Halanga ʻo e Paioniá
Ko Nāvū ʻa e kamataʻanga ʻo e Halanga Paionia Fakahisitōlia Fakafonua ʻa e Māmongá, ʻa ia ʻoku lōloa ʻaki ʻa e maile ʻe 1,300 (kilomita ʻe 2,090) mei he Vaitafe Misisipí ʻo fou atu ʻi he ʻAtā Musie Lahí mo e ʻOtu Moʻunga Maká ki he Teleʻa Sōlekí. ʻOku fakamanatu mai ʻe ha ʻeveʻeva ʻi he Parley Street ʻo Nāvuú ʻa e tui, loto-toʻa, mo e feilaulau naʻe fiemaʻu, ke muimui ai ki he kau taki fakaepalōfitá ki ha toafa taʻeʻiloa ko e fekumi ki he melinó.
Ko e Fili ke Mavahé
Naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe nimá ʻa e femoʻuekina ʻa e kakai ʻo Nāvuú ki hono langa ha koló. Ka ʻi Sānuali 1845, naʻe kaniseli ai ʻe he fale alea ʻo ʻIlinoisí ʻa e aleapau ngāue ʻa Nāvū ki he koló, ʻa ia ne movete ai e potungāue ki he polisí, ngaahi fakamāuʻangá, mo e Kau Tau Nāvuú. Naʻe toʻo ʻa e ngaahi lao angamaheni ki hono maluʻi ʻo e Kāingalotú. ʻI he taimi tatau, naʻe fakautuutu ʻa e ngaahi ongoongo loi mo e fetāʻaki ki he kau mēmipa ʻo e Siasí.
ʻUluakí, naʻe ui ʻe Pilikihami ʻIongi ha kau faifekau mei he ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ke nau fononga ki he ngaahi vahefonua kaungāʻapí ʻo tokoni ke fakatonutonu ʻa e ngaahi fakakaukau loi fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne toe kole foki ki he kōvana ʻo e vahefonuá ke tokoni mai ki he Kāingalotú. Ko e faleʻi ʻa e kōvaná ke nau mavahe mei Nāvū ka ʻikai pea nau mavahe mei he vahefonuá. Ko e meʻa pē naʻe pau ke fai ke nau fili ai ke muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí ke tānaki fakataha ko ha kakaí, ko e mavahe mei ʻIlinoisi ke taʻofi ʻa e fetāʻakí. Naʻe kole ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke tuku ange ha taimi pea ne nau palōmesi te nau mavahe mei Nāvū ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1846.
ʻUluakí, naʻe ui ʻe Pilikihami ʻIongi ha kau faifekau mei he ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ke nau fononga ki he ngaahi vahefonua kaungāʻapí ʻo tokoni ke fakatonutonu ʻa e ngaahi fakakaukau loi fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne toe kole foki ki he kōvana ʻo e vahefonuá ke tokoni mai ki he Kāingalotú. Ko e faleʻi ʻa e kōvaná ke nau mavahe mei Nāvū ka ʻikai pea nau mavahe mei he vahefonuá. Ko e meʻa pē naʻe pau ke fai ke nau fili ai ke muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí ke tānaki fakataha ko ha kakaí, ko e mavahe mei ʻIlinoisi ke taʻofi ʻa e fetāʻakí. Naʻe kole ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke tuku ange ha taimi pea ne nau palōmesi te nau mavahe mei Nāvū ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1846.
Loki fakatahataha tokolahi ʻi he Holo ʻa e Kau Fitungofulú. Naʻe fakatapui ʻa e fale piliki fungavaka uá ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānuali, 1845. Naʻe toe langa ʻi hono ʻuluaki fakavaʻé ʻi he 1972.
Naʻe fiemaʻu ha taimi, paʻanga, ngāue lahi, fengāueʻaki fakataha, mo ha ueʻi fakalaumālie lahi ki hono fakahiki ha kakai ʻe lauiafe. Naʻe toutou fakataha ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1845. Naʻa nau fokotuʻu foki ha Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú ʻi heʻenau fekumi ki ha fakamatala mo ha fakahinohino fakalangi ki he feituʻu ke nau ō ki aí pea mo e founga ʻe lava ke fononga ai mo kinautolu ʻa e Kāingalotu masiva taha ʻi Nāvuú. Ko e ngaahi fakataha alēlea lahi naʻe fakahoko ʻi he fungavaka ʻi ʻolunga ʻi he Holo ʻa e Kau Fitungofulú, ʻa ia ne nau fekumi ai ʻi ha ʻū tohi mo ha ʻū mape ʻi heʻenau aleaʻi ʻenau ngaahi filí. ʻI Mē 1845, naʻe ʻi ai ha palani ʻa e Fakataha Alēleá ke nau fononga ki he Anovai Māsima Lahí ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká.
Laipeli ʻi he Holo ʻa e Kau Fitungofulú kuo toe langa foʻoú.
ʻŪ Saliote Toho ki he Fonongá
Ko Sonisī, ʻEtuini, ʻEtuate, Pātoni, mo Uesilī Uepí ko ha kau tautehina naʻa nau ako ʻa e ntufunga ukameá mei heʻenau tamaí. Naʻe fakalele ʻe ʻEtuini mo Sonisī ha falekoloa tufunga ukamea mo fakalelei saliote ʻi he tafaʻaki ʻo e Holo ʻa e Kau Fitungofulú. Hili hono fanongonongo e tuʻutuʻuni ke mavahe mei Nāvuú, naʻe fiemaʻu e taukei ʻa e kau tautehiná mo ha kau ngaohi ukamea mo langa fale ʻe niʻihi, koeʻuhi ko e fakautuutu e fiemaʻu ha ʻū saliote mālohi feʻunga ke nau kolosi ai ʻi he potu musie tokaleleí. Naʻe fakafuo ʻe heʻenau ngaahi fale ngaahi ukameá ʻi ha ngaahi māhina ʻa e veʻeteká, hapi ki he vaʻé (wheen hubs), mo ha ngaahi kongokonga ukamea kehe ʻo e saliote tohó ʻa ia naʻe faʻu ʻi loto ʻi heʻenau falekoloa monomono salioté. ʻI Sānuali 1846, naʻe ope atu e fokotuʻu saliote ʻi he falekoloa Uepí ki he ngaahi konga ʻataá, kau ai ʻa e loto fale lahi ʻo e Holo ʻa e Kau Fitungofulú.
ʻOku fakaʻaliʻali ʻe ha faifekau ngāue tokoni ʻa e ngaahi taukei monomono ʻo e salioté mo e tufunga ukameá ʻi he falekoloa ʻa e kau tautehina Uepí.
Ko e Hala Fononga ʻo Mele ʻAna ʻIongí
Koeʻuhi ko e lahi e ngaahi meʻa ke fokotuʻutuʻú ʻi he fakaofi mai e taimi ke fai ai e mavahé, naʻe lahi mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei ʻapi ke fealeaʻaki mo e niʻihi kehé pe ngāue ʻi he temipale kuo ofi ke ʻosí. Naʻe tuku ai ki hono uaifí, Mele ʻAna ʻEniselō ʻIongi ke ne tokangaʻi ʻa teuteu ʻi ʻapí, ʻiate ia toko taha pē. Naʻá ne tānaki ʻi ha lau uike mo ʻene fānau ʻe toko nima ʻi ʻapí—taʻu 1 ki he 11—ʻa e lahi ʻo e meʻatokoni ne fokotuʻu maí, meʻangāue, vala, mo ha ngaahi naunau kehe. ʻI he ʻaho 15 ʻo Fēpueli, 1846, naʻa nau tāpuni fakaʻosi e matapā ki honau fale piliki ʻi Nāvuú pea nau fononga ʻi honau saliote fonú ki he Parley Street kimuʻa pea nau toki kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí. Naʻe ʻikai tauhi ʻe Mele ʻAna ha tohinoa lolotonga e ngaahi uike ko iá, ko ia ai, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā e ongo naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau naʻá ne fakahokó. Ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe manatu ʻa ʻEmeline B. Uele ki he sīpinga lelei naʻá ne ako meia Sisitā ʻIongí:
Loki mohe ʻo e ʻapi ʻo Pilikihami ʻIongí Fakakaukauloto ki hono fili ʻa e meʻa ke faʻó mo e meʻa ke liʻakí, ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1846.
Aofangatukú
Naʻe muimui ʻa e Kāingalotú ʻi he halanga tatau mo ia ne kolosi ai ha niʻihi kehe ʻi he Fakatokelau ʻo ʻAmeliká ko e fekumi ki ha kelekele lelei mo ha koula ʻi Kalefōniá. Ka ko kinautolu ko ia ne nau hola mei Nāvū ʻi he 1846, naʻe ʻikai ko haʻanau kumi kelekele pē. Ko ha kau kumi hūfanga fakalotu ne nau fakapapauʻi te nau nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko kinautolu ʻoku nau lue ʻi he Parley Street ʻo Nāvuú he ʻaho ní, ʻoku nau fakalaulauloto ko e hā nai ʻa e tui, loto-toʻa, mo e feilaulau ʻoku fiemaʻu ke muimui ai ki ha fakahinohino ʻa e palōfitá ki ha feituʻu te nau lava ʻo moʻui ʻaki ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he fonongá.
Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá
Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Emmeline B. Wells, “Biography of Mary Ann Angell Young,” Juvenile Instructor, Jan. 15, 1891, 58.