Tē hina’aro nei tō ’oe Metua i te ao ra e paraparau ia ’oe
’Ia roa’a te fa’aro’o ē, tē paraparau nei tō ’oe Metua i te ao ra ia ’oe. Tei i’ō nei ’oia ’e ’ua here ia ’oe hau atu i te mau parau e fa’ahitihia.
E mau tamaiti ’e e mau tamāhine tātou nā te Atua, tē pārahi ’āmui nei tātou i te fenua nei ātea roa i tō tātou ’utuāfare i te ao ra. Teie te orara’a tāhuti, e taime nō te fa’ari’i i tō tātou tino, nō te mā’iti i te maita’i maoti i te ’ino, nō te fa’arahi i tō tātou fa’aro’o i tō tātou Fa’aora ia Iesu Mesia ’e i tāna tāra’ehara mo’a, ’e nō te tauahi i te fa’anahora’a o te ’oa’oa a tō tātou Metua.
Ma te ’ore e ha’amana’o i tō tātou orara’a hou te tāhuti nei, i te tahi taime, e putapū tātou i te ’ōtahira’a nō te ao tā tātou i vaiiho i muri. ’Ua hōro’a mai tō tātou Metua i te hō’ē hōro’a pae vārua ia tātou, nō te vai tū’ati noa iāna ’e nō te fa’ari’i i te fa’aterera’a, te arata’ira’a, te tāmāhanahanara’a nō ’ō mai iāna. ’Ua ’ite maita’i tātou i teie hōro’a ; ’ua pi’ihia te reira te pure.
For Those Who Will Believe in Me [Nō rātou e ti’aturi nei iā’u], nā Dan Wilson
’A pure i tō ’oe Metua i te ao ra
’Ua ha’api’i te hō’ē melahi ia Adamu ’e ia Eva ’e i te feiā ato’a e pe’e ia rāua ’ia « ti’aoro atu i te Atua nā roto i te i’oa o te Tamaiti ē a muri noa atu » (Mose 5:8).
’Ua ha’api’i Iesu :
-
« E ani, e hōro’ahia mai tā ’outou ; e ’imi, e ’itea ïa ia ’outou ; e pātōtō atu, e ’īritihia mai te ’ōpani ia ’outou » (Mataio 7:7).
-
« Area ’ia pure ho’i ’oe ra […] ’a pure ai i tō Metua […] i te ’iteā » (Mataio 6:6).
-
« E nā ’ō ’outou ’ia pure : E tō mātou Metua i te ao ra, ’ia ra’a tō ’oe i’oa » (Mataio 6:9).
’Ua pure tāmau noa Iesu i tōna Metua (hi’o Luka 6:12 ; Mareko 6:46). I Getesemane, ’ua parau ’oia i tāna mau pipi, « e pārahi ’outou i ’ō nei, ’ia pure au » (Mareko 14:32). I ni’a i te sātauro, ’ua pure Iesu nō te mau fa’ehau tei fa’asātauro iāna : « E ta’u Metua, e fa’a’ore mai i tā rātou hara ; ’aore ho’i rātou i ’ite i tā rātou e rave nei » (Luka 23:34).
’Ua a’ohia tātou ’ia « pure tāmau noa ». ’A « paraparau atu [ai tātou] i te Fatu i te mau mea ato’a tā [tātou] e rave rā, ’e nāna ho’i [tātou] e arata’i i te maita’i » (Alama 37:37). Ta’a ’ē noa atu i te reira, « mai te mea e hope te mana ato’a ’o [tō tātou] vārua i te ha’amaita’i ’e i te ’ārue » (Mosia 2:20).
Terā rā, e mea hau atu i te hanahana, e pāhono mai tō tātou Metua i te ao ra i tā tātou mau pure ! Hō’ē uira’a e vai noa i roto ia tātou ’oia ho’i, nāhea tātou ’ia fa’ari’i maita’i a’e ’e ’ia hāro’aro’a i te mau pāhonora’a, te arata’ira’a ’e te tāmāhanahanara’a nō ’ō mai i tō tātou Metua ?
E ha’amata te fa’ari’ira’a i te mau pāhonora’a i tā tātou mau pure ma te fa’aro’o i te Metua i te ao ra ’e i tāna Tamaiti, ’o Iesu Mesia. Tē ti’aturi nei tātou i tō tātou Metua, e rave tātou ma te maita’i a’e ’ia ha’apa’o i te mau fa’auera’a, ’e e ’imi i tōna rima i roto i te mau mea ato’a (hi’o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 59:21).
E pāturu tō ’oe Metua i te ao ra ia ’oe, e ha’apūai i tō ’oe ’aravihi, e tāmāhanahana ia ’oe, ’e « e ha’amo’a ’oia i tō [’oe] mau ’ati ’ei maita’i nō [’oe] » (2 Nephi 2:2) ’a ti’aoro ai ’oe iāna.
’A fa’aro’o i tōna reo
’A fa’a’ohipa ai tātou i te fa’aro’o i te Atua ’e ’a ha’apa’o ai i tāna mau fa’auera’a, e ha’api’i mai iho ā tātou i te fa’aro’o maita’i a’e i tōna reo.
I te matahiti 1993, ’ua ani manihini mai te peresideni James E. Faust (1920–2007), e melo nō te Pupu nō te Tino ’Ahuru ma Piti ’āpōsetolo i taua taime ra, i tā’u vahine, ’o Kathy, ’e iā’u nei, ’ia haere i te hō’ē purera’a i te fare ha’api’ira’a teitei nō Brigham Young nā muri iāna. ’Ua tupu teie purera’a nā mua roa i te pararera’a te mau niuniu ’āfa’ifa’i, te mau rāve’a tūreiara’a tōtiare ’e te natirara.
I roto i tāna a’ora’a, ’ua fa’aara te peresideni Faust ē : « ’I roto i tō ’outou u’i e ’ū’ana te mau reo e rave rahi e parau ra ia ’outou nāhea ’ia ora, nāhea ’ia fa’amaha i tō ’outou mau hina’aro, nāhea ’ia fa’ari’i i te tā’āto’ara’a o te reira ». Terā rā, « te reo tā ’outou e ti’a ’ia ha’api’i mai i te fa’aro’o ’o te reo ïa o te Vārua ». Nō te rave, « e ti’a ia tātou […] e ha’afatafata i tō tātou tari’a, ’ia fāriu i te mata o te fa’aro’o i ni’a i te puna o te reo, ’e ’ia hi’o tūtonu i te ra’i ra ».
Tau matahiti i muri mai, ’ua ha’api’i te peresideni Russell M. Nelson, « mai te mea e ha’apa’o maita’i a’e ’outou i te mau ha’apūrorora’a tūreiara’a tōtiare i te muhumuhu a te Vārua, tē tu’u ra ïa ’outou ia ’outou iho i roto i te fifi pae vārua ».
E tae mai te reo o te Vārua i tō tātou māramarama ’e i tō tātou mau nīnoa mana’o. « E fa’a’ite au ia ’oe, i roto i tō ’oe ferurira’a ’e i roto i tō ’oe ’ā’au na, nā roto i te Vārua Maita’i, ’o tē tae i ni’a ia ’oe ’e ’o tē pārahi i roto i tō ’oe ’ā’au » (Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 8:2 ’A fa’aro’o i tō ’oe iho manava—pinepine te heheura’a i te tae mai i reira.
Pure ma te ’ā’au ti’aturi
E’ita te mau pāhonora’a ’e te mau mana’o nō ’ō mai i te Atua e fa’ahepohia. E pure mātou ’e e tīa’i ma te ’ā’au ti’aturi. E’ita te tahi mau pāhonora’a e tae mai i roto i teie orara’a, nō te feiā parauti’a rā, e tono noa mai te Fatu i tōna hau (hi’o Ioane 14:27). I te tahi taime, e tae mai te mau pāhonora’a « te a’o nā ni’a iho i te a’o, te fa’aue nā ni’a iho i te fa’aue » (Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 98:12).
E nehenehe te reo o te ra’i e tae mai ma te mana’o-’ore-hia i roto i te mau vāhi hau ’e te mau vāhi mo’a. I roto i te māmū o tā’u mau pure i te po’ipo’i ’e te ferurira’a hōhonu, e ’ite mai au i te mau ha’amaita’ira’a mātau-’ore-hia. E nehenehe tā te ta’ata iho tai’ora’a tāmahana mutumutu ’ore i te mau pāpa’ira’a mo’a, noa atu e mea mātauhia te tahi taime, e ’āfa’i mai i te reo o te Vārua i roto i tō tātou ’ā’au mai te auahi te huru i te tahi atu taime.
’A ha’a’ati noa ai te māniania ’e te fa’anevanevara’a o te ao nei ia tātou, ’ua fa’aue te Fatu i tāna peropheta ’ia patu e rave rahi atu ā hiero. I roto i teie mau fare mo’a o te Fatu, ’a vaiiho ai tātou i tō tātou mau fifi i rāpae’au ’e ’a tomo atu ai i roto ’e tā tātou mau pure ’e mau māna’ona’ora’a, e ha’api’ihia tātou i te mau parau mau nō te tau mure ’ore. Hō’ē matahiti i teienei, ’ua parau fafau mai te peresideni Nelson ē, ’ia ha’amori ana’e tātou i roto i te hiero, « ’aore roa e mea e ’īriti atu ā i te mau ra’i. ’Aore e mea ! »
E hōro’a ato’a mai te ’āmuira’a rahi tāta’itahi te mau ha’amaita’ira’a e rave rahi atu ā. I teie ’āva’e nō ’Ēperēra, e putuputu fa’ahou ā tātou i te ’āmuira’a rahi nō te fa’aro’o i te reo o te Fatu. Tē parau fafau atu nei au ē, ’a fa’aineine ai ’oe ’e ’a haere mai ai ’oe ma te ’ā’au pure i te ’āmuira’a rahi, e ’ite mai ’oe i te mau pāhonora’a o tō ’oe māna’ona’ora ’e e ’ite ’oe ē, tei ni’a ia ’oe « te rima o te ra’i ».
’Ia roa’a te fa’aro’o ē, tē paraparau nei tō ’oe Metua i te ao ra ia ’oe. Tei reira ’oia ! ’A vaiiho i tō ’oe fa’aro’o iāna ’e i tāna Tamaiti here e tauturu ia ’oe ’ia ’īriti i te pāruru ’e ’ia fa’ari’i i te reo o tō ’oe Metua. Tē fa’a’ite pāpū nei au tei reira ’oia ’e ’ua here ia ’oe hau atu i te mau parau e fa’ahitihia.