tagai Mose 6:31). Na faapefea ona fesoasoani le Atua ia Enoka? (tagai Mose 6:32–34; 7:13).
-
Atonu e fiafia lau fanau e faasoa atu pe faatino isi faataitaiga o le taimi na fesoasoani ai le Atua i tagata e faia mea faigata—mo se faataitaiga, Noa, Tavita, Amona, po o Samuelu le sa Lamana (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, nu. 7, 19, 78, 81). E mafai foi ona e faasoa atu sau lava aafiaga ma tuu atu i lau fanau e talanoa e uiga i le auala e fesoasoani ai le Atua ia i latou e faia mea faigata.
O le faatuatua ia Keriso, salamo, papatisoga, ma le mauaina o le Agaga Paia e saunia ai aʻu e toe foi atu i le Atua.
-
Na aoaoina Atamu e le Atua i mea e tatau ona tatou faia e toe foi atu ai ia te Ia—ia faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ia papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. Fesoasoani i lau fanau e sue nei mataupu faavae i le Mose 6:52, 57. Ona mafai lea ona e fesoasoani ia i latou e tusi se lauga puupuu e uiga i se tasi o mataupu faavae. O lauga uma e mafai ona aofia ai se mau mai le Mose 6, se aafiaga, ma se molimau. Tuu atu ia i latou e fefaasoaai a latou tautalaga i le tasi ma le isi.
-
E mafai foi ona e faaali atu ata e faatusa i uluai mataupu faavae o le talalelei (tagai i le mataupu faavae o le faatuatua lona fa). Tuu ata i se laina e tau atu i se ata o Iesu Keriso. A o e faitauina le Mose 6:52, e mafai e lau fanau ona tutu i autafa o le ata sa’o pe a latou faalogo i upu o loo faatusa i ai le ata.
-
Atonu e fiafia lau fanau e usu pese o loo aoao mai ai mataupu faavae o loo i le Mose 6:52, e pei o le “Faatuatua,” “Pe A Ou Papatiso,” ma le “O Le Agaga Paia” (Tusipese a Tamaiti, 50, 53, 56). Fesoasoani ia i latou e sue nei mataupu faavae i le Mose 6:52.
E manao le Tama Faalelagi i matua e aoao a latou fanau.
-
Ina ia uunaia lau fanau e lagolago o latou matua i la latou matafaioi o ni faiaoga o le talalelei, mafaufau e fai atu i se tamaitiiti e faitau le Mose 6:58 ma faailoa mai le poloaiga na tuuina mai e le Atua i matua. Ona mafai lea ona e faaali atu se ata o Atamu ma Eva o loo aoaoina a la fanau (e pei o lea o loo i le faaiuga o lenei otootoga) ma tuu atu i lau fanau e talanoa e uiga i mea o latou vaaia i le ata. E mafai e lau fanau ona tusi ni ata o o latou aiga o faitau faatasi tusitusiga paia, tatalo faatasi, pe taaalo faatasi.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .