Temipale Nāvuú: Fakatupulaki ʻo e Ngaahi Ouau Fakatemipalé

Naʻe hoko ʻa e Temipale Nāvuú ko ha konga mahuʻinga ʻo e koló ʻo hangē pē ko e Temipale Nāvū ʻIlinoisi ne toe langá ʻi he ʻahó ni.
Painting depicts Joseph Smith examining the progress of the construction of the Nauvoo Temple.
Ko e ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1841, ko e taʻu hono hongofulu mā taha ia hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ko ha ʻaho ia ʻo e fiefia, kātoanga, mo e fakafetaʻi ʻi Nāvū pea mo e ngaahi feituʻu takatakai aí. Naʻe kamata ʻa e ʻahó ʻaki ha laka ʻa e kau sōtia ʻo e Siasí mei he ngaahi nofoʻangá ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻa nau laka atu ʻi ha founga maau ki he kelekele ʻo e temipalé, ʻo nau kau fakataha ai mo ha Kāingalotu mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko 10,000 nai ne nau fakataha mai ke mamata ki hono fakatoka ʻo e makatuliki ʻo e temipalé. Naʻe kamata ʻa e fakatahá ʻaki ʻa e lotu mo e hiva, kimuʻa pea toki fai ʻe Sitenei Likitoni ha malanga fakafiefia.1 Naʻe pehē ʻe Likitoni, kuo nau fakataha mai, “ke talangofua ki he finangalo mo e fekau ʻa e ʻEiki ʻo e nāunaú” ke langa ha temipale ʻo fakatatau mo e palani ne ʻomi ʻi he fakahaá. Hili ʻa e malangá, naʻe fakatoka leva e makatuliki ʻe faá pea foaki ʻe Siosefa Sāmita ha tāpuaki ʻe ala “tuʻu ia kae ʻoua kuo kakato e meʻa kotoa [ʻo e temipalé]; pea … ke ʻi ai ha potu moʻó e Kāingalotú ke nau hū ki he ʻOtuá, mo ha potu ke ʻolunga ai e langi ʻo e Foha ʻo e Tangatá.”2

Naʻe muimui hono langa ʻo ha temipale ʻi Nāvuú ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻi he tukui kolo naʻe langa kimuʻa ʻe he Kāingalotú ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí. ʻI he taimi ne fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ʻi he 1831 ke nau fakatahataha ki ʻOhaioó, naʻá Ne talaʻofa ʻe ʻoatu kiate kinautolu ʻa ʻEne fonó pea ʻe “fakakoloaʻiaʻi ai ʻa [kinautolu] ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá” (Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 38:32). ʻI he fakatahataha mai ʻa e fuofua Kāingalotú ki Ketilani, ʻOhaioó, naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau “fokotuʻu ha fale … ʻa e ʻOtuá” ʻa ia ʻe lava ke akoʻi ai kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí, feituʻu ʻe lava ke foaki ai ʻa e fonó, pea mo e feituʻu ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouaú (vakai, Tokateline mo e Ngaahi Fuakava 88; fakafehoanaki mo e Tokateline mo e Ngaahi Fuakava 109). ʻI he vahaʻa ʻo e 1833 mo e 1836, naʻe ngāue taʻetuku ai ʻa e Kāingalotú ke langa ʻa e Fale ʻo e ʻEikí ʻi Ketilani; ko ha ngāue naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e taukei pe ko e ngaahi meʻa fakapaʻanga ke fakahoko ʻaki. Neongo ʻenau masivá, ka naʻa nau langa ha fale fakaʻofoʻofa ʻa ia naʻe hōifua ki ai ʻa e ʻEikí pea naʻa nau maʻu ai mo ha toe ngaahi kī kehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ne lava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e talaʻofá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110). Ko e ngaahi ouau ko ʻení, ʻa ia ʻe fakahā kotoa pea ʻuluaki fakahoko ʻi Nāvuú, naʻe kau ai ʻa e papitaiso maʻá e pekiá, ko e ʻenitaumeni kakató, pea mo e ouau ʻo e silá.

Ngaahi Papitaiso maʻá e Kakai Pekiá

ʻI he ofi ke ʻosi hono langa ʻo e Temipale Ketilaní ʻi Sānuali 1836, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi ouau foʻou naʻe ui ko e “fufulú mo e paní” ki ha kulupu ʻo ha kau taki ʻo e Siasí ʻi he fungavaka tolu ʻo e temipalé. Lolotonga ʻa e fuofua fakataha ko ʻení, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻo fakahaaʻi kiate ia ko kinautolu kuo pekia teʻeki ai ke nau maʻu ha faingamālie ke tali e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke nau fai ia ʻi he moʻui ka hokó. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Ko kinautolu kotoa pē kuo nau pekia, ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ko ʻení, ʻa ia naʻa nau mei tali ia ʻo kapau naʻe fakaʻatā ke nau kei moʻui, te nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7). Neongo ia, naʻe kei fakaʻalongaua pē ʻa e founga ʻe hoko ai ʻení pea mo e ngaahi ouau ʻe lava ke fakahoko aí, ʻi he taimi ʻo e fakahā ko ʻení.

ʻI he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi 1840, naʻe kole ai kia Siosefa Sāmita ke lea ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Sīmoa Palanisoní. Lolotonga ʻo ʻene malangá, naʻe sio ʻa Siosefa kia Seini Neimani, ko ha kaunanga naʻe toki mālōlō hono foha ko Sailosí ʻoku teʻeki papitaiso. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Siosefa naʻe hohaʻa ʻa Seini kia Sailosí, naʻá ne lau mei he 1 Kolinitō 15:29 peá ne akoʻi ʻe lava ke kau ʻa e kakai tangata mo fafine moʻuí ʻi he ngaahi ouau maʻa honau fāmili mo e kaungāmeʻa kuo pekiá. Hili ha taimi nounou mei he ʻosi ʻa e malangá, naʻe ʻalu ʻa Seini ki he Vaitafe Misisipí ʻo ne papitaiso ai ko e fakafofonga maʻa Sailosi.3
Drawing of how Joseph Smith wanted the baptismal font in the Nauvoo Temple to look.

ʻUluaki palani ki he faiʻanga papitaisó naʻe langa ʻi he konga ki lalo ʻo e Temipale Nāvuú.
ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻo fakahinohino ʻoku totonu ke langa ha temipale ʻi Nāvuú, naʻe kau ai ha ngaahi fakahinohino ko e ouau ʻo e papitaiso maʻá e pekiá ʻoku “kau … ki hoku falé” peá ne fekau ki he Kāingalotú ke langa ha faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé ki he taumuʻa ko ʻení (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:29–36). Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe he ngaahi fakahā kehe, ʻa ia naʻe maʻu ʻi he 1842, ʻa e founga ʻoku totonu ke fakahoko mo lekooti ai ʻa e ouaú (Vakai, Tokateline mo e Ngaahi Fuakava 127 mo e Tokateline mo e Ngaahi Fuakava 128).

Ko e ʻEnitaumení

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi taʻu ʻi he kamataʻanga ʻo e Siasí, naʻe fekumi faivelenga ʻa e Kāingalotú ki hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻo ha fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá. Naʻa mo e fakaʻau ke fakalalahi ange ʻa e fepaki mo honau ngaahi kaungāʻapí ki ha fetāʻaki fakamamahí, naʻe pikitai ʻa e Kāingalotú ki he ʻamanaki lelei ʻe lava ke fakaaʻu mai ʻa e fakamoʻuí ki he tokotaha kotoa ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. Naʻe fakatapui ʻa e ngaahi feituʻu ki he temipalé ʻi Tauʻatāina, ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani, pea mo Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, fakataha mo e ʻamanaki ʻe fakahā mai ʻa e ngaahi ouau kehe ne ʻosi talaʻofa maí pea mo e ngaahi ʻuhinga ke foaki mai ai ha fakamoʻuí.
Several historic events took place within the walls of the Red Brick Store. On Thursday, March 17, 1842, 18 sisters gathered in the upstairs assembly room to witness the organization by Joseph Smith of “The Female Relief Society of Nauvoo.” Nine men gathered in a sacred meeting on May 4–5, 1842, in the upstairs rooms, where they received their temple endowment from the Prophet. These brethren, including Brigham Young, were later able to carry on this sacred work within the walls of the Nauvoo Temple after the Prophet’s assassination. Photo taken May 2022.

Fungavaka ki ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokula naʻe toe langá.
Ko e ngaahi fufulu mo e ngaahi pani naʻe ʻosi fakahā ki he Kāingalotú ʻi Ketilaní, ko e kamataʻanga ia ʻo e fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mālohí, ka neongo iá, naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita mo e Kāingalotú naʻe teʻeki ai ke kakato ia. Hili e aʻu mai ki Nāvuú, ne nau fakaʻamu ke langa ha temipale ʻe taha ke nau kau atu ki he ngaahi ouau ko ʻení pea mo maʻu ʻa e konga naʻe teʻeki ai ke fakahā angé. ʻI Sānuali 1842, hili pē ha taimi siʻi mei hono fakaava ʻe Siosefa Sāmita ʻene falekoloá, naʻá ne fakahinohino ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ʻenitaumení.4 ʻI he ʻaho 4 ʻo Mē 1842, naʻe taki ai ʻe Siosefa Sāmita ha kulupu kuo ʻosi filifili ʻo e kau taki ʻo e Siasí ki he loki ki ʻolunga ʻo hono falekoloá. Naʻá ne ʻoatu ai ʻa e ʻenitaumeni kakato ʻi he temipalé ʻi ha fakataha makehe ai, ʻa ia ne toki fakahā ange kiate ia. Naʻe kamata ʻa e ouaú ʻaki ʻa e fufulu mo e pani ʻo hangē pē ko ia ne fakahoko ʻi Ketilaní pea hoko atu ki ha ouau foʻou, ʻa ia ne fakaʻaongaʻi mei he folofolá, akoʻi fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo hēvaní pea ui ki he niʻihi ne nau kau ki he fakatahá ke nau fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu ke moʻui angatonu mo ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.5

Naʻe faifai pē pea ʻatā ʻa e ouau ko ʻení ke fakakau mai ki ai ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí—tangata mo fefine—naʻa nau loto-fiemālie ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapú. Ko ha tatau ʻo e ouau ko ʻení ʻoku fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻi he ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fakaʻaongaʻi maʻá e kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi.

Ko e Ouau Silá

Image of Moses Elias and Elijah descending into the Kirtland Temple and appearing to Joseph Smith.

Meʻa-hā-mai ʻi he Temipale Ketilaní.
ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836, naʻe mālōlō ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he tuʻunga malanga ʻo e Temipale Ketilaní ʻa ia ne na punou hifo ʻi he “lotu fakamātoato mo fakalongolongo.” Hili ʻena tuʻu hake mei heʻena lotú, naʻe hā mai ha meʻa-hā-mai ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa ia naʻá Ne hōifua ki he temipalé ko Hono fale. Naʻe muimui mai ʻia Kalaisi ha kau ʻāngelo ʻaʻahi kehe ʻe tolu ʻo nau takitaha foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa mo ʻŌliva. Ko e fika tolu ʻo e kau ʻaʻahi ko ʻení, ko e palōfita ko ʻIlaisiā ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻo ne foaki ha kī naʻe akoʻi kimui ange ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ke “fokotuʻu ʻa e ngaahi sila ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he fale ʻo ʻIsilelí.”6

Kamata ʻi he 1843, naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ko hono, fakaʻaongaʻi ʻo e kī ko ʻení, ʻe lava ke ngaohi ai ʻa e vā fetuʻutaki nofo-malí ke taʻengata. ʻI hono “silaʻí,” ʻe maʻu ʻe he ngaahi fāmili ʻo e houʻeiki tangata mo e fafine kuo nau mali ʻi he founga ko ʻení ʻa e talaʻofa ʻe lava ke nau fakataha ʻo taʻengata. Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi fuofua ouau silá, hangē ko e ʻenitaumení, ʻi he fungavaka ʻi ʻolunga ʻo e falekoloa ʻa Siosefa Sāmitá. Ka neongo ia, ʻi he ʻahó ni ʻoku fakahoko pē ʻa e ngaahi mali ko ʻení ʻi he temipalé maʻá e kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi.
  1. “Celebration of the Aniversary of the Church,” Times and Seasons 2, no. 12 (April 15, 1841): 375–76.
    1. “Celebration of the Aniversary of the Church—Military Parade—Prest. Rigdon’s Address—Laying the Corner Stones of the Temple,” Times and Seasons 2, no. 12 (April 14, 1841), 377.
    2. Vakai, Kau Māʻoniʻoní 1:421–422, 426–427; Matthew McBride, “ʻŪ Tohi ki Hono Papitaiso ʻo e Kau Pekiá,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá.
    3. Kau Māʻoniʻoní 1:442–445.
    4. Kau Māʻoniʻoní 1:453–455.
    5. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume E-1 [1 July 1843–30 April 1844],” 1922, josephsmithpapers.org; spelling standardized; Joseph Smith journal, Sept. 1, 1842, in Journal, December 1841–December 1842, 189, josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Letter to ‘The Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,’ 6 September 1842 [D&C 128],” josephsmithpapers.org.