Lolotonga ʻenau nofo ʻi he ʻapi ko ʻení, naʻe ngāue ʻa e fāmili Hanitaá ʻi he kolo fuakava ʻo Navuú pea naʻa nau monūʻia ke mamata ki he tupulaki ʻa e kolo temipalé mo honau fāmilí. Naʻe kau ʻa ʻAna ki he
Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú ʻi ʻAokosi 1843. ʻI Nōvema ʻo e 1844, naʻe uiuiʻi ai ʻa ʻEtuate ke hoko ko e Pīsope ʻo e Uooti Nāvū 5, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi fatongia hangē ko e tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e vahehongofulu ngāué ke langa ʻa e temipalé mo tānaki e ngaahi foaki ʻaukaí ke tufotufa atu ki ha kau hikifonua foʻou ne toki tūʻuta mai pea mo e niʻihi faingataʻaʻiá. ʻI he taʻu tatau pē, naʻe fāʻeleʻi ai ʻe ʻAna ʻa hona ʻofefine pē ʻe taha, ko ʻAná.
Naʻe nofo ʻa e fāmili Hanitaá ʻi he ʻapí ni mei he 1842 ki he 1846. Naʻe ului ʻa ʻEtuate mo ʻAna Hanitā ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1840. Naʻa nau fakatau atu leva ʻenau faama tuʻumālié ʻi he Vahefonua Sesitā ʻi Penisilivēniá, ʻo fokotuʻutuʻu ke langa ʻa e ʻapi ko ʻení kimuʻa pea nau toki tūʻuta atú, pea tokoni ki he kāingalotu kehe ʻo e Siasí mei honau kolo fakalotofonuá, kau ai ʻa e fāmili Kīní, ne nau muimui ʻi he ui fakapalōfita ke fakataha mai ki Nāvuú.
ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1842, naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa Sāmita ʻo toitoi ʻi he ʻApi Hanitaá ke fakaʻehiʻehi mei he kau polisi naʻa nau hū ki Nāvū mo e taumuʻa ke puke pōpula ia ʻo fakafoki ki Mīsuli. Lolotonga e toitoi ʻa Siosefá, naʻá ne hoko atu ʻi hono ngaahi fatongia ko e palōfita mo e taki, ʻo ne fakafetuʻutaki ʻa e fakahā fakalangi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi ha ʻū faitohi. Naʻá ne tala kae tohiʻi ʻi he ʻapí ni, ha tohi ʻe ua fekauʻaki mo e ouau fakatemipalé ʻoku ʻiloa ko e
papitaiso maʻá e pekiá, ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi he taimí ni ko e vahe
127 mo e
128 ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.
Laukonga fekauʻaki mo e hao ʻa Siosefa Sāmita mei he ngaahi ngāue fakalao filifilimānakó, kau ai hono taimi toitoi ʻi he ʻapi ʻo ʻEtuate mo ʻAna Hanitaá ʻa ia naʻá ne maʻu ai ha ngaahi fakahā fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Kau Māʻoniʻoní, Voliume 1,
Vahe 39.
Meʻa ke ʻAmanaki Ki Aí
Ko e ʻapi ʻo e fāmili Hanitaá ko ha ʻaʻahi loki tolu ia ʻoku kau ai ʻa e loki talanoá, ʻōfisí, mo e peito ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Hili ʻa e takimamata ʻi he ʻapí, te mou lue mo e kau faifekaú ki lalo ki he ʻApi ʻo e fāmili Kīní ke fakaʻosi e takimamata ʻi he Kolo ʻo e Temipalé.
Vakai takai ʻi he 360°