Ngaahi Fakavaʻe ʻo e Fineʻofá
Naʻe kamataʻi ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi Nāvū, ʻa ia ne feinga ai e houʻeiki fafiné ke tokoni ki hono langa ʻo Saione mo e temipalé.
Ko e Fineʻofá , ʻa ia ko e kautaha ʻa e Siasí maʻá e houʻeiki fafine lalahí, ʻa ia ne kamata ʻi Nāvū ko ha founga ke tokoniʻi ai e niʻihi faingataʻaʻiá, kuo tupulaki ia ki ha feohi fakatokoua fakaemāmani lahi mo ha kau mēmipa ʻoku nau nofo ʻi ha ngaahi fonua ʻoku laka hake ʻi he 100. ʻOku tokoni ha ongo fale ʻe ua ne fakaleleiʻi ʻi Nāvū ke ne fakamatalaʻi e talanoa ʻo ha kau fafine maʻongoʻonga ne nau hoko ko ha konga ʻo e ʻuluaki talanoa ko iá: Sela Kelenisā Kimipolo mo Lusi Meki Sāmita . ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fengāueʻaki ʻa Sela Kelenisā Kimipolo mo Siosefa Sāmitá, ʻa hono tokoniʻi ʻa e palōfitá ʻe ha kulupu ʻo ha Kāingalotu fefine tokosiʻi ke ne maʻu ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí mo fokotuʻu ha kautaha maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Naʻe hoko ʻa Lusi Meki Sāmita, faʻē ʻa Siosefá, ko e tokotaha mahuʻinga peá ne kau ʻi he kau fuofua mēmipa ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú . Naʻe ʻikai lava ke mafakatataua ʻa ʻene tokoni ki hono fohá mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne poupouʻi maʻu pē ʻa e misiona fakaepalōfita ʻa hono fohá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.
ʻApi Kimipoló, Loki Talanoá.
ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1842, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sela Kimipolo, “Naʻe masiva e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi koloa fakaemāmaní ka naʻa nau faivelenga ʻi he moʻui līʻoa ki he ngaahi ngāue naʻe fiemaʻú.”1 Naʻe tautefito e fiemaʻu ʻa e tokoní ʻi hono langa ʻo e temipalé, ʻa ia naʻe fute tolu pē hono māʻolungá ʻi he taimi ko iá, ʻa ia ne lava ke mamata mai ki ai ʻa Sela ʻi he tafungofungá ʻi he taimi naʻá ne sio mai ai ki tuʻa ʻi heʻene matapā sioʻata ʻo ʻene loki talanoá.
Ko Sela Kelenisā Kimipolo hili ha ngaahi lauitaʻu mei heʻene hiki mei Nāvū ki ʻIutaá.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe talanoa ʻa Sela mo Makeleta Kuki, ko ha tokotaha tuitui naʻá ne fai ha ngāue maʻá e fāmili Kimipoló. Naʻe toki fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha kole ki ha “ʻoho, vala, mohenga mo ha ngaahi naunau angamaheni maʻá e kau tangata ngāué [ʻi he ʻēlia ʻo e temipalé] mo honau ngaahi fāmilí.”2 Naʻe hā meia Makeleta ʻa e holi ke fakahoko e tuituí; naʻe tokoni ʻa Sela ʻaki hono ʻoatu e tupenú. Naʻá na fakatokangaʻi mahalo ʻe fietokoni ha niʻihi kehe, peá ne aleaʻi leva ʻa hono fokotuʻu ha kautaha tuitui ke “tokoni ki hono langa ʻo e Temipalé.”3 Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻe fakatahataha mai ha kau fafine ʻe hongofulu tupu nai ki he loto fale ʻo Selá. Naʻa nau fili ʻa ʻIlisa R. Sinou ke ne tohi ha ngaahi lao mo ha konisitūtone ki he kamakamata ʻenau kautahá, pea ne nau toki kole kimui ki he Palōfita ko Siosefá ke ne toe vakaiʻi.
ʻI hono lau ʻe Siosefa ʻa e konisitūtoné mo e ngaahi laó, naʻá ne talaange, ko e “lelei taha ʻeni kuó ne mamata aí.” Ka neongo ia, naʻá ne toe tānaki atu, “ʻOku ʻikai ko e meʻa eni ia ʻoku mou fiemaʻú.” Naʻe talaange ʻe Siosefa ki he kau fafine ko ʻení, naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻenau feilaulaú ka ʻoku ʻi ai Haʻane meʻa lelei ange maʻanautolu. Ko hono moʻoní, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke “fokotuʻutuʻu ʻa e kakai fefiné ʻo fakatatau mo e lakanga fakataulaʻeikí.”4
Naʻe tokanga taha ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakahoualotu ne fakahā kia Siosefá, ʻi he ngaahi kōlomu mo e ngaahi lakanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe maʻu ʻe he houʻeiki tangata ʻi he Siasí. Naʻe faifai pea tuku ki he houʻeiki fafiné ke nau tokangaʻi ʻa e houalotu maʻá e houʻeiki fafiné peé. ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻa e houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá “ʻo fakatatau ki he fono ʻo e langí,” naʻe mateuteu ai e Kāingalotú ke nau maʻu ha maama mo ha ʻilo lahi ʻi he temipalé.5 Naʻe kau atu ʻa e houʻeiki tangata mo e fefine ki he ngaahi ouau naʻe fakafeʻiloaki ʻi Nāvuú, ʻa ia naʻe ʻikai hoko pehē ʻi Ketilaní. Naʻe ʻikai ngata pē hono teuteuʻi ʻe he ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie ʻa Sela mo Makeletá ʻa e temipalé maʻá e kakaí, ka naʻá ne teuteuʻi foki ai ʻa e kakaí maʻá e temipalé.
ʻI hono lau ʻe Siosefa ʻa e konisitūtoné mo e ngaahi laó, naʻá ne talaange, ko e “lelei taha ʻeni kuó ne mamata aí.” Ka neongo ia, naʻá ne toe tānaki atu, “ʻOku ʻikai ko e meʻa eni ia ʻoku mou fiemaʻú.” Naʻe talaange ʻe Siosefa ki he kau fafine ko ʻení, naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻenau feilaulaú ka ʻoku ʻi ai Haʻane meʻa lelei ange maʻanautolu. Ko hono moʻoní, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke “fokotuʻutuʻu ʻa e kakai fefiné ʻo fakatatau mo e lakanga fakataulaʻeikí.”4
Naʻe tokanga taha ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakahoualotu ne fakahā kia Siosefá, ʻi he ngaahi kōlomu mo e ngaahi lakanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe maʻu ʻe he houʻeiki tangata ʻi he Siasí. Naʻe faifai pea tuku ki he houʻeiki fafiné ke nau tokangaʻi ʻa e houalotu maʻá e houʻeiki fafiné peé. ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻa e houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá “ʻo fakatatau ki he fono ʻo e langí,” naʻe mateuteu ai e Kāingalotú ke nau maʻu ha maama mo ha ʻilo lahi ʻi he temipalé.5 Naʻe kau atu ʻa e houʻeiki tangata mo e fefine ki he ngaahi ouau naʻe fakafeʻiloaki ʻi Nāvuú, ʻa ia naʻe ʻikai hoko pehē ʻi Ketilaní. Naʻe ʻikai ngata pē hono teuteuʻi ʻe he ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie ʻa Sela mo Makeletá ʻa e temipalé maʻá e kakaí, ka naʻá ne teuteuʻi foki ai ʻa e kakaí maʻá e temipalé.
Loki ʻi ʻOlunga ʻo e Falekoloa Piliki Lanu Kulokula ʻa Siosefa mo ʻEmá
ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi, 1842, naʻe fetaulaki ai ha kau fafine ʻe toko 20, kau ai ʻa Sela Kimipolo mo Makeleta Kuki, ki he loki ʻi ʻolunga ʻo e Fale Piliki Lanu Kulokula ʻa Siosefa mo ʻEmá. Naʻe tataki ʻe he palōfitá ʻenau fakatahá, ʻa ia naʻe tokoniʻi ʻe ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he fuofua fakataha ʻo e Fineʻofá, naʻe fili ai ʻa ʻEma Sāmita ko e palesiteni, ʻi haʻanau pāloti. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa, ko e uiuiʻi ʻo ʻEmá ko hano fakahoko ia ʻo ha fakahā naʻá ne maʻu ʻi he taʻu ʻe 12 kimuʻa—ʻa ia kuo lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 .
Ko e Fakavaʻe ʻo e Fineʻofá, tā ʻe Walter Rane.
Naʻe tupu ʻa e mēmipasipi ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. Naʻa nau faʻa fakataha, kau ai ha fakataha makehe mo Siosefa Sāmita tuʻo nima, ʻa ia naʻá ne fai ha faleʻi fakaepalōfita ki he kautahá. Naʻá ne akoʻi ki he kau fafiné, ʻoku “ʻikai ngata pē ki hono tokoniʻi ʻo e masivá ka ke fakamoʻui mo e laumālié.”6 ʻI he ʻahó ni, ʻi he hoko ko ha mēmipa ʻo e Fineʻofa ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku hokohoko atu ʻe he Kāingalotu fefiné ʻa e ngāue fakataha ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá mo fakamoʻui e ngaahi laumālié.
ʻApi ʻo Lusi Meki Sāmitá, Peitó, kau ai ʻa e tuʻuʻanga ʻo e mohengá.
Ko e fefine ʻe taha naʻe ʻi ai ʻene tākiekina lahi ʻi he feinga ngāue ʻa e Kāingalotú ko Lusi Meki Sāmita, faʻē ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí. Naʻá ne hiki ʻi hono taʻu 70 ki he ʻapi ʻi Nāvū ʻa ia kuo fakahingoa ki ai ʻi he ʻaho ní, ʻi ʻEpeleli 1846, ʻa ia ko e hili ia e mavahe ha kau Nāvū tokolahi ki he hihifó. Naʻe līʻoa ʻe Lusi ʻa hono ngaahi taʻu fakaʻosí ki hono fakatolonga ʻa e fakamanatua hono foha ko Siosefá mo vahevahe ʻene fakamoʻoni ki hono mafai fakaepalōfitá.
Fakatātā ʻo Lusi Meki Sāmitá
Naʻe hoko e poupou mālohi ʻa Lusi ki hono foha ko Siosefá mo e Siasi naʻá ne fokotuʻú ke ui ai ia ʻe ha niʻihi ko Mother Smith (Faʻē Sāmitá) lolotonga hono taimi ʻi Nāvuú. Makehe mei aí, naʻe taku ʻa Faʻē Sāmita ko ha “faʻē ʻi ʻIsileli.”7 ʻI he 1833, naʻe foaki e hingoa ko ʻení kia Lusi mei hono foha ko Siosefá ʻi ha tāpuaki: “Pea tāpuekina foki, ko ʻeku faʻē, he ko ia ʻa e faʻē ʻi ʻIsilelí. … He ʻoku fonu ʻa hono lotó ʻi he angaʻofa mo e fietokoni; pea neongo ʻa hono taʻu motuʻá, te ne kei maʻu ʻa e mālohi mo e fakafiemālie ʻi hono falé: he ʻoku pehē ʻe he ʻEikí, te Ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”8
Naʻe kei ʻia Lusi ʻa e hingoá ʻo aʻu ki he hili e mālōlō ʻa Siosefá. Lolotonga ʻe konifelenisi lahi ʻo e Siasí ʻi ʻOkatopa 1845, naʻe kole ʻe Lusi ha faingamālie ke lea ai ki he haʻofangá. ʻI he fuofua taimi ke lea ai ha fefine ʻi he konifelenisi lahí, naʻá ne kole ki he Kāingalotú ke fakahinohinoʻi ʻenau fānaú ʻi he moʻoní ʻaki ʻa e ʻofa mo e angaʻofa. Naʻá ne fehuʻi leva ki he haʻofangá pe ʻoku nau fakakaukau nai ki ai ko ha faʻē ʻi ʻIsileli. Naʻe tuʻu ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo fokotuʻu ʻa e fehuʻí ki ha pāloti pea ne “ongona ʻa e lea fakataha ʻʻioʼ” ʻi he Temipale Nāvū ne teʻeki ʻosí, ʻa ia ne fai ki ai e fakatahá.9
Naʻe kei ʻia Lusi ʻa e hingoá ʻo aʻu ki he hili e mālōlō ʻa Siosefá. Lolotonga ʻe konifelenisi lahi ʻo e Siasí ʻi ʻOkatopa 1845, naʻe kole ʻe Lusi ha faingamālie ke lea ai ki he haʻofangá. ʻI he fuofua taimi ke lea ai ha fefine ʻi he konifelenisi lahí, naʻá ne kole ki he Kāingalotú ke fakahinohinoʻi ʻenau fānaú ʻi he moʻoní ʻaki ʻa e ʻofa mo e angaʻofa. Naʻá ne fehuʻi leva ki he haʻofangá pe ʻoku nau fakakaukau nai ki ai ko ha faʻē ʻi ʻIsileli. Naʻe tuʻu ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo fokotuʻu ʻa e fehuʻí ki ha pāloti pea ne “ongona ʻa e lea fakataha ʻʻioʼ” ʻi he Temipale Nāvū ne teʻeki ʻosí, ʻa ia ne fai ki ai e fakatahá.9
ʻApi ʻo Lusi Meki Sāmitá ʻi Nāvū.
Naʻe tuʻukimuʻa ʻa Lusi Meki Sāmita ʻi he kau fafine maʻongoʻonga taha naʻe tokoni ʻene tuʻunga fakatakimuʻá, ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, mo e mālohi ʻo hono ʻulungāngá, ke hoko ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he fakataha hono nima ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, naʻe kau maʻu pē ʻa Lusi Meki Sāmita ʻi he kautahá. Naʻá ne tokoni mo ha kau fafine kehe ʻi Nāvū ki hono fokotuʻu ha fakavaʻe ʻo e anga māʻoniʻoní maʻá e Siasí, ʻo fakahoko ha konga ʻo e ui fakalangi ke fokotuʻu ʻa Nāvū ko ha makatuliki ʻo Saioné. ʻOku fakahā mai ʻe he talanoa ʻo e Fineʻofá ʻa e hoko e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ko ha mālohi ki he faileleí talu mei he kamataʻangá, ʻo hokohoko mai ai hono lehilehiʻi e kelekele ʻo e tuí ʻi he Kāingalotú.
Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá
Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá
1. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, March 17, 1882,” ʻi he Jill Mulvay Derr mo ha niʻihi kehe, kau ʻētita., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (2016), 495.
2. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, March 17, 1882,” ʻi he The First Fifty Years of Relief Society, 495.
3. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, March 17, 1882,” ʻi he The First Fifty Years of Relief Society, 495.
4. Joseph Smith, ʻi he Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.
5. The First Fifty Years of Relief Society, 6.
6. “Minutes and Discourse, 9 June 1842,” ʻi he Nauvoo Relief Society Minute Book, 63, josephsmithpapers.org; see also, The First Fifty Years of Relief Society, 36, 79.
7. Ko e foʻi lea “Mother in Israel [Faʻē ʻi ʻIsilelí]” naʻe ngāue ʻaki ia ki he houʻeiki fafine loto-toʻa mo faivelenga ʻo e Fuakava Motuʻá, hangē ko Sela, Lepeka, Lesieli, Lia, mo Tēpolá. Vakai,Fakamaau 5:2–31 mo e 2 Samuela 20:19 .
8. “Appendix 5, Document 1. Blessing to Joseph Smith Sr. and Lucy Mack Smith, between circa 15 and 28 September 1835,” 9, josephsmithpapers.org; tānaki atu hono fakamamafá.
9. Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Oct. 8, 1845, 470–71, Church History Library, Salt Lake City; vakai foki, “This Gospel of Glad Tidings to All People,” ʻi he Jennifer Reeder mo e Kate Holbrook, kau ʻētitá., At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women (2017), 23.
2. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, March 17, 1882,” ʻi he The First Fifty Years of Relief Society, 495.
3. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, March 17, 1882,” ʻi he The First Fifty Years of Relief Society, 495.
4. Joseph Smith, ʻi he Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.
5. The First Fifty Years of Relief Society, 6.
6. “Minutes and Discourse, 9 June 1842,” ʻi he Nauvoo Relief Society Minute Book, 63, josephsmithpapers.org; see also, The First Fifty Years of Relief Society, 36, 79.
7. Ko e foʻi lea “Mother in Israel [Faʻē ʻi ʻIsilelí]” naʻe ngāue ʻaki ia ki he houʻeiki fafine loto-toʻa mo faivelenga ʻo e Fuakava Motuʻá, hangē ko Sela, Lepeka, Lesieli, Lia, mo Tēpolá. Vakai,
8. “Appendix 5, Document 1. Blessing to Joseph Smith Sr. and Lucy Mack Smith, between circa 15 and 28 September 1835,” 9, josephsmithpapers.org; tānaki atu hono fakamamafá.
9. Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Oct. 8, 1845, 470–71, Church History Library, Salt Lake City; vakai foki, “This Gospel of Glad Tidings to All People,” ʻi he Jennifer Reeder mo e Kate Holbrook, kau ʻētitá., At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women (2017), 23.