Kolo Temipalé

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kāingalotú ke nau fakataha ki Nāvū pea langa ha temipale mo ha kolo. Naʻa nau fai ha ngaahi feilaulau ke langa ʻa e fale ʻo e ʻEikí mo e koló, pea naʻa nau fai ha ngaahi fuakava ʻi he loto temipalé ke fakamālohia honau vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea mo e ʻOtuá.
Grassy landscape with brick buildings, trees, and pathways.
ʻI he fakahā tatau pē naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa Nāvū ko e “makatuliki ʻo Saioné,” naʻá Ne toe fekau ai ki he Kāingalotú ke nau langa ha temipale koeʻuhí ke Ne lava ʻo fakafoki mai ʻa e “kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:2, 26–28). Naʻe fakahā leva ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi ouau fakatemipale ʻi Nāvuú, kau ai ʻa e papitaiso maʻá e pekiá, ko e ouau ʻo e ʻenitaumení, mo e sila ʻo e malí. Naʻe faifai pea fakahoko ʻa e ngaahi ouau ko ʻení ʻi he loto Temipale Nāvuú, ʻa ia ko e uho fakalaumālie ia ʻo e koló.
Ko e Kolo Temipale ʻo e Feituʻu Fakahisitōlia ko Nāvuú ko ha kulupu ia ʻo ha ngaahi fale mo ha ngaahi konga kelekele ʻoku nau ʻomi ha vakai fakalūkufua ki he ngaahi fakahā, sīping, langa, mo e ngaahi ngāue fakalotu ʻo e ʻuluaki Temipale Nāvuú. ʻOku fakaʻaliʻali ʻi ai ha ngaahi koloa naʻe maʻu ʻe ha tokotaha tā palani, ko ha tokotaha tā tongitongi maka, ko ha pīsope, mo ha tangata faama ʻoku tuʻu ʻi he tokelau-hihifo ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí, ko hano toe langa foʻou (naʻe ʻosi ʻi he 2002) ʻo e temipale ʻo e ngaahi taʻu ʻi he 1840 naʻe tuʻu ʻi he feituʻu tatau pē. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi saiti ko ʻeni kuo fakaleleiʻí ke ne fakamatalaʻi ʻa e fale ʻo e ʻEikí—ko e lavameʻa fungani taha ʻa e Kāingalotú mei he ngaahi taʻu ʻo e 1840 tupú.

ʻApi ʻo Uiliami mo Kalolaine Uiké

Two green chairs in front of a desk with architectural drawings spread out on it.
ʻApi Uiké, Tesi ʻŌfisí. Naʻe ngāue ʻa e ʻōfisí ʻo hangē ha loki tā palaní ke faʻu ha ngaahi palani fakaangaanga pea feʻiloaki mo e niʻihi ʻe ala hoko ko e kau kasitomā.
Naʻe kau ʻa Viliami mo Kalolaine Uike ʻi ha Kāingalotu ʻe lauiafe naʻa nau fakatahataha ke langa hake ʻa Nāvū ko ha kolo temipalé. Ko Viliami Uike, ko ha tangata tā palani kei siʻi mo tufunga mei Masasūseti, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi heʻene kei akó peá ne hiki ki Nāvū ʻi he 1839, ʻa ia naʻá ne fetaulaki ʻo mali ai mo Kalolaine ʻĀlaní. Naʻá na langa hona ʻapí ʻi Nāvū ʻi he aʻu ki he 1841, ʻa ia ne kau ai ha ʻōfisi naʻe tuʻu fakataha mo e loki talanoá.

Hili e fakahā (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124) naʻe ui ai ke langa ha fale ʻo e ʻEikí ʻi Nāvū, ʻi he ʻaho 19 ʻo Sānuali 1841, naʻe kole ʻe Siosefa Sāmita ke fakahū ange ha ngaahi palani ki he Temipale Nāvuú. ʻI hono toe vakaiʻi e ngaahi fokotuʻu ʻa Viliamí, naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Ko koe ʻa e tangata ʻoku ou fiemaʻú.”1 ʻI heni ʻi he loki ʻo e ʻApi Uiké, naʻe ngāue fakataha ai ʻa Viliami mo Siosefa ki he ngaahi palani ki he temipalé. Naʻe meimei taʻu ʻe ua ʻa e ngāue ko ʻení mo ha ngaahi fakalelei lahi kimuʻa pea toki fenāpasi ʻa e palani ne fokotuʻu ʻe Viliamí mo e vīsone ʻa Siosefa Sāmita ki he temipalé.
Two drawings of the Nauvoo Temple’s front elevation demonstrating slight revisions to the building’s design over time.
Ko ha tatau kimuʻa ʻo e palani ʻo e Temipale Nāvuú (toʻohemá) mo ha tatau ne toe fakaleleiʻi kimui (toʻomataʻú). Fakatokangaʻi ange ʻa e founga naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e ʻato fuo tapatolú ki ha fuo lekitengikalé ke fakaʻatā ha feituʻu lahi ange ʻi he loki ʻi ʻolungá pea mo e founga naʻe liliu ai ʻa e palani ki he tauá ke fakakau ai ha ʻāngelo ukamea tala matangi.
Lolotonga ʻa e ngāue ki he palani ʻo e temipalé ʻi he ʻapi ko ʻení, naʻe mole ai e moʻui ha ongo kiʻi tamaiki kei iiki ʻa Kalolaine Uike ʻi heʻena puke, kau ai ʻa Lola, ʻa ia naʻá ne mālōlō ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa pea hoko hono taʻu tahá. ʻI heʻene fānau ʻe toko 10, ko e toko 3 pē naʻe moʻui ʻo mavahe hake mei he taʻu kei valevalé. Mahalo naʻe kiʻi fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ko ʻeni naʻe hoko ʻi he moʻuí ʻi he haʻu ʻa e tokāteline ʻo e sila ʻi he temipalé mo e ngaahi fāmili taʻengatá.
Bedroom setting with cradle, bed, rocking chair, and other furnishings.
ʻApi Uiké, Lokimohe ki Muí.
Naʻe tohi ʻe ha taha ʻo e kaungāʻapi ʻo Kalolainé ʻo kau ki he ngaahi tokāteline ʻamanaki lelei ko ʻeni fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e maté ʻi he lotolotonga ʻo ʻene mamahi fakataautaha ʻi ha mālōlō ʻa e kau mēmipa ʻo hono fāmilí. ʻI he 1844, naʻe hiki ai ʻa ʻIlisa R. Sinou ʻo nofo mo Sitīveni mo Hena Makihema ʻi he fakahihifo ʻo e ʻapi ʻo Uiké. ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu tatau pē, naʻe faʻu ai ʻe ʻĪlisa ha foʻi maau naʻe ui ko e “To My Heavenly Father [Ki Heʻeku Tamai Hēvaní]” ke tengihia e mālōlō siʻene tangataʻeikí. Talu mei ai mo e hoko ʻa e foʻi māú ko ha himi manakoa ʻoku ui ko e “ʻE Tamai ʻi Hēvani ē” ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fāmili taʻengatá mo fakapapauʻi mai ʻoku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí.

Pavilione Maka ʻo e Temipalé

Naʻe kamata langa leva ʻe he Kāingalotú ʻa e temipalé, naʻa mo e teʻeki ai ke fakapapauʻi ʻe Viliami Uike mo Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi palaní. ʻOku tuʻu ʻi he taimí ni ha Pavilione Maka ʻo e Temipale ʻi onopōní ʻi he kelekele kimuʻa ʻo Viliami mo ʻElisapeti Sōnasí. ʻOku fakaʻaliʻali ʻe he fakamatalá mo e ngaahi meʻangāué ʻa e ngāue lahi ne fai ki hono keli, fakafuo, mo fokotuʻu ʻo e maká ke langa ʻaki ʻa e Temipale Nāvuú. ʻI he hoko ʻa Viliami Sōnasi ko ha tokotaha taukei ʻi he tā tongitongi ʻo e maká, naʻá ne tā tongitongi ʻa e ʻuluaki maka māhina (moonstone) ki he Temipale Nāvuú. Naʻe kau hono uaifi ko ʻElisapeti Sōnasí ʻi he kau fuofua mēmipa ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. Naʻá ne fononga ki he ngaahi feituʻu ʻutá ke tānaki ha paʻanga ki hono langa ʻo e temipalé.
A group of people in a field cutting and moving large white stones.
Nāvū 1842, Ngāue Fakatapuí, tā ʻe Walter Rane, vali lolo ʻi he fakatātaá, 2020.
ʻOku hanga ʻe he ngaahi peesi uepisaiti ko ʻení ʻo fakamatalaʻi fakaʻauliliki atu ʻa e ngāue lahi ʻoku fai ki he maká kimuʻa pea toki fokotuʻu ia ʻi he ngaahi holisi ʻo e temipalé. ʻOku fakamatalaʻi hono keli, fetuku, fahi, tutuʻu, tā tongitongi, fakasanisani, mo hono fokotuʻú ʻi heʻenau fekauʻaki mo hono langa ʻo e temipalé, kau ai ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻangāue naʻe fakaʻaongaʻí.

ʻApi ʻo ʻEtuate mo ʻAna Hanitaá

A fence in front of a two-story brick home with a single-story white clapboard addition. A white stone temple is atop the hill.
ʻApi Hanitaá, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he tahifó pea ʻi he fakahihifo ʻo e temipalé.
Ko ʻEtuate mo ʻAna Hanitaá ko ha ongo papi ului mei he Vahefonua Sesitā, ʻi Penisilivēniá, ʻi tuʻa pē ʻo e Filatelafiá. Hili ʻena kau ki he Siasí, naʻá na fakatau atu ʻena faama mahú pea tokoni ki he konga lahi ʻo hona kolo ʻi he Siasí—kau ai ʻa e fāmili Kīní, ʻa ia te tau toki fakamatala ki ai ʻamui ange—ʻo hiki ki Nāvū. Naʻe aleapau ʻa e kau Hanitaá ke langa ha ʻapi lelei mo lahi kimuʻa pea nau toki fakahiki honau fāmilí ki ʻIlinoisí.

Naʻe toi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻApi Hanitaá ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1842 ke hao mei he kau polisi naʻa nau ō ki Nāvū ko e fakataumuʻa ke puke pōpula ia pea fakafoki ia ki Mīsulí.2 Naʻe hiki ʻe Siosefa ha ngaahi fakahinohino kehe fekauʻaki mo e tokāteline mo hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá lolotonga ʻene nofo fakataimi hení. Naʻe tuku ʻa e ngaahi fakahinohino ko iá ki ha ongo tohi ʻe ua ki he Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku nau ʻasi ʻi he ʻahó ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e vahe 127 mo e 128.
Home office setting with two chairs in front of a secretary desk.
Ko e ʻōfisi ʻo ʻEtuate Hanitaá, ʻa ia mahalo naʻe tuʻu ai ʻa Siosefa pe tangutu fakataha mo ʻene tangata tohí ʻo tala kae tohi ʻa e ngaahi lea ki he ngaahi fakahā ʻoku ʻasi ʻi he taimí ni ko e vahe 127 mo e 128 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.
ʻI he 1844, naʻe uiuiʻi ʻa ʻEtuate Hanitā ke hoko ko ha pīsope ʻi he Uooti Hono 5 ʻo Nāvuú.3 ʻI he hoko ʻa ʻEtuate ko e pīsopé, naʻá ne maʻu ha ngaahi fatongia ke tali ʻa e ngaahi foaki vahehongofulú mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻaki hono tānaki mo toe tufaki ʻo e ngaahi foaki ʻaukaí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi foaki ko ʻení naʻe fakataumuʻa pē ia ki he temipalé. ʻI he hanganaki atu ʻa e kakaí ki hono fakatapui ʻo e temipalé, naʻe haʻu ha tokolahi mo ʻenau ngaahi kāpeti, taila maka, ʻū tēpile, mo e ʻū sea ke tokoni ʻi hono fakanaunau ʻo e falé.
Narrow room with many furnishings and artifacts packed along the walls.
ʻApi Hanitaá, Peito ʻi he Faʻahitaʻu Māfaná. Ko ha tohi ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he feituʻu tatau mo e fale tukuʻanga koloa ʻo e pīsopé ʻi he peito ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo Hanitaá ʻoku hā ai ʻa e ʻū hingoa ʻo ha kakai ne nau fai ha vahehongofulu ngāue ki hono langa ʻo e temipalé. 
Naʻe tokoni foki ʻa Pīsope Hanitā ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e vahehongofulu ngāué. Ko e vahehongofulu ngāué, ko hono foaki ia ʻe he kau ngāué ha ʻaho ngāue ʻe taha ʻi he ʻaho ʻe hongofulu kotoa pē ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kakaí ʻe fakaongoongoleleiʻi ʻa kinautolu naʻa nau foaki honau taimí mo ʻenau koloá ke nau tomuʻa hū ki he temipalé. ʻI he Siasí he ʻahó ni, ʻoku kei tokoni pē ʻa e kau pīsopé ke fakamoʻoniʻi ʻa e lekomeni ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ke hū ki he temipalé. ʻI he 1846, ko e lekooti vahehongofulú ko ha founga ia ʻe taha naʻe maʻu ai ʻe he kakaí ha lekomeni ke hū ki he Temipale Nāvuú.

ʻApi ʻo Uiliami mo ʻĒseta Kīní

Split rail fence surrounding a half lot with trees and a brick home in the background.
ʻApi Kīní, naʻe foaki ha konga ʻeka ʻe taha ki hono langa ʻo e temipalé pea ʻaaʻi ʻi he tafaʻaki ki muʻá.
Naʻe fokotuʻu leva ʻe Uiliami mo ʻĒseta Kiini ʻi he taimi pē ko iá ʻa e taumuʻa ke hū ki he temipalé ʻi he taimi naʻá na aʻu atu ai ki Nāvuú, ʻo hangē pē ko ha niʻihi tokolahi kehe ʻi Nāvū. ʻI he taimi naʻá na aʻu atu ai ʻi he 1842, naʻe ʻosi lele lelei ʻa e ngaahi palani mo e langa ʻo e temipalé. Naʻa nau fakatau ha ʻeka ʻe taha meia Siosefa Sāmita ʻi lalo pē ʻi he kiʻi tafungofunga mei he feituʻu ʻo e temipalé pea langa honau ʻapí ʻo hanga ki he feituʻu naʻe ʻalu hake mei ai ʻa e temipalé. Naʻe tokoni ʻa Uiliami Kiini ʻi hono langa ʻo e temipalé, ʻi he ngāue mo e ngaahi foaki tauʻatāiná. Ko hono moʻoní, ʻoku hā ʻi he lekooti vahehongofulú naʻe totongi ʻe Uiliami Kiini ʻene vahehongofulú ʻi Tīsema 1844, ʻaki ʻene vaheua ʻene konga kelekele ʻeka ʻe tahá ʻo foaki ʻa e konga fakahihifó ki he Siasí.

Lolotonga ʻa e kei langa ʻo e temipalé, naʻe fakatapui ha faiʻanga papitaiso ki he ngāue ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻI he 1843, naʻe ʻalu tuʻo ua ai ʻa Uiliami mo ʻĒseta Kiini ki he faiʻanga papitaisó pea naʻá na papitaiso maʻá e kau mēmipa ʻo hona fāmilí kuo pekia kimuʻa pea nau toki lava ke maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.
Three chairs facing a coffin in front of a window.
ʻApi Kīní, Loki Talanoá.
Naʻe aʻu mai ʻa Uiliami Kiini ki ʻapi mei haʻane ngāue fakafaifekau ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1845 pea taimi nounou pē mei ai kuó ne puke. ʻI he ʻaho 15 ʻo Siulai 1845, naʻe mālōlō ai ʻa Uiliami Kiini ʻi hono ʻapí. ʻI hono meʻa fakaʻeikí, naʻe manatua ʻa Uiliami ko ha tangata naʻá ne “tauhi hono ongoongo ko ha kāingalotu faivelengá ʻo aʻu ki he maté.”4 Naʻe nofo kei faivelenga ai pē ʻa ʻĒseta Kiini. ʻI he ʻaho 2 ʻo Fēpueli 1846, fakafuofua ki ha māhina nai ʻe ono hili e mālōlō hono husepāniti ko Uiliamí, naʻe silaʻi ʻa ʻĒseta kia Uiliami ʻi ha ouau fakafofonga ʻi he Temipale Nāvuú. ʻI he sila ko ʻení, naʻá ne vakai ʻo ope atu ʻi he mate fakatuʻasinó peá ne mamata ki ha kahaʻu mo hono husepānití ʻi ʻitāniti. Naʻe fakahoko ʻe he ouau ko ʻení mo ha ngaahi ouau tatau kehe ʻa e taumuʻa ʻo hono langa ʻo e temipalé—naʻe hoko ʻa e fāmili Kīní ko ha fāmili kuo silaʻi fakataha ke taʻengata.

Aofangatukú

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fāmili Uiké, Sōnasí, Hanitaá mo e Kīní ʻa e kāingalotu faivelenga tokolahi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne nau tokoni ki hono liliu ʻo Nāvū ki ha kolo temipalé mo ha “makatuliki ʻo Saioné.” Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé naʻe fakahā ko ha konga ʻo e makatuliki ko ʻeni ʻo Saioné, ʻokú ne hokohoko atu ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ʻahó ni pea ʻi he kotoa ʻo e māmaní.
1. Earl Arrington, “William Weeks, Architect of the Nauvoo Temple,” BYU Studies, voliume 19, fika 3 (1979), 340.

2. Vakai, Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Ngaahi Feinga ke Tuli mei Mīsulí,” ChurchofJesusChrist.org/study/history/topics.

3. Ne ʻi ai ha uooti ʻe 10 ʻi Nāvū ʻi he taimi ko iá. Naʻe tānaki atu ha uooti 11 ʻi he 1845.

4. Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, July 16, 1845, Church History Library, Salt Lake City.