Ko Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Nāvū

The Smith family homestead, Nauvoo, Illinois, USA, was the home of Joseph and Emma Smith when they first gathered to the village of Commerce, Illinois (later renamed Nauvoo). Photo taken May 2022.
ʻOku fakafofongaʻi ʻe Nāvū ʻa e tumutumu ʻo e ngāue fakapalōfita ʻa Siosefa Sāmita ʻi he māmaní. ʻI ha taʻu pē ʻe nima, naʻe akoʻi ai ʻe Siosefa ha ngaahi moʻoni mahuʻinga kau ki he natula ʻo e ʻOtuá, ikuʻanga ʻo e Siasí, pea mo e talaʻofa ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá. Naʻá ne fakafeʻiloaki ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé mo fokotuʻutuʻu e ngāue fakatemipalé maʻá e ngaahi kui kuo pekiá. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono fokotuʻu ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. Pea naʻá ne fakapapauʻi ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e ngaahi kī ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻo aʻu ai pē ki he hili ʻene pekiá. ʻI he ngaahi taʻu kotoa ne na fakataha ai ʻi Nāvuú, naʻe hoko hono uaifi ko ʻEmá, ko e hoa ʻo Siosefa ʻi hono tataki mo akoʻi e niʻihi kehé, kau ai ʻena fānaú ʻi ʻapi.
Talu mei he ngaahi taʻu ʻo e 1840 tupú, mo hono fakatolonga ʻe he fāmili Sāmitá, pea kimui ange ai ko e Komiunitī ʻo Kalaisí, ʻa e manatu kia Siosefa mo ʻEma Sāmitá ʻaki hono toe langa e falekoloa piliki kulokula ʻo Siosefá mo tokangaʻi e ʻapi ʻo e fāmilí, ko e Fale Lahí, ko e Fale Nāvuú, mo e faʻitoka fakafāmilí. ʻOku hoko ʻenau tauhi fakalelei mo mateaki ʻi ha ngaahi taʻu lahí ko ha konga ʻo e tukufakaholo ʻo e ngaahi feituʻu toputapú ni.

Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita mo ʻena fānau iiki ʻe toko faá ki ha ʻapi sinoʻi ʻakau fungavaka ua siʻisiʻi ʻi he ngaofe ʻo e Vaitafe Misisipí ʻi Mē 1839. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe heʻenau tūʻuta ki aí ʻa e ngataʻanga ʻo ha vahaʻataimi moveuveu ki honau fāmilí. Naʻe hola ʻa ʻEma mo e fānaú mei honau ʻapi ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsulí, kimuʻa ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá. Pea ʻi ʻEpelelí, naʻe hola ai ʻa Siosefa mo hono kaungā nofo pōpulá mei Lipetī, Mīsuli ʻo nau hola mei honau kau leʻó pea kolosi ʻi he vaitafé ki ʻIlinoisi. Hili haʻanau nofo ʻi ha ngaahi uike ko ha kau kumi hūfanga naʻeʻ ʻikai ʻi ai hanau ʻapi, kuo pau pē naʻe hanganaki fiefia atu ʻa e fāmilí ki he hiki ko ʻení. ʻI he taʻu ʻe nima hono hokó, naʻe aʻusia ai ʻe he fāmilí ʻa e puké, mālōlō hanau ngaahi ʻofaʻanga, fakaʻilo fakalaó, mo e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻangá. Ka naʻe fiefia ʻa e palōfitá mo hono fāmilí ʻi ha nonga mo e koloaʻia ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo e tokoni mei he Kāingalotu kehé. Naʻa nau tānaki atu ki honau ʻapi sinoʻi ʻakaú ʻo langa ha falekoloa mo ha hōtele ofi mai pē. Naʻe hoko ʻa e ngaahi fale ko ʻení ko ha feituʻu ʻo e fakahā mo e fakahinohino.
ʻI Sānuali ʻo e 1841, naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Kāingalotu ʻi Nāvuú ke nau langa ha fale ʻo e ʻEikí—ko e Temipale Nāvuú. Naʻá Ne toe fekau foki ke nau langa “ha fale ke nofo totongi ai,” ʻa ia ʻe haʻu ai ʻa e kau solá ʻo maʻu ʻa e “moʻui leleí mo e malú” pea mo ha faingamālie ke “fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻEikí, pea mo e makatuliki kuó u fili moʻo Saioné.” Naʻe fakahingoa ʻa e fale nofo totongi ko iá ko e Fale Nāvuú, pea hangē ko e temipalé, naʻe fakataumuʻa foki ia ke tohi ʻi ai mo e huafa ʻo e ʻEikí. Ko ha ngāue lahi ia, pea ʻi he ikuʻangá, naʻe ʻikai lava ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakaʻosi ʻa e ngāué kimuʻa pea mavahe hanau tokolahi mei ʻIlinoisi. Naʻe kamata ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1860 tupú hono toe fakaʻaongaʻi ʻe Luisi Paitamoni ʻa e maka mo e piliki mei he Fale Nāvuú ke fakahoko ha konga ʻo e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻaki hono fakaava ʻo e Fale Lahi Livasaití mo e fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanu ʻa Paitamoní.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono fakatoka e fakavaʻe ʻo e Fale Nāvuú, naʻe fakaava ʻe Siosefa Sāmita ha falekoloa lahi fungavaka ua naʻe langa ʻaki e piliki kulokulá. Naʻe ʻi ʻolunga ʻi he falekoloá ʻa e ʻōfisi fakataautaha ʻo Siosefa Sāmitá mo ha loki fakatahaʻanga lahi. ʻI he ʻōfisi ʻi ʻolunga ko iá, naʻe hiki ai ʻe Siosefa ha fakamatala ongoongo ko e tali kia Sione Ueniuefi, ko ha ʻētita nusipepa ʻi Sikākou. ʻOku kau ʻi he tohi ko iá ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tui ʻe 13 mo ha fakamatala mālohi ʻo e ikuʻanga ʻo e Siasí ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e Fuka ʻo e Moʻoní.
ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, naʻe kau fakataha ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono uaifi ko ʻEmá, pea mo ha kau tangata mo ha kau fafine kehe ʻe toko 20 nai ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi hono falekoloá. Naʻe fokotuʻu ʻi he fakataha ko ʻení ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, pea hoko ʻa ʻEma Sāmita ko e palesiteni. Naʻe ʻomi ʻe he falekoloá ha feituʻu ki ha ngaahi fakataha lahi ange ʻa e Fineʻofá ʻi he taʻu ʻe ua hono hokó.

Lolotonga ʻenau tatali ke ʻosi e Fale Nāvuú, naʻe fakakaukau ʻa Siosefa Sāmita ke langa ha hōtele siʻisiʻi ange ʻi he kauhala ʻe tahá. Naʻe vave ʻa hono fakahoko ʻo e ngāué koeʻuhí ko e lahi ʻa e papa naʻe ʻalu hifo ʻi he vaitafé. Naʻe hiki ʻa e fāmili Sāmitá ki he fale foʻoú ʻi ʻAokosi 1843. Hili ha ngaahi uike mei ai, naʻe kamata e faifatongia ʻa e Hōtele Fale Lahí.

Ko e taʻu 1842 mo e 1843 ko ha taimi ia ke ako lahi ange ai ki he ngaahi ouau ʻenitaumení mo e silá ʻoku fakahoko he taimí ni ʻi he ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe silaʻi fakataha ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi he loki ʻi ʻolunga he falekoloá ʻi Mē ʻo e 1843. ʻI he aʻu ki Sepitemá, ne toe maʻu foki ʻe ʻEma ʻa e ʻenitaumení. Naʻá ne akoʻi ha kau fafine kehe ki he founga hono fakahoko ʻo e ouau ko iá ʻi he ʻosi hono langa ʻo e Temipale Nāvuú. ʻI he fakataha mai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he Fale Lahí, naʻe hoko ʻa e ʻapí ko ha feituʻu ʻo e fakahinohino mo e ueʻi fakalaumālie ʻi he faʻa lotu.

ʻI he mālōlō ʻa Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé ʻi Kātesí, naʻe ʻi ai ha fatongia ʻe taha ʻo e Fale Lahí. Naʻe fakaʻeʻepa heni ʻa e sino ʻo e ongo tautehiná, pea naʻe haʻu ʻa e toko 10,000 nai ke fakahaaʻi ʻenau fakaʻapaʻapá kimuʻa ʻi he tanú. ʻI he ʻahó ni ʻoku tanu ʻa ʻEma, Siosefa, mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻi he Faʻitoka ʻo e Fāmili Sāmitá.