Fale Fakapōpula Kātesí

Hili ʻa e fakalalahi ʻo e fakafepakí mo hono fakaʻauha ʻo ha mīsini paaki, naʻe ʻave ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ki he Fale Fakapōpula Kātesí. Lolotonga ʻo e tatali ʻa e ongo tautehiná ki heʻena hopó, naʻe ʻohofi ʻa e falé ʻe ha kau fakatanga ne nau toʻo meʻatau ʻo tāmateʻi ai ʻa e ongo tangatá. Naʻe tengihia ʻe he Kāingalotú ʻena pekiá, pea ʻi he ʻaho ní, ʻoku tuʻu ʻa e Fale Fakapōpula Kātesí ko ha fakamanatu ʻo e ongo tautehiná.
Exterior shot of Carthage Jail, bronze statue of Joseph and Hyrum Smith, and red brick pathway with two stone markers on the left-hand side.
“Ne mau ongoʻi kotoa hangē kuo hoko mai e mālohi ʻo e fakapoʻulí pea kuo siʻaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí. Naʻe mole atu homau Palōfitá mo e Pēteliaké!” Warren Foote1

Naʻe tohi ʻe he taha ʻo e Kāingalotú ko Uāleni Futa ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi heʻene tohinoá hili ha ʻaho ʻe taha mei hono fakapoongi ʻe ha kau fakatanga ʻa Siosefa Sāmita mo hono taʻokete ko Hailamé ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. Naʻe fakalika mai ʻe he ngaahi lea ʻa Futá ʻa e mamahi naʻe ongoʻi ʻe he Kāingalotú hili ʻa e fakapoó. ʻI he ʻahó ni, ʻi he vakai fakataautaha ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e ongo tautehiná, ʻoku tokoni ʻa e fale fakapōpulá ke manatuʻi ʻe he kau ʻaʻahí ʻa e palōfitá mo e pēteliaké.

Kimuʻa ʻi he Fakapoó

ʻI he tupulaki ʻa Nāvū mei heʻene hoko ko ha kiʻi kolo anoano ki ha kolo femoʻuekiná, naʻe fakalalahi foki mo e fakafepaki ki he Kāingalotú. Naʻe manavasiʻi ha niʻihi kau ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi he koló, manavasiʻi e niʻihi ki he ivi tākiekina fakapolitikale ʻa e Kāingalotú, pea ko ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e akonaki mo e ngaahi tōʻonga ʻo e tui fakalotú—tautautefito ki he mali tokolahí.2 Naʻe fakaʻau ke fakamafasia ange ʻa e tūkunga ne ʻi ai ʻa Nāvuú.

Naʻe tafunaki ʻa e tūkunga ne ʻi ai ʻa Nāvuú ʻe hono fakaʻauha ʻo ha mīsini paaki, ʻo iku ai ki he fakapoó. Naʻe kamataʻi ʻe ha niʻihi ne nau taʻefiemālie ʻi heʻenau kau ki he Siasí kimuʻa ʻa e Nauvoo Expositor, ko ha nusipepa ne fakaangaʻi ai ʻa e palōfitá mo e Siasí. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Siosefa Sāmita ke fakaʻauha ʻa e mīsini pākí hili ia hono pulusi ʻe he nusipepá ʻa ʻene fuofua pākí—pea naʻe hoko ai pē ia ko ʻene paaki fakamuimuitahá.
Black and white newspaper.
Peesi ʻuluaki ʻo e pulusinga pē ʻe taha ʻa e Nauvoo Expositor.
Naʻe iku hono fakaʻauha ʻo e mīsini pākí ke fakangofua ai ke puke pōpula ʻa Siosefa mo Hailame ʻi hono tukuakiʻi ki he fakatupu moveuveu mo ha ngaahi hopo fakalao hokohoko. Naʻe faifai pea tukulolo ʻa e ongo tautehiná ʻa ia naʻá na hoko ko ha pule fakavahe pea mo ha tokoni pule fakavahe ʻi Nāvū ʻi he taimi ko iá ki he tukuakiʻi ki ha moveuveú, ki he fakamaauʻanga fakavahefonuá ʻi Kātesi, ʻa ia naʻe tukuakiʻi hala ai kinaua ki he talisone ko e fakafepaki ki he siteiti ʻo ʻIlinoisí ʻi hono tuʻutuʻuni ha lao fakakautaú.3 ʻI hono taʻofi mei hono fakaʻatā ke totongi maluʻi kinaua ki tuʻá, naʻá na talitali ai ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ki heʻena hopó.4
Front view of a two-story jail built from red limestone.
Konga kimuʻa ʻi he fakahihifo ʻo e Fale Fakapōpula Kātesí.

Ngaahi ʻaho kimuʻa ʻi he Fakapoó

Ko e taimi ne aʻu atu ai ʻa Siosefa mo Hailame ki he Fale Fakapōpula Kātesí ʻi he ʻaho 25 ʻo Sune. 1844, naʻe fakahū kinaua ki ha loki pilīsone ʻi ʻolunga naʻe toe malu ange. Ka neongo ia, naʻá na nofo ʻi he loki fakapoʻuli ko ʻení ʻi ha lau houa pē kimuʻa peá na hiki ki lalo ki he loki tatali hopó.
Small room with stone walls and a floor-to-ceiling metal cage. Light from a lantern illuminates the room. 
Loki pilīsone ʻo e tokotaha faihiá, Fale Fakapōpula Kātesí.
Naʻe fakaʻatā ʻi he loki tatali hopó ke nofo ha ngaahi kaungāmeʻa mo Siosefa mo Hailame, ʻo nau hoko ko ha fakafeʻao mo e tokoni. Naʻe nofo mo kinaua ha kau tangata ʻe toko valu ʻi he pō 25 ʻo Suné.
A metal bar door opens into a simple room with white walls, wood floors, a window, and benches.
Loki pilīsone maʻá e niʻihi ʻoku ʻikai lava ʻo totongi honau moʻuá, Fale Fakapōpula Kātesí.
Naʻe fakakaukau ʻa Siaosi Sitikali, ko e tokotaha tauhi pilīsoné, ʻoku fuʻu fakatuʻutāmaki ʻa e loki pilīsone ko ʻení koeʻuhí ko e tuʻunga fehiʻanekinaʻi ʻo Siosefa Sāmita ʻe he kakaí. ʻE mātuʻaki faingofua ha hoko ha meʻa kapau naʻe tuku ʻa e ongo tautehiná ʻi he fungavaka ʻuluakí. Naʻá ne ʻave ʻa Siosefa mo Hailame ki ʻolunga ki he loki mohe fakafāmilí ʻi he 26 ʻo Suné. Naʻe kau fakataha ki ai ʻa hona ngaahi kaungāmeʻa ko Sione Teila, Uiliate Lisiate, Sitīveni Makihemi, Teni Sōnasi, mo Sione Fulimā.
View of a room with a bed in the corner, benches at the foot of it, and a desk to the left.
Loki mohe ʻi he fungavaka ʻi ʻolungá, Fale Fakapōpula Kātesí.
ʻI he ʻaho hono hokó, 27 ʻo Suné, naʻe mavahe ai ʻa Sitīveni Makihemi, Teni Sōnasi, mo Sione Fulimā mei he fale fakapōpulá ke fakahoko ha ngaahi ngāue. Naʻe nofo ʻa Siosefa mo Hailame fakataha mo Sione Teila mo Uiliate Lisiate ʻi he loki mohé. Naʻe tokosiʻi ange ʻi he kau leʻo ʻe toko 10 ne nau leʻohi ʻa e fale fakapōpulá, ʻo tuʻu laveangofua ai e kau tangatá ki hano ʻohofi kinautolu. Naʻe hoko ʻa e tokosiʻi e kau leʻó ke iku ai ki he fakapoó.

Ko e Fakapoó

ʻI he hili pē ʻa e 5:00pm, naʻe fanongo ʻa Siosefa mo e kau tangata ne nau feʻaó ki ha pā ha fana, pea ʻi heʻenau sio ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá, ne nau mamata ki ha kau tangata ne laka hake ʻi he toko 100 kuo nau fakatahataha ʻi tuʻa.
Painting of the jail at dusk surrounded by a large group of men.
Mob at Carthage Jail [Kau Fakatangá ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí], tā ʻa William L. Maughan
Naʻe fakavave atu ʻa e kau fakatangá ʻi he sitepú ki he loki mohé.
View from the top of the wooden stairs looking down at the front door of the building. 
Sitepu ʻoku ʻalu ki ʻolunga ki he loki mohé, Fale Fakapōpula Kātesí.
Naʻe toʻo fakavave ʻe Siosefa mo Hailame ha pekenene, lolotonga ko iá naʻe toʻo mai ʻe Sione mo Uiliate ʻa e ʻū tokotokó ke maluʻi ʻaki kinautolu. Naʻa nau teke toko fā ʻa e matapaá ke ʻoua naʻa ʻoho fakamālohi mai ʻa e kau fakatangá ki he lokí.

Ka naʻe ʻikai taʻofi ai ʻa e kau fakatangá, naʻa nau fanaʻi ʻa e matapaá ʻo tau ʻi he fofonga ʻo Hailamé ʻo ne meimei mate ai ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe fana atu ha ʻū mahafu pulu ʻi he ʻataá lolotonga e feinga ʻa e kau tangata ʻe toko tolú ke taʻotaʻofi ʻa e matapaá.
Close-up view of a wooden door. There are two holes in the door; one in the panel and one on the edge. 
Matapā ʻo ha loki mohe ʻoku avaava he fana ʻaki e fanga foʻi mahafú, Fale Fakapōpula Kātesí.
Lolotonga ʻa e felekeu ko ʻení, naʻe lele ʻa Siosefa ki he matapā luvá mo ʻamanaki te ne hola. Naʻe ʻikai ola lelei ʻa e feingá he naʻe ʻātakaiʻi ʻe he kau fakatangá ʻa e fale fakapōpulá. Lolotonga ʻene tuʻu ʻi he matapā sioʻatá, naʻe tau ha ngaahi foʻi mahafu pulu ʻi hono sinó—ko e ua ʻi hono tuʻá pea taha ʻi lalo hifo pē ʻi hono mafú.
Paned window with a deep wooden sill.
Tafaʻaki ki loto ʻo e matapā sioʻata naʻe fanaʻi ai ʻa Siosefá, Fale Fakapōpula Kātesí.
Naʻe tō ʻa Siosefa mei he matapā sioʻatá ki he kelekelé ʻi tuʻa, ʻi he tafaʻaki ʻo e vaitupú. Naʻe mālōlō ʻa Siosefa tupu mei he ngaahi foʻi faná.
A water pump made of gray wood on a small wooden platform beneath a second-story window.
Vaitupu naʻe mālōlō ai ʻa Siosefá, ne toe fakaleleiʻi hono tafaʻaki ki tuʻá, Fale Fakapōpula Kātesí.

Hili ʻa e Fakapoó

Hili ʻa e fakapoó, naʻe ʻave ʻa e ongo sino ʻo Siosefa mo Hailamé ki he Fale Lahi Nāvuú, ko ha fononga fakafuofua ki he maile ʻe 26.
Two-story white house with dark green shutters.
Fale Lahi Nāvuú, Feituʻu Fakahisitōlia Siosefa Sāmitá
ʻI he fononga ko ia ki he Fale Lahi Nāvuú, naʻe manatu ha fakamoʻoni ʻe taha:

“Naʻe tangilaulau ha kau fafine ʻi he mamata ki he ongo puha mate fakamamahi ʻi he salioté, naʻe ʻufiʻufi ʻaki ha kafu faka-ʻInitia. Naʻe ongona e tangi mei he kakaí, ʻo aʻu ki ha fuʻu kakai tokolahi ne nau ʻi he Temipalé ki he ʻapi nofoʻanga ʻo e Palōfitá. Naʻe fakalalahi ʻa e toʻé, tangi halotulotú, mo e kekekekeé, pea fakaʻau ke leʻo lahi ange, kae ʻoua kuo ongona ha ongo hangē ha ʻuʻulu leʻo lahí, pe ko ha ʻuʻulu matolu ʻo ha ʻahiohio ʻoku fakaofi maí.”5

Naʻe tokolahi ha kakai naʻe omi ke fakahaaʻi ʻenau fakaʻapaʻapa ki he palōfita ʻofeiná mo hono taʻoketé. Naʻe tanu fakafufū kinaua ʻi he konga ki lalo ʻo e Fale Nāvuú naʻe teʻeki ʻosi hono langá, ka naʻe iku hiki kinaua ki he Faʻitoka ʻo e Fāmili Sāmitá.
Large gray granite headstone tilted up at an angle.
Faʻitoka ʻo e Fāmili Sāmitá, Feituʻu Fakahisitōlia Siosefa Sāmitá

Ko Hono Manatua ʻo e Pekia Fakamaʻatá

ʻOku tuʻu ʻa e Fale Fakapōpula Kātesí ko ha fakamanatu ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita. Mahalo ʻe ʻikai ngata pē ʻa e fakakaukauloto ʻa e kau ʻaʻahi ʻi he ʻaho ní ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e palōfitá mo e pēteliaké, ka ki hona tukufakaholó foki. Hangē ko ia ʻoku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 135:3, ʻa ia ne tohi ʻi he hili pē ʻa e fakapoó, “Naʻe fisifisimuʻa ʻa [e moʻui ʻa Siosefá], pea pekia ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí; pea hangē ko e tokolahi ʻo e kau pani ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá, kuó ne fakamaʻu hono tufakangá mo ʻene ngaahi ngāué ʻaki hono toto ʻoʻoná; pea kuo pehē foki mo hono tokoua ko Hailamé.”
Bronze statue of Hyrum standing behind Joseph and holding his arm. The Carthage Jail is behind the statue.
ʻĪmisi tā tongitongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá, tā ʻe Dee Jay Bawden, Fale Fakapōpula Kātesí.
1. Warren Foote, Autobiography and journal, 28 June 1844, 73, Church History Library, Salt Lake City.

2. Vakai, Spencer W. McBride, Joseph Smith for President: The Prophet, the Assassins, and the Fight for American Religious Freedom (New York: Oxford University Press, 2021), 181–82.

3. Vakai, Dallin H. Oaks, “The Suppression of the Nauvoo Expositor,” Utah Law Review, vol. 9, no. 4 (Winter 1965), 866.

4. Vakai, McBride, Joseph Smith for President, 191–92.

5. B. W. Richmond, naʻe lave ki ai ʻi he Andrew Jenson, ed., The Historical Record (Salt Lake City, 1888), 7:574.