Opći sabor
Naum milosrđa
Opći sabor u travnju 2025.


11:5

Naum milosrđa

Gospodin je milosrdan, a naum našega Nebeskog Oca doista je naum milosrđa.

Poziv proroka

Prošlog travnja, ubrzo nakon radosne vijesti da je Crkva stekla hram Kirtland, predsjednik Russell M. Nelson pozvao nas je da proučimo molitvu posvećenja hrama Kirtland, zabilježenu u 109. odsjeku Nauka i saveza. Molitva posvećenja, kako je predsjednik Nelson rekao, »vodič je u tome kako hram duhovno osnažuje vas i mene da se suočavamo s izazovima života u ovim posljednjim danima«.

Siguran sam da vam je vaše proučavanje odsjeka 109 dalo uvide koji su vas blagoslovili. Večeras iznosim nekoliko stvari koje sam naučio dok sam slijedio poziv našeg proroka. Mironosni put kojim me je vodilo moje proučavanje podsjetio me je da je Gospodin milosrdan i da je naum spasenja našega Nebeskog Oca doista naum milosrđa.

Novopozvani misionari koji služe u hramu

Kao što možda znate, »novopozvane misionare potiče se da prime hramsko podarivanje što je prije moguće i da idu u hram onoliko često koliko to okolnosti dopuštaju«. Nakon podarivanja, oni također »mogu služiti kao vršitelji… uredbi prije nego što započnu misionarsku službu«.

Vrijeme u hramu prije ulaska u centar za obuku misionara (COM) može biti divan blagoslov za nove misionare dok uče više o hramskim savezima prije iznošenja blagoslova tih saveza svijetu.

No, proučavajući odsjek 109, naučio sam da Bog u hramu osnažuje nove misionare – doista, sve nas – na dodatan, sveti način. U molitvi posvećenja, danoj objavom, prorok Joseph Smith molio se da će se, »kad sluge tvoji pođu iz doma tvojega… svjedočiti o imenu tvojemu«, »srca« »svih ljudi« »smekša[ti]« – i »velikaša zemaljskih« i »svih siromašnih, potrebitih, i izmučenih«. Molio se da će »predrasude njihove uzmaknu[ti] pred istinom, a narod tvoj ste[ći] naklonost u očima sviju; kako bi svi krajevi zemaljski znali da mi, sluge tvoji, čusmo glas tvoj, i da nas ti posla«.

To je predivno obećanje za novopozvanog misionara – da će predrasude »uzmaknu[ti] pred istinom«, da će »ste[ći] naklonost u očima sviju« i da će svijet znati da ih je Gospodin poslao. Svatko od nas zasigurno treba te iste blagoslove. Kakav bi to blagoslov bio da srca budu smekšana dok komuniciramo sa susjedima i kolegama. Molitva posvećenja ne objašnjava točno kako će naše vrijeme u hramu smekšati tuđa srca, ali uvjeren sam da je povezano s time kako vrijeme u domu Gospodnjem smekšava naša vlastita srca usredotočujući nas na Isusa Krista i njegovo milosrđe.

Gospodin odgovara na molbu Josepha Smitha za milosrđem

Dok sam proučavao molitvu posvećenja iz Kirtlanda, također me je dirnulo što se Joseph opetovano molio za milosrđe – za članove Crkve, za neprijatelje Crkve, za državne vođe, za narode svijeta. I vrlo osobno, molio se Gospodinu da se sjeti njega te da bude milosrdan prema njegovoj voljenoj Emmi i njihovoj djeci.

Kako se Joseph morao osjećati kad se, tjedan dana kasnije, na Uskrs, 3. travnja 1836. u hramu Kirtland, Spasitelj ukazao njemu i Oliveru Cowderyju te je, kako je zabilježeno u 110. odsjeku Nauka i saveza, rekao: »Prihvatih ovaj dom, i ime će moje biti ovdje; i očitovat ću se narodu svojemu u milosrđu u ovome domu.« To obećanje milosrđa moralo je imati posebno značenje za Josepha. I kao što je predsjednik Nelson podučio prošlog travnja, ovo se obećanje također »primjenjuje… na svaki posvećeni hram danas«.

Pronalaženje milosrđa u domu Gospodnjem

Postoji tako mnogo načina na koje svatko od nas može pronaći milosrđe u domu Gospodnjem. To je bilo istinito otkad je Gospodin prvi put zapovjedio Izraelu da izgradi Šator sastanka i postavi u njegovo središte »Pomirilište«. U hramu nalazimo milosrđe u savezima koje sklapamo. Ti nas savezi, uz krsni savez, vežu za Oca i Sina i daju nam povećani pristup onome što je predsjednik Nelson podučio da je »posebn[a] vrst[a] ljubavi i milosrđa… [koja se] naziva hesed« na hebrejskom.

Nalazimo milosrđe u prilici da budemo zapečaćeni za svoje obitelji za vječnost. U hramu također s većom jasnoćom shvaćamo da su Stvaranje, Pad, Spasiteljeva pomirbena žrtva i naša sposobnost da ponovno uđemo u nazočnost našega Nebeskog Oca – doista, svaki dio nauma spasenja – očitovanje milosrđa. Može se reći da je naum spasenja naum sreće upravo zato što je to »naum milosrđa«.

Traženje oprosta otvara vrata Duhu Svetomu

Zahvalan sam na predivnom obećanju u odsjeku 110 da će se Gospodin očitovati u milosrđu u svojim hramovima. Također sam zahvalan za ono što objavljuje o tome kako će se Gospodin očitovati u milosrđu kad god mi, poput Josepha, preklinjemo za milosrđe.

Molba Josepha Smitha za milosrđem u odsjeku 109 nije bila prvi put da su njegove molbe za milosrđem potaknule objavu. U Svetom šumarku mladi se Joseph nije molio samo kako bi saznao koja je Crkva istinita, već je također rekao da je »zavapio Gospodinu za milosrđe, jer nije bilo nikoga drugoga kome sam mogao poći da zadobijem milosrđe«. Nekako je njegovo priznanje da mu je potrebno milosrđe koje samo Gospodin može pružiti pomoglo otvoriti ustave nebeske. Tri godine kasnije ukazao se anđeo Moroni, nakon onoga što je Joseph nazvao svojom »molitv[om] i ponizn[im] zazivanj[em] Svemogućeg Boga za oprost svih svojih grijeha i ludosti«.

Taj uzorak objave nakon molbe za milosrđem poznat je u Svetim pismima. Enoš je čuo glas Gospodnji tek nakon što se molio za oprost. Obraćenje oca kralja Lamonija započinje njegovom molitvom: »Ja ću se odreći svih grijeha svojih da bih te upoznao.« Možda nismo blagoslovljeni istim dramatičnim iskustvima, ali za one koji se ponekad muče osjetiti odgovore na molitvu, traženje Gospodinova milosrđa jedan je od najsnažnijih načina da osjetimo svjedočanstvo Duha Svetoga.

Promišljanje o Božjem milosrđu otvara vrata svjedočanstvu o Mormonovoj knjizi

Slično načelo lijepo se podučava u Moroniju 10:3–5. Često skraćujemo te stihove kako bismo podučili da kroz iskrenu molitvu možemo naučiti je li Mormonova knjiga istinita. Ali to skraćivanje može zanemariti važnu ulogu milosrđa. Poslušajte kako Moroni započinje svoj poticaj: »Htio bih vas usrdno potaknuti kad budete čitali ovo… da se spomenete kako milosrdan Gospod bijaše djeci ljudskoj od stvaranja Adama pa sve do vremena kad vi ovo budete primili, i pomno razmišljali o tome u srcima svojim.«

Moroni nas potiče ne samo da čitamo ove stvari – zapise koje je upravo trebao zapečatiti – već i da pomno razmislimo u svojim srcima što Mormonova knjiga objavljuje o tome »kako milosrdan Gospod bijaše djeci ljudskoj«. Promišljanje o Gospodinovu milosrđu ono je što nas priprema »upitat[i] Boga, Vječnoga Oca, u ime Kristovo, nije li to istinito«.

Dok promišljamo o Mormonovoj knjizi, možemo se pitati: Je li doista istinito, kako je Alma podučio, da se Božji naum milosrđa brine o tome da će svaka osoba koja je živjela na ovoj Zemlji uskrsnuti i da će oni »biti obnovljen[i] k svojem… savršenom tijelu«? Je li Amulek u pravu – može li Spasiteljevo milosrđe zadovoljiti sve gorko stvarne zahtjeve pravde koje bismo u protivnom bili obvezni platiti te će nas zauzvrat »obujm[iti] u naručje sigurnosti«?

Je li istinito, kako je Alma svjedočio, da je Krist patio ne samo za naše grijehe već i za naše »boli i nevolje« da bi on »znao… kako pomagati narodu svojemu u skladu sa slabostima njihovim«? Je li Gospodin doista toliko milosrdan, kako je kralj Benjamin naučavao, da je kao besplatan dar, on pomirio »za grijehe onih… koji umriješe ne upoznavši volju Božju o sebi, ili koji ne znajući zgriješiše«?

Je li istinito, kako je Lehi rekao, da »Adam pade da bi ljudi bili; a ljudi jesu, da bi radost imali«? I je li doista istinito, kako je Abinadi svjedočio, citirajući Izaiju, da Isus Krist bijaše »ranjen za prijestupe naše, bijaše povrijeđen za bezakonja naša; kazna mira našega bijaše na njemu; i ranama smo njegovim iscijeljeni«?

Za kraj, je li Očev naum kako je podučen u Mormonovoj knjizi doista milosrdan? Svjedočim da jest i da su mironosna i nadom ispunjena učenja milosrđa u Mormonovoj knjizi istinita.

Ipak, pretpostavljam da se neki možda muče, unatoč vašem vjernom čitanju i molitvama, ostvariti Moronijevo obećanje da će vam Nebeski Otac »očitovati istinu o tome moću Duha Svetoga«. Poznajem tu muku jer sam je osjetio, prije mnogo godina, kada mojih prvih nekoliko čitanja Mormonove knjige nije dalo trenutni i jasan odgovor na moje molitve.

Ako se mučite, smijem li vas pozvati da slijedite Moronijev savjet da promislite o mnogim načinima na koje Mormonova knjiga podučava »kako milosrdan Gospod bijaše djeci ljudskoj«? Temeljem mojega iskustva, nadam se da će, kada to učinite, mir Duha Svetoga moći ući u vaše srce i da možete znati, vjerovati i osjetiti da su Mormonova knjiga i naum milosrđa koji ona podučava istiniti.

Izražavam svoju zahvalnost za Očev veliki naum milosrđa i za Spasiteljevu voljnost da ga izvede. Znam da će se on očitovati u milosrđu u svojem svetom hramu i u svakom dijelu našeg života budemo li ga tražili. U ime Isusa Krista. Amen.

Napomene

  1. Vidi Russell M. Nelson, »Radujte se u daru svećeničkih ključeva«, Lijahona, svibanj 2024., 121.

  2. Russell M. Nelson, »Radujte se u daru svećeničkih ključeva«, 121.

  3. Opći priručnik: Služenje u Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana, 24.5.1, Evanđeoska knjižnica

  4. Kao i kod svih hramskih blagoslova, Božje darivanje tih blagoslova ovisi o našem obdržavanju saveza koje sklopimo u hramu. Vidi Russell M. Nelson, »Pobijediti svijet i pronaći pokoj«, Lijahona, studeni 2022., 96.: »Svaka osoba koja sklapa saveze u… hramovima – te ih obdržava – ima povećani pristup moći Isusa Krista.«

    Kao još jedan primjer razmotrite izjavu Prvog predsjedništva o nošenju hramskog ruha: »Dok obdržavate svoje saveze, uključujući svetu povlasticu da nosite hramsko ruho kako je podučeno u pripremnim uredbama, imat ćete veći pristup Spasiteljevu milosrđu, zaštiti, snazi i moći« (Opći priručnik, 26.3.3.2, isticanje dodano).

  5. Nauk i savezi 109:55–57

  6. Vidi Russell M. Nelson, »Gospodin Isus Krist doći će ponovno»«, Lijahona, studeni 2024., 121. – 122.: »Ovo je moje obećanje vama: svaki iskreni tražitelj Isusa Krista naći će ga u hramu. Osjetit ćete njegovo milosrđe.«

  7. Vidi Nauk i savezi 109:34: »Iskaži milosrđe ovome narodu, i pošto svi ljudi griješe, oprosti prijestupe naroda svojega, i neka oni budu izbrisani zauvijek.«

  8. Vidi Nauk i savezi 109:50

  9. Vidi Nauk i savezi 109:54. Joseph je također zatražio od Gospodina »da iskaže[] milosrđe djeci Jakovljevoj, kako bi Jeruzalem, od ovoga časa, mogao početi s otkupljenjem svojim; i kako bi se jaram ropstva mogao početi lomiti s doma Davidova; i kako bi se djeca Judina mogla početi vraćati u zemlje koje ti dade Abrahamu, ocu njihovu« (Nauk i savezi 109:62–64).

  10. Vidi Nauk i savezi 109:68

  11. Vidi Nauk i savezi 109:69. Oxfordski rječnik engleskog jezika definira milosrđe kao »blagost i suosjećanje pokazane osobi koja je u položaju nemoći« (»mercy«, oed.com). Milosrđe je, poput milosti, izraz Božje ljubavi i dobrote – njegov hesed. Dok je milosrđe usmjereno na uskraćivanje kazne koju zaslužujemo, milost se obično odnosi na to da nam Bog daje blagoslove koje ne zaslužujemo i bez obzira na zasluge.

  12. Nauk i savezi 110:7

  13. U očitovanju osobnog milosrđa, Josephu i Oliveru bilo je rečeno: »Gle, grijesi su vam vaši oprošteni; vi ste čisti preda mnom; zato uzdignite glave svoje i radujte se« (Nauk i savezi 110:5).

  14. Russell M. Nelson, »Radujte se u daru svećeničkih ključeva«, 119. Predsjednik Nelson rekao je: »Pozivam vas da promišljate o tome što Gospodinovo obećanje znači za vas osobno.«

  15. Vidi Bible Dictionary, »Tabernacle«: »Svetinja nad svetinjama sadržavala je samo jedan komad namještaja: Kovčeg saveza. (…) Na kovčegu i oblikujući poklopac nalazilo se Pomirilište. Služilo je, s kovčegom ispod, kao žrtvenik na kojem je izvršeno najveće pomirenje poznato židovskom zakonu. Na njega bi bila poprskana krv žrtve okajnice na Dan pomirenja (Lev 16:14–15). Pomirilište je bilo mjesto očitovanja Božje slave (Izl. 25:22)«.

  16. Russell M. Nelson, »Vječni savez«, Lijahona, listopad 2022., 5. Kao što predsjednik Nelson ističe, hesed nema točan ekvivalent na engleskom jeziku, no njegov je najčešći prijevod u Starom zavjetu milosrđe. Od 248 puta kada se riječ hesed pojavljuje u verziji Starog zavjeta kralja Jakova, milosrđe se koristi 149 puta, ljubaznost 40 puta, a dobrota 30 puta (vidi Blue Letter Bible, blueletterbible.org/lexicon/h2617/kjv/wlc/0-1/).

  17. Vidi Opći priručnik, 27.2. Spasitelj nas podučava da nitko od nas ne može doći k Ocu osim po njemu (vidi Ivan 14:6). U Nauku i savezima, Spasitelj daje ovaj predivan opis svoje molbe za milosrđem u naše ime:

    »Slušajte onoga koji je zagovornik kod Oca, koji zastupa stvar vašu pred njim —

    Govoreći: Oče, gledaj trpljenja i smrt onoga koji ne učini grijeha, kojim ti bijaše veoma zadovoljan; gledaj krv Sina svojega koja bijaše prolivena, krv onoga koga predade da bi ti sam mogao biti proslavljen;

    Stoga, Oče, poštedi ovu braću moju koja vjeruju u ime moje, da mogu doći k meni i imati vječni život« (NiS 45:3–5).

  18. Predsjednik Jeffrey R. Holland jednom je rekao: »Bog zasigurno najviše uživa biti Bog zbog oduševljenja kada je milosrdan, naročito prema onima koji ne očekuju milosrđe i često smatraju da ga ne zaslužuju« (»Radnici u vinogradu«, Lijahona, svibanj 2012., 33.). Vidi i Nauk i savezi 128:19: »Evo, što čujemo u evanđelju koje primismo? Glas veselja! Glas milosrđa s neba; i glas istine iz zemlje; blagovijest za mrtve; glas veselja za žive i mrtve; blagovijest velike radosti.«

  19. Alma 42:15. Milosrđe je uvijek bilo u samom središtu nauma spasenja. Ilustrativna su tri adventska stiha. Nefi zaključuje prvo poglavlje Mormonove knjige govoreći: »Pokazat ću vama da su nježna milosrđa Gospodnja nad svima onima koje on izabra, zbog vjere njihove, da ih učini silnima toliko da imaju moć izbavljenja« (1 Nefi 1:20).

    U Izlasku 34:6, Gospodin proglašava svoje ime Mojsiju kao »Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću«. Neki navode da je moguće da starozavjetni proroci spominju ovaj stih više od bilo kojeg drugog stiha u Starom zavjetu (vidi, na primjer, Bible Project, »The Most Quoted Verse in the Bible«, bibleproject.com/podcast/most-quoted-verse-bible/).

    U Novom zavjetu, u knjizi Lukinoj, prisjetite se da je Zaharija »zanijem[io] i [nije mogao] govoriti« kada je posumnjao u anđelovo obećanje da će Elizabeta u svojoj starosti roditi sina, koji će biti Ivan Krstitelj (Luka 1:20). Kada je Zaharijin glas napokon bio odriješen, on se »napuni božanskog nadahnuća« te je, u prvoj javnoj izjavi da je vrijeme za Mesiju konačno došlo, proročanski rekao da će Gospodin doći »učini[ti] milosrđe koje obeća ocima našim i da se sjeti svetoga Zavjeta svoga, zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu« (Luka 1:72–73; isticanje dodano).

  20. Eseji o evanđeoskim temama, »Izvješća o Prvom viđenju«, Evanđeoska knjižnica; vidi posebice izvješće iz 1832. godine.

  21. Joseph Smith – Povijest 1:29. Nauk i savezi 20:5–6 pružaju još jedan opis uloge pokajanja u ova dva snažna viđenja. Joseph je rekao da »nitko me ne treba smatrati krivim za bilo kakav velik ili zlonamjeran grijeh«, ali on se »osjeća[o] osuđenim zbog svoje slabosti i nesavršenostī« i trebao mu je oprost (Joseph Smith – Povijest 1:28, 29).

  22. Vidi Enoš 1:1–8

  23. Alma 22:18. Almina molitva »O Isuse, ti Sine Božji, iskaži milosrđe prema meni« vodi bujici svjetla i olakšanja od boli (vidi Alma 36:17–20). Predsjednik Jeffrey R. Holland jednom je rekao o Alminoj molbi: »Možda je takva molitva, iako kratka, najznačajnija koja se može izgovoriti u palom svijetu. Koje god druge molitve prinesemo, koje god druge potrebe imamo, sve se vraća na tu molbu: ‛O Isuse, ti Sine Božji, iskaži milosrđe prema meni’« (Our Day Star Rising: Exploring the New Testament with Jeffrey R. Holland [2022.], 170. – 171.).

  24. Starješina Kyle S. McKay predivno je podučio: »Josephov život redovitog pokajanja daje mi pouzdanje da ‛pristupa[m] s pouzdanjem k prijestolju milosti da primim[] milosrđe’« (»Čovjek što s Jahvom drugova«, Lijahona, studeni 2024., 61.).

  25. Moroni 10:3

  26. Moronijeva molba potpora je Nefijevoj izjavi na samom početku Mormonove knjige, gdje on navodi svoju svrhu u pisanju na ploče: »No gle, ja, Nefi, pokazat ću vama da su nježna milosrđa Gospodnja nad svima onima koje on izabra, zbog vjere njihove, da ih učini silnima toliko da imaju moć izbavljenja« (1 Nefi 1:20).

  27. Moroni 10:4

  28. Vidi Mormon 9:13

  29. Alma 40:23: »Duša će biti obnovljena k tijelu, a tijelo k duši; da, i svaki ud i zglob bit će obnovljen k tijelu svojemu; da, čak ni vlas s glave neće biti izgubljena; već će sve biti obnovljeno k svojem pravom i savršenom tijelu.«

  30. Alma 34:16. Dok razmatramo koliko je Gospodin bio milosrdan, možemo biti u iskušenju odvojiti milosrđe od pravde – misliti kako samo brižno milosrđe našega Nebeskog Oca može nadvladati pravdu. Ali, kao što je Alma podučio: »Naum milosrđa ne bi se mogao ostvariti, osim ako pomirenje ne bude izvedeno; zato sâm Bog pomiruje za grijehe svijeta, da se ostvari naum milosrđa, da se udovolji zahtjevima pravde, da bi Bog mogao biti savršen, pravičan Bog, a i milosrdan Bog« (Alma 42:15; isticanje dodano).

    Sva nas Spasiteljeva milosrdna ljubav prema nama nije mogla spasiti. Umjesto toga, njegovo nas trpljenje vrlo stvarnih i bolnih zahtjeva pravde spašava. To, naravno, ne umanjuje važnost njegove ljubavi. Zasigurno, njegova ljubav prema nama – i njegova želja da čini volju Oca, koji nas također voli – uzrokovala je da on bude voljan patiti (vidi Ivan 3:16; Nauk i savezi 34:3). Ali ljubav sama po sebi nije mogla djelovati.

    Ponekad se možemo toliko usredotočiti na njegovu ljubav za nas upravo onakve kakvi jesmo da izgubimo iz vida činjenicu da to što smo takvi kakvi jesmo – kao naravni muškarci i žene čije ponašanje neizbježno ne dolikuje življenju zapovijedi – zahtijeva da pravda bude zadovoljena. Ako pogrešno shvatimo i promatramo njegovu ljubav kao uklanjanje zahtjeva pravde, umanjujemo dar njegove pomirbene žrtve i patnju koju je prošao kako bi platio strašnu cijenu pravde. Bilo bi obeshrabrujuće ironično kada bi se shvaćalo da njegova ljubav prema nama čini njegovu pomirbenu žrtvu nepotrebnom. Koliko je bolje gledati izravno na sve zahtjeve pravde i onda biti zahvalan što nas je dovoljno volio da podnese te vrlo stvarne zahtjeve za nas.

  31. Alma 7:11–12

  32. Mosija 3:11

  33. 2 Nefi 2:25

  34. Mosija 14:5

  35. Moroni 10:4

  36. Moroni 10:3

  37. Predsjednik M. Russell Ballard potaknuo nas je: »Iznosite svjedočanstvo o onome što znate i vjerujete i što osjećate« (»Sjećati se onoga što je najvažnije«, Lijahona, svibanj 2023., 107.).

  38. Iznoseći ovaj prijedlog, ne namjeravam ponuditi zamjensku »formulu« za svjedočanstvo o istinitosti Mormonove knjige ili evanđelja. Kao što je starješina David A. Bednar podučio, objava može doći poput »svjetla upaljenog u mračnoj prostoriji« gdje se objava prima »brzo, potpuno i odjednom«. Ona također može doći poput »postupnog povećanja svjetlosti koja zrači iz izlazećeg sunca… ‘redak za retkom, odredbu za odredbom’ (2 Nefi 28:30). (…) Takve poruke od Nebeskog Oca postupno i blago ‘kapa[ju] na [naše duše] poput rose s neba’ [NiS 121:45]. Ovaj uzorak objave više je pravilo nego iznimka« (»The Spirit of Revelation«, Lijahona, svibanj 2011., 88.).